dubrovnik
SLOBODNA
SUBOTA,
4.“studenoga'1989.
DALMACIJA
8
'.
UREDENJE
PROSTORA
PILA,
PLOČA
|
SVETOG
JAKQVA'
SAVJETOVANJE
O
TEMI
»ENGLESKl—JEZIK
U
FUNKCIJI
STRUKE<<
YU-NAIJEČAjEM,
Do
mvm
RJESENJA
Ispunjavajući
zahtjev
delegata
svih
triju
vijeća
80
Dubrovnik,
Izvršno
je
vi-.
“?
\;
?kgPšjjnstgl
Prácidurudupuglo
orazozee
acaoueo
cnoe—
nju
proveábeno-urbamstičkog
piana
,,pjje
_
Pjoče
_
Svethakov...1-akoje
Za
sedam
najvrednijih
lokacija
na
području
od
Boninovo
do
i?“
Orsule
u
PUP-u
kontaktnih
zona
utvrđena
je
obaveza
organi.
.
.
.
.
.
.v
4
.
wa.;
_
_
ziranja
jugoslavenskog
arhitektonsko-urbanistickog
natje-
'
.
"
-
delegacijama
i
njihovim
odbornicima
cala
omOQUĆenO
da
51
mifUVFaŠŠitalU
Spoj
menu“?
ObraZ'PZŠnie
Sto
le
osnOVD'
PfedUVlet
RSS/jilama
OVOQ
veoma
Vaz“
zirane
prostorne
mogućnosti
i
ocije-
njeno
je
da
se
velik
dio
spomenutih
potreba
može
riješiti
u
kontaktnim
zo-
u
režimima
uređenja
prostora
definira-
na
je
obaveza
po
kojoj
je
za
pojedine
lokacije
pristupanja
realizaciji
prije
»Osman«
na
engleskom
Dubrovnik
je
nedavno
bio
doma-
ćin
6.
međunarodnog
savjetovanja
o
temi
»Engleski
jezik..u
funkciji
stru-
ke«
koji
su
organizirali
dubrovački
Fakultet
za
turizam
i
vanjsku
trgovi-
nu,
The
British
Council
iz
Zagreba
i
United
States
Information
Center
iz
Beograda.
Ovo
petodnevno
savjeto-
vanje,_održano
u
hotelu
»Plakir«
a
or—
"
ganizirano
u
prvom
redu
za
profeso—
re
i
predavače
engleskog
jezika
na
ekonomskim
i
drugim
fakultetima
u
zemlji,
okupilo
je
eminentne
lingvis-
te
iz
Velike
Britanije,
SAD
i
Jugoslavi—
je.
Ovom
prilikom
obrađena
su
aktu-
alna
pitanja
kao
što
su
teorija
i
prak-
jseaz
3552322
STŠ/[3383133055132
53333:
-
grganiziran
je
i
seminar
za
stručne
tprevodioce
i
inokorespondente,
ali
ga
je
pohađalo
samo
ne-
kolicina
polaznika
trgovinu
u
Dubrovniku
Željka
Vekarića.
_
,
»Budući
da
je
Dubrovnik
jedna
od
Sašzgžnsašgirj}
itgriážkšig
22325132;
;:5'3:
k.-
ff»
zanimljivih
tema
korisnih
ne
samo
profesorumatpredavacnma
englesko-
stanovništva
u
hotelijerstvu,
turizmu
i
modarstvu
_.kaže
prof,
Vekarić
Qa-nŠQQ
i
PTeYOdiQCimaP
Pfinednim
odaziv
je
bio
vrlo
loš.
Osobno
radn'm
.orgamzac'lgmgk'
“Spot?
PO'
.2
biloj"?
FM???“
.cr/0.9
je?
.?"
smatram
da
je
quiSt
Od
Održavanja
PVD?
kursa
znašalnahe
samo
_28
P_?-
.mg-VŠ
'C.
?“
ama?
bqll'ma
%(
'9
"'
('je
“('B'
3
'
Za
le
'd
tal/Il'?
oYanleJe
gre
s
za:/lepe.
PEleVOta
}
Šaman?“
'
fai
OI;
t
01933
19
&
feng
ešl'
|
leši'
leq'nce
nego
'
brojne
.organ'zac'le
kole.?“
svom
dle'PVa'PI“
“eposfed'
“0
"'
Posrednf)
_Orllentlfane
na
"10-
_zemsjVO-
a_kol'h
le
na
OVOm
DOĆTUČ-
!-
pro
esor
'00
09
a
u
e
a
radu
Richard
Burna.
eog'
1“
vel'k
broi-“
Istovremeno
je
u
hotelu
»Plakir«
održan
i
Seminar
za
stručne
prevodi-
oce
iz
raznih
grana
znanosti
i
inokor-
spodente
koji
je
vodio
profesor
Allen
Duff.
S
obzirom
na
izuzetan
značaj
i
korisnost
seminara
ovog
tipa,
po—
sebno
za
Dubrovnik
kao
turistički
i
privredni
centar
koji
zapošljava
velik
broj
ljudi
kojima
je
prevođenje
i
slu-
ženje
ovim
jezikom
struka,
iznenađu-
je
slab
odaziv
na
koji
je
naišao
kod
Dubrovčana.
Razloge
tome
i
uopće
nešto
više
o
ovom
seminaru
pokušali
smo
saznati
od
profesora
engleskog
'
jezika
na
Fakultetu
za'turizam
i
van—
Međunarodnog
lz
razgovora
s
malobrojnim
po-
laznicima
Seminara
za
stručne
pre—
vodioce
i
inokorespodente
čuli
smo
komplimente
za
njegovu
organizaciju
(kao
što
su
se,
usput
rečeno,
čuli
i
vrlo
pohvalni
komentari
na
organiza—
ciju
savjetovanja
»Engleski
jezik
u
funkciji
struke
od
sudionika
tog
skupa)
koji
su
nas
na-
veli
da
se
zapitamo
za
razloge
neza-
intresiranosti
dubrovačke
privrede
za
ovakve
događaje.
lli,
bolje
rečeno,
da
se
zapitamo
koliko
smo
kao
sredina.
zaintresirani
za
kvalitetniju
uistinu
komunikaciju
sa
svijetom.
A.
MARUNIĆ
-
7
U
OBJEKTIVU
Sal/has
Price
a'
;.
u
Dubro
miku-_
Našpj
javnosti
dobro
poznati
meksički
istraživač
Salinas
Price,
koji
je__
svojevremeno
uzburkao
mnoge
“istrasti
pretpostavkom
da
se
ostaci
Troje
nalaze
u
Gabe/i,
ovih
je
dana
sa
suprugom
Marie
Lindom
Leon
de
Salinas
ponovno
posjet/onašu
zem/ju.
Otkrića,
na-
ravno,
opet
nisu
izostala,
a
ona
se
ovoga
puta
odnose
na
gurmanske
specijalitete,
kako
sami
rekoše,
od-
restorana
ličnoga
»Sciabecco«.
dubrovačkog
'
.
70.
G.
Snimio:
M.
Kovač
J
nužno
organizirati
anketni
ili
arhitek-
ovisno
tonsko-urbanistički
o
vrsti
problema
koje
treba
riješiti.
natječaj,
",
Takva
obaveza
utvrđena
je
za
se-
dam
lokacija.
Riječ
je
o
prostoru
sa-
dašnje
bolnice
na
Boninovu,
prostoru
Centra
za
postdiplomske
studije,
Pila—
na,
skladišno—garažnom
centru
Iza
gra-
da,
Pločama
te
predjelima
»Biskupije«
i
»Belvederea
“«
u
Svetom
Jakovu.
Shodno
skupštinskoj
raspravi
predlo-
žena
je
da
se
svi
predviđeni
natječaji
organiziraju
kao
javni
i
jugoslavenski,
a
njihovo
provođenje
pratit
će
Izvršno
vijeće
SO
uz
obavezu
redovitog
infor-
miranja
Općinske"
skupštine.
Na
taj
na-
čin,
vjerojatno
je,
Dubrovnik
će
uz
Grad
u
zidinama
sačuvati
svoje
naj-
vrednije
prostore
od
kojih
izravno
ili
neizravno
živi
najveći
dio
njegova
sta—
-
novništva.
L.
B.
nama
Pila,
PločaiSvetog
Jakova.
Slije—
deći
te
odrednice,
kao
i
ono
što
je
do-
sad
u
vezi
s
PUP-om
rečeno
na
skupo-
vima
u
mjesnim
zajednicama
»Pile
Kono«
i
»Ploče
Iza
grada«
te
za
skupštinskom
govornicom,
očito
je
da
će
se
o
pojedinim
rješenjima
iz
ovog
urbanističkog
dokumenta
voditi
još
dosta
rasprava.
Ono
što
je
bitno
i
što
se
ne
može
zaobići
jest
činjenica
da
u
ovom
trenutku
nije
moguće
precizno
definirati
program
izgradnje
na
svakoj
pojedinoj
lokaciji.
Zato
je
za
najvredni—
je
gradske
prostore
potrebno
pribaviti
najkvalitetnija
rješenja.
S
tim
u
vezi
ZAVRŠENA
PRODAJA
ROBE
po
SNIŽENIM
CIJENAMA
U
»DUBROVKINJI«
Dobri
rezultati
prodaje
Prodaja
robe
po
sniženim
cijenama
prili-
kom
kupovine
za
gotovinu
koja
je
tokom
ci-
jelog
prošlog
mjeseca
trajala
u
prodavaoni-
cama
SOUR—a
»Dubrovkinja«
dala
je
pozitiv-
ne
rezultate.
Kako
nam
je
rekao
direktor
OOUR—a
»Trgovina
na
malo
neprehrambe-
nim
proizvodima«
Branko
Staničić,
poveća-
na
potražnja,
kao
i
značajan
porast
kupovine
za
gotovinu
u
odnosu
na
raniju
situaciju
ka-
da
su
kartice
i
čekovi
u
80
posto
slučajeva
bili
sredstvo
plaćanja,
poboljšali
su
likvid—
nost
radne
organizacije,
što
je
i
bio
cilj
sni-
ženja.
Naime,
na
ovaj
poslovni
potez
u
SO-
UR—u
»Dubrovkinja«
odlučili
su
se
zbog
pri-
lično
lošeg
prometa
robe,
što
i
nije
bilo
čud-
no
s
obzirom
na
visoke
cijene,
ali
je
time
poslovanje
ove
organizacije
bilo
opterećeno
visokim
kamatama
na
uskladištenu
robu.
Inače,
tokom
listopada
Dubrovčani
su
najviše
kupovali
deke,
plahte
i
ostalu
tzv.
kućnu
konfekciju,
kao
i
trikotažu
te
kratku
robu.
Sada
medutim,
kada
je
sniženje
za-
vršeno,
prodavaonice
su
ostale
bez
pojedi-
nih
roba
kojih
je,
prema
riječima
Branka
Sta-
ničića,
trenutno
vrlo
teško
dobaviti
za
dub-
rovačke
trgovine
s
jugoslavenskog
tržišta.
O.G.
STUDENTSKI
CENTAR
DUBROVNIK
NAKON
USPJEŠNOG
POSLOVANJA
U
CAVTATU
DUBROVNIK
DANAS
Skupljasatnica
studenata
Iako
više
nije
glavna
turistička
se—
zona,
posredstvom
Studentskog
cen—
tra
svakodnevno
je
zaposleno
prosječ-
no
po
dvije
stotine
studenata
i
učeni-'
ka.
Najviše
poslova
ima
na
ukrcaju
i
is-
krcaju
robe
za
»Dubrovkinju«,
»Babin
kompjutorima
kuk«
i
u
knjigovodstvu
na
čišćenju
objekata.
»Atlas«,
na
i
Hotelska
privreda
sve
manje
traži
po—
moćni
rad
u
kuhinjama,
sobama
ili
re-
cepcijama.
Cijene
(neto-iznosi)
satnica
za
po-
jedine
poslove
posredstvom
Studen-
a
skladištara,
tskog
centra
za
mjesec
studeni
kreću
se
od
72
tisuće
za
portira
bagažiste
do
120
tisuća
za
poslove
koji
predstav-
ljaju
teški
fizički
rad.
Vrijednost
satnice
čuvara
i
pomoćnog
konobara
je
76
ti-
administratora
suća,
i
daktilografa
78
tisuća
te
pomoćnog.
radnika
u
kuhinji
i
praonici
rublja
84
ti—
suće
dinara.
Satnica
za
radove
u
tran-
sportu
zapada
96
tisuća,
a
prosječna
angažiranost
studenata
i
učenika
na
svim
navedenim
poslovima
kreće
se
oko
tjedan
dana.
Zatvoreni
»Supetar«
i
»Makedonija«
Hotel
»Supetar«
koji
posluje
u
sklo-
pu
R0
HTP
»Dubrovnik«
i
hotel
»Make—
koji'
djeluje
u
sastavu
'RO
donija«
»Inex-Ohridq'.
završili
su
ovogodišnju
turističku
sezonu.
Ta
dva
hotela
bilježe
i
ove
godinejjdobre
poslovne
rezultate,
pa
je
tako?-u
proteklih
šest
mjeseci
u
tim
po
broju
postelja
malim
hotel-
skim
kućama
ostvareno
ukupno
ne'tg
više
od
30
tisuća
noćenja.
»Supet
'<Ž
i
»Makedonija«
bit
će
ponovno
otvore—
ni
u
travnju
iduće
godine.
DEŽURNA
LJEKARNA
»KOD
ZVQNIKA«
——
tel.
28—656
KINA
»SLOBODA«
——
Američki
horor
»NE-
KONTROLIRANA
MOĆ«.
U
16,
18.15
i
20.30
sati.
akcioni
»JADRAN«
'
——
»SMRTONOŽNA
MlSlJA«.
U
16,
18
i
20
sati.
»GRUŽ«
;PfAmerički
kriminalistički
»SUROVA
O'_
EJA«.
U
17
i
19
sati.
Američki
aš?
.
_
RADIO
12.00
Početak
emitiranja
i
objava
pro-
gram
12.02—U
dobru
vas
našli
(14.30
Dnevnik)
—5'15.00
Dnevne
novosti
Ra—
dio-Zagreba
15.30
EPP
16.00
Dubrovački
kantun
16.30
Skitanja
i
pitanja
radio-reportaža
17.00
Hit—
—parada
Radio-Dubrovnika
18.58
Pregled
programa
za
sutra
-
,
(A.
K.)
(I.M.S.)
I
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII
.
I
I
I
:
I
u
'
POVEZANOST
.
OTOKA
S
KOPNOM
-
,
»
I
|
I
«
.
r
«
»Jadroliniiim
bio?
:'Fferast“
"a'aZi
:
.
Se3232312333333fgffnžngfgx
lošijih
meteoroloških
prilika
ne
zaplovi
prema
otocima.
'
'
Brod
»Trogir«
nešto
je
lošijih
maritimnih
svojstava
od
»Perasta«
i
postoji
veća
mogućnost
da
u
slučaju
.
I
Ššku'reoto
gaj-(:";
“3,333333
I
“025,35,
redolvnu
brodsku
"nil-u
od
I
Dubrovnika
do
Ejafjtskjh
otoka
i
Mne-
I
ja
vrši
brod
»TrOQir«
I
s|abjjjh
maritimnih
svéjstava
od
,,pe_
I
rasta..
.
.
420
putnika,
nosivost
136
nrt
i
brzine
11
nautičkih
milja
(»Perast—«z
450
put-
koji
je
nešto
.
nika,
340
nrt
i
13
Nm).
Zbog
toga
po—.
stoji
veća
mogućnost
da
»Trogir«
u
slučaju
lošijih
meteoroloških
prilika
Naime,
kapacitet
»Trogira«
jest
'
ne
zaplovi
prema
otocima,
odnosno
Dubrovniku,
a
manja
bvrzina
broda
uvjetuje
|
nesto
duzu
voznju.
V4
'
_
.
Inace,
brod
_»Trogira,
za
razliku
od
»Perasta«,
u
bijel0j
floti
Jadranske
Ii-
..
.
-
v
v
nijske
plovudbe
nalaZI
_se
nesto
duze
odnosno
od
1957.
godine
(kada
je"IZ-
građen
u
pulskom
brodo%radilistu
»Uljanik«).
»Trogir«
neće
me
|
prevo—
z|t|
automobile.
(A.
K.)
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII-III
.
"09
“.rban'st'Qkog
.ĆOKUmenta
u
nor-
malnol,
_a
ne
h'tnol'v
"!
S_kfčlffenol
PfOCG'
del-
Na'me,
0
znacalu
'
Vrijednosti
PFO'
Stora
koIe
ObUhVaĆa
PUP
fleČitO
QOVO'
ri
i
činjenica
da
je
veći
dio
područja
od
Boninova
do
Orsule
zaštićen
poseb-
nim
republičkim
Zakonom
o
obnovi
ug-
rožene
spomeničke
cjeline
Dubrovni-
ka.
Iz
tako
utvrđene
vrijednosti
prosto-
ra
proizašlo
je
i
polazište
za
koncepci—
ju
prostornog
uređenja
područja
Pile
Ploče
Sveti
Jakov
——
koje
se
og—
leda
u
Gradu,
kao
najvećoj
prostornoj
vrijednosti,
žarišnoj
točki
svih
zbivanja
i
fokusa
interesa
brojnih
turističkih
po—
sjetilaca.
To
dalje
znači,
kako
stoji
u
obrazloženju
Nacrta,
da
»osnovu
za
definiranje
organizacije,
namjene
i
ure-
đenja
kontaktnog
područja
oko
Starog
grada
predstavljaju
potrebe
za
izgrad—
njom
sadržaja
i
uređenjem
p'rostora
na
način
koji
će
omogućiti
njegovo
nor-
malno
funkcioniranje,
s
obzirom
na
to
da
Stari
grad
nije_samo
turistička
at—
rakcija,
nego
grad
koji
živi
punim
živo-
tom,
grad
s
brojnim
i
različitim
djelat—
nostima
za
čije
je
normalno
odvijanje
potrebno
angažirati
i
kontaktne
pro—
store«.
Stoga
su
u
izradi
ovog
PUP-a
anali—
NAKON
UVODENJA
»POVLAŠTENIH
CIJENA«
AVIOPRIJEVOZA
JAT
prevozi
jeftinije
Popust
od
50
posto
od
normal-
ne
cijene
aVio—karte
imat
će
putnici
za
Zagreb
(utorkom
u
15.35,
srije-
dom
u
16
te
subotom
u
11.55
i
20
sati)
i
oni
za
Beograd
(četvrtkom
21.45,
petkom
u
7.30,
subotom
u
7
i
21.15
te
nedjeljom
u
7.30
i
16.25
sati).
Iz
Zagreba
za
Dubrov—
nik
popust
vrijedi
za
letove
utor-
kom
u
6.35,
petkom
u
5.55,
te
ne-
djeljom
u
7.35
sati.
Iz
Beograda
jef—
tiniji
letovi
utvrđeni
su
za
četvrtak
u
12.45,
u
petak
i
nedjelju
u
6.45,
te
subotu
u
6.45
i
7.05
sati.
Inače,
povlaštenih
cijena
za
Ie-
tove
k
Ljubljani
nema,
a
odlučujući
razlog
za
uvođenje
manjih
cijena
jest
slabija
iskorištenost
zrakoplo-
va
na
linijama
u
navedene
dane,
kao
i
činjenica
da
su
kapaciteti
iz
Dubrovnika
jutrom
i
za
Dubrovnik
(večer)
po
(nepisanom)
pravilu
bili
zadovoljavajuće
popunjeni,
dok
su
ostali
zjapili
prazni.
(A.
K.)
SLABE
VEZE
NA
MLJETU
|
S
MLJETOM
Odsječen
od
svijeta
MLJET
Prometna
radna
organiza—
cija
»Libertas«
iz
Dubrovnika,
koja
obav—
lja
saobraćaj
po
Mljetu,
nema
organizira-
ne
izravne
autobusne
linije
koja
bi
pove—
zivala
krajnje
točke
otoka,
od
Korita
do
Pomene,
i
koja
bi
saobraćala
u
toku
cije-
le
godine
za
turiste
i
otočane.
Nasuprot
tome,
na
otoku
Korčuli,
na
primjer,
po-
stoji
čak
sedam
svakodnevnih
autobus-
nih
linija
koje
'
održavaju
»Zagrebački
transporti<<
na
relaciji
između
Vele
Luke
i
Korčule.
Tako
danas
Mljećani
i
njihovi
gosti
nemaju
baš
nikakvu
mogućnost
za
organizirani
prijevoz
iz
jednog
dijela
oto—
ka
u
drugi.
Inače,
jedina
je
autobusna
veza
preko
Mljeta
u
sezoni
ona
koja
pre—
vozi
radnike
OOUR-a
»Mljetska
jezera«
do
posla
i
natrag,
a
što
je
posebna
rad—
nička
linija
koja
se
i
specijalno
plaća
R0
»Libertas«.
Stoga
je
po
sadašnjim
auto-
busnim
i
prometnim
vezama
otok
Mljet
više
nego
ikada,
zapostavljen
i
potpuno
odsječen
od
svijeta.(A.
V.)