šibenik
SKOLA
»IVIARŠAL
TITO«
KAZNA
ILI
*
PEDAGOGIJA?
Nakon
intervencije
roditelja
i
Komiteta
za
od-
goj
i
obrazovanje
dio
razmještenih
osmaša
Vraćen
u
stare
razrede
Tko
ruši
autoritet
prosvjetncg
radnika?
Zasto
najzešše
pri-
mjedbe
i
prijave
roditelja
ostaju
anonimne?
'
razmjestili
Zbog
upravo
neizdrživog
pona-
šanja
nekoliko
učenika
u
nekim
os-
mim
razredima
u
osnovnoj
školi
»Maršal
Tito«
nedavno
su
posegnu-
li
da
jednom
od
raspoloživih
peda-
goških
mjera
i
»zločestu«
su
djecu
jednostavno
u
druge
razrede.
To
se
dogodilo
s
učenici-
ma,
odreda
dečkima,
iz
osmog
B
i
D
razreda
i
to
na
temelju
odluke
Nastavničkog
vijeća.
Koji
tjedan
kasnije
Komitet
za
odgoj
i
obrazo-
,g
vanje
stonira
odluku
Nastavničkog
vijeća,
uglavnom
za
učenike
čiji
su
roditelji
protestirali
zbog
premješ—
taja
njihove
djece.
Što
se
zapravo
zbiva
u
osnovoj
školi
»Maršal
Tito«
s
osmašima,
upitali
smo
direktora
škole
Petra
Kerića:
i
.g
..:“
Najprije
moram
napomenuti
da
premještanje
u
paralelno
odje-
ljenje
nije
kaznena,
nego
jedna
od
pedagoških
mjera.
Drugo:
nama
se
događalo
da
pojedini
nastavni-
ci
ne
mogu
obavljati
nastavu
jer
su
naprosto
tizlčki
u
tome
sprije-
čeni
i
mi
smo
nešto
morali
podu-
zeti.
Da
smo
napravili
dobar
po-
tez,
govori
činjenica
da
učenici
koje
smo
premjestili
u
novoj
sre-
dlni
nisu
mogli
nastaviti
sa
svojim
uobičajenim
ponašanjem
i
pro-
blem
je
riješen.
Međutim,
zašto
je
»uredo-
vao«
Komitet
za
odgoj
i
obrazova-
nje
i
jesu
li
baš
sve
premještena
djeca
to
i
zaslužila?
Naravno
da
sva
djeca
nikad
nisu
ista,
tako
se
i
dogodilo
da
je-
došlo
do
protesta
učenika
!
njiho-
VIh
roditelja.
Na
preporuku
Komi-
,
teta
za
odgoj
i
obrazovanje,
do
kojeg
su
ti
protesti
takoder
došli,
..;
naše
je
Nastavničko
vijeće
preis-
pitalo
odluku
i
potvrdilo
je.
On-
=
da
smo
išli
na
još
jedno
preispiti-
vanje,
konkretno
za
dva
učeni-
:
ka,
a
ne
za
cijelu
grupu,
i
donijeli
,
odluku
da
ih
ipak
vratimo
u
njiho-
ve
razrede.
Nakon
temeljite
anali-
ze
vidjeli
smo
da
će
na
njih
bolje
djelovati
ako
ih
vratimo
u
stari
razred.
Petar
Kerić
još
napominje
da
u
školi
namjerno
nisu
išli
na
peda—
gošku
mjeru
premještanja
u
drugu
školu,
kao
što
se
to
u
ovakvim
šlu-
čajevima
radi.
Nismo
svoje
probleme
htjeli
stavljati
na
lede
drugim
školama.
Medutim,
moram
reći
i
ovo:
ova
sve
naše
pedagoške
mjere
i
u
smislu
postizanja
veće
discipli-
ne
pojedinih
učenika,
a
to
nam
je
cilj,
nema
smisla
ni
rezultata
ako
nam
u
tome
ne
pomažu
i
s
nama
surađuju
roditelji.
Na
žalost,
oni
to
najčešće
shvaćaju
kao
kaznu
i
atak
i
onda
se
mi
pitamo
ima
li
uopće
smisla
išta
poduzimati
ili
sve
pustiti
da
ide
kako
ide...
|
na-
3
kon
ovog
slučaja,
reakcije
našeg
Nastavničkog
vijeće
su
upravo
takve.
Ljudi
su
razočarani
i
misle
da
uopće
nema
smisla
više
ništa
poduzimati
kod
djece
koja
su
nam
problem.
Roditelji
često
i
sebi,
i
nama
i
djeci
rade
medvjedu
uslu-
gu,
ne
priznajući,
prije
svega,
da
smo
mi
u
školi
stručnjaci
u
jednoj
pedagogije!
oblasti
oblasti
Uostalom,
takav
je
i
odnos
cijelog
društva,
prema
nečijoj
stručnosti
uopće.
Zamislite
samo
da
je
ne-
kad
u
staroj
školi
netko
ospora-
vao
odluke
cijelog
Nastavničkog
vijeće!
Zašto
nam
roditelji
ne
po-
mognu
pita
se
Kerić.
.,.
"'i'.
\
4%.
“\
*:}:?ta—..>.
nastavničkog
Pitali
bismo
se
i
mi,
odnosno
pitamo
se,
ali
istovremeno
zna—
mo
da
kao
što
su
roditelji
samo
ljudi,
tako
su
isto
i
nastavnici
sa-
mo
Ijudi...
A
među
njima,
pa
i
u
istoj
školi,
ima
primjera
onih
koji
i
s
»naj-
nestašnijim«
(jesu
li
samo
to?)
uče—
nicima
mogu
izaći
na
kraj,
i
onih
koji
ne
mogu
ni
s
boljima...
Storni-
rati
vijeće
znači
zaista
dokusurivati
ionako
na-
čet
autoritet
prosvjetnog
radnika.
Medutim,
što
on
sam
radi
na
njego-
v_u
održavanju?
Možda
su
roditelji
naprosto
dobro
informirani
pa
im
pojedine
situacije
i
slučajevi
i
u
ovoj
školi
daju
pravo
na
njihovu
reakciju,
takvu
kakva
jest?
Ali,
nažalost
za
javnost,
pa
i
za
ove
stupce,
sve
te
informacije
ostaju
anonimne
i
bez
»potpisni—
ka«.
Tko
je
onda
i
roditeljima
i
školi
kriv...
uspostavljanju
odluke
i
J.
GRUBAČ
/
.!
pješaka
i
automobila
:—
za
ove
potonje
kazne
su
simbolične
PONEDJELJAK,
18.
prosinca
1989.
DALMACIJA
9
SLOBODNA
Za
sve
probleme
tisuću
stanovnika
T//esna
nema
dovoljno
novca
«»
REPORTER
U
MJESNOJ
ZAJEDNICI:
TIJESNO
.ldejaima,
para
nema
Radnici
mjesne
zajednice
ne
znaju
hoće
li
primiti
plaće
za
pro-
sinac
Mnogi
ne
plaćaju
komunalne
usluge
Za
uređenje
obale
potrošeno
120
milijardi
starih
dinara
Za
tekuće
poslove
i
trenutne
mo-
gućnosti
aktivnosti
Mjesne
zajednice
Tijesno,
njezin
predsjednik
Krste
Ba-
rić,
malo
u
šali,
ali
i
s
primjetnom
gorči-
nom
kaže
kako
je
njihova
mjesna
za-
jednica
(financijski)
»u
komi«.
Sve
što
je
u
planu,
sve
što
se
nabroji,
za
sve
probleme
koji
su
u
Tijesnu,
»vratima
otoka
Murtera«
s
1000
stanovnika,
ak-
tualni
i
neriješeni
nema
novca.
|
sami
radnici
Mjesne
zajednice
kaže
Barić,
inače
iskusni
turistički
radnik
sada
u
toku
prosinca,
potkraj
godine
u
potpunoj
su
neizvjesnosti
ho-
će
li
primiti
plaće.
Treba
nam
za
to
16
starih
milijardi
(nekoliko
radnika,
vozač
kamiona—čistača,
tajnik
i
dvije
službeni-
ce),
ali
nemamo
ih
odakle
pozajmiti
kao
naknadu
za
komunalne
usluge.
Za
uređenje
obale
i
postavljanje
javne
ras-
vjete
na
njoj
utrošili
smo
120
milijardi
starih
dinara,
što
su
za
nas
vrlo
velika
sredstva.
Kako
raditi
dalje,
veliko
je
pi-
tanje,
a
mnogi
nam
poslovi
kucaju
na
vrata
kao
vrlo
hitni.
'
Jedna
od
najprečih
stvari
koje
u
Ti-
jesnu
treba
riješiti
jest
rekonstrukcija
mosta
otok—kopno,
na
kojemu
je
sa-
da
Republički
inspektorat
za
ceste
sta-
vio
ograničenje
nosivosti
od
samo
15
tona,
a
stanje
se
i
dalje
pogoršava.
Idejni
projekt
za
taj
objekt
radio
se
u
Zagrebu,
a
trebali
bi
ga
financirati
Republički
i
lokalni
SlZ
za
ceste.
imao
bi
kolničku
traku
i
pojas
za
pješake
i
otvarao
bi
se
pod
kutem
od
80
stup-
njeva.
Već
postoji
i
projekt
za
posve
novi
most,
zapadno
od
staroga,
koji
bi
bio
»čvrsti«,
četiri
metra
viši
od
najvećeg
plimnog
vala
i
propusan
za
brodove
do
4
metra
visine.
Neko
je
vrijeme,
prije
godinu-dvije,
izgledalo
kako
će
se
gra-
diti
upravo
taj
most,
ali
o
tome
se
više
ne
govori.
Kao
ni
o
obnovi
staroga.
Opet
nitko
nema
novca.
Paradoks
je
da
imamo
6
kilome-
tara
regionalne
prometnice
navodi-
dalje
Barić
od
magistrale
(Kapela)
do
Tijesna,
koja
je
vrlo
usko
grlo
inače
novouređene
i
riješene
ceste
preko
Murtera.
|
za
to
proširenje
već
je
naći-
njena
projektna
dokumentacija,
ali
je
i
tu
stvar
zapela.
A
ta
je
cesta
najvažni-
ja
za
turizam
otoka.
Dalje,
s
Mjesnom
zajednicom
Tribunj
sve
smo
učinili
da
proširimo
krak
puta
Tribunj
Makirina
od
šest
kilometara,
koja
rasterećuje
promet
magistralom
i
skraćuje
udalje-
nost
od
Vodica
do
Tijesna
za
4
kilo—
metra.
Sada
bi
taj
put
trebalo
početi
asfaltirati,
ali
tko
će
dati
novca?
Odlu—
čili
smo
da
idemo
postepeno,
kilome-
tar
po
kilometar.
Valjda
ćemo
je
za
ne—
koliko
godina
i
urediti
za
brži,
skraćeni
promet
na
relaciji
Vodice
Murter.
AKCIJA
»MINUS
I0
POSTO<<
prometu
-
komitet
Najčešći
je
uzrok
prometnih
nezgoda
ne-
prillgođena
brzina,
a
pješaci
su
ugšzvnom
ugrozeni
zbgg
bezobzirnosti
i
netolerancije
vozača
Radna
grupa
Akcionog
odbora
OK
SSRN
za
provođe-
nje
akcije
u
oblasti
cestovnog
prometa
pod
nazivom
»Mi-
nus
10
posto«
prilikom
nedavnog
razmatranja
efekata
i
re-
alizacije
akcije
konstatirala
je
da
je
do
sada
na
ovom
zna-
čajnom
zadatku
bila
angažirana
samo
Stanica
milicije
za
sigurnost
prometa.
Nosioci
programa
edukacije,
uz
Stani-
cu
milicije,
inače
bi
trebali
biti
i
Auto—moto
društvo,
Auto—
-ško|a,
Narodna
tehnika,
Savjet
za
sigurnost
prometa
Skupštine
općine
i
Osiguravajući
zavod.
Najčešći
je
uzrok
prometnih
nezgoda,
prema
mišljenju
predsjednika
spome—
nutog
Akcionog
odbora
Drage
Vlaha,
neprilagođena
brzi—
na,
a
pješaci
su
osobito
ugroženi
zbog
bezobzirnosti
i
ne—
tolerantnosti
vozača.
Problem
predstavlja
i
tehnička
neispravnost
vozila,
čija
je
prosječna
starost
u
nas
između
8
i
9
godina.
Osim
toga,
kazne
za
prekršitelje
toliko
su
simbolične
da
se
od
tako
prikupljenog
novca
jedva
uspije
financirati
Omladinska
prometna
jedinica
u
toku
ljetnih
mjeseci,
ističe
Vlah.
Član
odbora
i
predsjednik
Auto-moto
društva
Darko
Rogulić
predložio
je
na
sjednici
da
se
u
prostorijama
AMD
smjesti
Štab
akcije
»Minus
10
posto«
te
da
AMD
preuzme
od
RO
za
ceste
i_»Kamenara«
održavanje
vertikalne
prometne
signalizacije
u
gradu.
Pokrenuta
je
također
i
inicijativa
za
zasnivanje
Komiteta
za
pomorstvo,
saobraćaj
i
veze
kako
bi
se
objedinili
svi
zainteresirani
subjekti
u
oblasti
cestov—
nog
prometa.
Odbor
se
zauzeo
i
za
preseljenje
benzinske
crpke
»Vanjski«
na
drugu
lokaciju
(Skradin—Tromilja),
te
povezi—
vanje
Doca
s
Biogradskom
ulicom,
čime
bi
središnji
dio
obale
bio
pretvoren
u
pješačku
zonu.
I.G.
Prema
svemu
onome
što
se
u
Ti—
jesnu
može
čuti,
za
njegov
brži
napre-
dak,
pored
ceste
i
vode,
potrebni
su
mu
novi
turistički
kapaciteti.
Postojeći
hotel
»Borovnik«
(»Rivijere«
iz
Šibeni-
ka)
te
auto-kamp
»Jazine«
lokalnog
»Rastovcau
ne
mogu
zadovoljiti
potre-
be
i
pored
razgranate
kućne
radinosti.
Nastoji
se
oživjeti
ideja
gradnje
banga-
lo-naselja
u
uvali
Rastovac,
nasuprot
odmarališnom
kompleksu
»lne«
(zatvo-
renog
tipa,
koji
Tješnjanima
plaća
sa-
mo
kupališnu
taksul).
Za
nove
ka-
pacitete
bila
je
zainteresirana
Slobod-
na
plovidba,
ali,
čini
se,
samo
za
grad-
nju
»čvrstog«
hotela,
a
ovdašnji
»Ras—
tovac«
želi
bangalo-naselje
primjere—
nog
komfora.
Još
je
ranije
neke
namje-
re
imao
i
mariborski
TAM.
O
tome
je
čak
bio
potpisan
i
jedan
SAS,
ali
je
po-
tonuo
o
zaborav.
Tijesno
je
puno
lijepih
uvala
u
svo-
joj
okolici,
kaže
na
kraju
Krste
Barić,
a
problem
je
mjesna
plaža.
Zato
je
ure-
đen
put
do
uvale
Sv.
Andrija,
gdje
je
li-
jepa
prirodna
plaža,
okoliš
je
šumovit,
a
tu
će
se
urediti
nužni
sanitarni
objek—
ti,
postaviti
punkt
za
najnužnije
potrep-
štine.
Ta
plaža
i
obnova
stare
školske
zgrade,
za
što
je
sada
uveden
i
novi
samodoprinos,
čini
se
da
su
zadaci
ko-
ji
imaju
najviše
izgleda
da
se
riješe.
Ostalo
će
čekati
bolja
vremena,
doma-
će
ili
strane
partnere,
ulagače.
RIBARSKE
BILANCE
'"
ČELA“
Najbolji
ulov
-
718.
tona
Do
kraja
rana
na
području
šiben-
ske
Općine
ulovljeno
je
1533
tone
ribe,
samo
0,4
posto
više
nego
u
istom
raz-
doblju
prošle
godine.
U
tom
ulovu
društveni
sektor
i
to
R0
»Školjić«
iz
Jezera
sudjeluje
samo
sa
20
tona,
dok
ostatak
čini
ulov
privatnih
ribara.
Najbolji
ulov
718
tona
imali
su
riv
bari
s
područja
Tijesna.
lako
su
ovo
službeni
podaci
šiben-
skih
statističara,
potpuno
je
sigurno
da
je
ovo
samo
mali
dio
ukupno
ulovljene
ribe
na
ovom
području
jer
ne
postoji
način
da
se
prati
i
registrira
sav
ulov.
M.Dž.
Mjesna
zajednica
i
reforma
Sekcija
za
razvoj
političkog
siste-
ma
Općinske
konferencije
SSRNH
Ši-
benik
organizira
javnu
tribinu
na
temu
»Mjesna
zajednica
i
društvena
refor—
mau.
Tribina
će
se
održati
sutra
u
Do-
mu
boraca
i
omladine
s
početkom
u
17
sati.
I.G.
ŠIBENIK
DANAS
DEŽURNA
LJEKARNA
»VAROŠu,
Ulica
bratstva
i
jedinstva
32
*
KINA
»ŠIBENIK«
Američki
film
»VANZE-
MALJAC<<
»TESLA«
Američki
film
»BANDIT
U
TEKSASU<<
»20.
APRIL“
Američki
tilm
»KNEZ
TAMEa
RADIO
9.30
Muzički
program
12.00
Vijesti
12.05
Privatno
oko
14.00
Vijesti
14.05
Hit-tjedna
14.30
Sibenčani
u
svijetu
glazbe
15.00
Dnevne
no-
vosti
Radio—Zagreba
15.30
EPP
16.00
Vijesti
16.45
Sportska
de-
setka
18.30
Vijesti
18.59
Odjava.