bio
rad-henko
vac-obra
vac
SLOBODNA
PONEDJELJAK,
11.
prosinca
1989.
DALMACIJA
8
NA
LOKACIJI
BIVŠE
TVORNICE
GLINICE
U
OBROVCU
»6.
maj«
na
Bravaru
Prema
ocjeni'stručnjd-
.
ka,
startao
je
jedan
od
,
vrlo
perspektivnih
i
at-
raktivnih
'
Tkon:
Pašmanci
očekuju
preporod
BIOGRADSKO
OKRETANJE
OTOCIMA
'
vonovpo
NA
RO
»Vodovod«
iz
Osijeka
izradit
če
projektnu
doku-
mentaciju
budu.-
čeg
vodovoda
PASMANU
mjesta,
'
Nova
radna.
i
i
i
i
:.
ribogojilištu
na
ju-g
u
»Cenmarovom«
napose
gfza'padu
otoka
ŽBIOGRAD
Česte
i
op-
ravdane
primjedbe
žitelja
oto-
ka
Pašmana,
te
nerazumijeva—
nje
njihovih
teškoća
u
općin-
skom
centru
mogli
bi
sljedeće
godine
donekle,
biti
uvaženi.
U
pripremi
je
nekoliko
zahvata
kojima
će
se
nezavidan
eko—
nomski
položaj
otoka
pobol-
jšatina
istodobno
će
se
otvo—
riti
i
više
desetaka
novih
rad-
nih
mjesta.
Temeljni
problem
nedostatak
pitke
vode
po—
čet
će
se
rješavati
izgradnjom
na
magistralnog
Pašmanu.
S
tim
u
vezi
valja
is-
vodovoda
tkanuti
da
je
u
dogovoru
sa
Skupštinom
općine
Biograd
RO
»Vodovod«
iz
Osijeka
pre—
uzela
projektnu
dokumentaci—
ju
vodovoda
ovog
otoka
kako
bi
se
pripremio
materijal
za
taj
zahvat.
.
Spomenuta
RO
ponudila
je
kompletan
konzalting
i
us-
luge
izgradnje
vodovoda
na
Pašmanu.
Treba
se
nadati
da
će
se
pravodobno
osigurati
sredstva
za
premošćivanje
te
investicije,
koja
za
perspekti—
ve
nerazvijenog
otoka
znači
prvi
i
pravi
iskorak
u
razvoju.
Pored
nedostatka
vode,
na
Pašmanu
će
se
ipak
u
na-
neki
rednoj
godini
prilično
davni
programi.
Jedan
od
njih
je
i
ribogojilište
RO
»Cenmar«
iz
Zadra
na
jugoza—
padnoj
strani
otoka.
Gradnja
bi
uskoro
trebala
početi,
a
za-
vršetkom
ovog
objekta
došlo
ostvariti
svoj
bi
se
do,
ističu
u
Biogradu,
pedesetak
radnih
mjesta.
Što
se
tiče
turističkog
razvoja,
ve—
ći
zahvati
u
komercijalnom
sektoru
nisu,
n'“
žalost
predvi—
đeni.
U
tom
pogledu
donekle
je
iznimka
poljoprivredna
za—
druga
u
Ždrelcu
koja
će,
pret—
postavlja
se,
do
sljedeće
se-
projekt
zone
ostvariti
suvremenog
auto-kampa.
Ma-
nje
intervencija
u
poboljšanju
infrastrukture
predviđene
su
u
Tkonu,
Dobropoljani
i
dru-
gim
otočkim
mjestima.
Za
sve
bi
njih,
međutim,
od
interesa
bilo
i
obnavljanje
prometnice
uzduž
otoka
koja
u
pojedinim
dionicama
jedva
da
je
i
upot-
rebljiva.
Računa
se
na
sizov-
ska
i
općinska
sredstva
koja
su,
upozoravaju
s
Pašmana,
do
sada
neopravdano
zaobila—
'zila
ovaj
otok.
|.
MIŠULIĆ
OPLEMENJIVANJE
SPOMENIKA
KULTURE
U
BENKOVCU
Uređuje
,
se
Kaštel
U
prostore
muzeja
postavit
će
se
zbirka
NOB-a
i
Doml-
cila
5.
dalmatinske
brigade
BENKOVAC
——
nsrz
za
kul—
turu
odobrio
je
milijardu
i
600
dinara
za
dovršetak
milijuna
uređenja
prostora
Muzeja
na
srednjovjekovnoj
Kaštelu,
tvrđavi
koja
daje
obilježje
Ben-
kovcu
i
u
koji
će
se
u
dogled-
nom
vremenu
smjestiti
zbirka
NOB-a
i
domicil
5.
dalmatinske
udarne
brigade.
Benkovačka
ln-
teresna
zajednica
u
kulturi
i
Op-
ćinska
skupština
trebaju
za
te
potrebe
izdvojiti
70
milijuna
di—
nara
kako
bi
se
okončali
predvi-
đeni
radovi
i
Benkovac
najzad
dobio
odgovarajući
prostor
za
zbirku
NOB—a
i
za
Domicil
5.
dalmatinske
udarne
brigade
19.
sjevernodalmatinske
divizije,
či-
ju
je
zavičajnost
SO
Benkovac
preuzela
još
1974.
godine.
RO
»Kimont«
ove
je
godine
obavila
glavni
dio
građevinskih
radova
na
adaptaciji
spomenu-
tog
muzejskog
prostora.
U
na—
stavku
radova
dovršit
će
se
preostali
dio
posla
kako
bi
na
taj
način
benkovačka
srednjov—
jekovna
tvrđava
bila
obogaćena
i
oplemenjena
novim
sadržaji-
ma.
(S.Z.)
RAZVOJ
PRIVREDE
l
INFRASTRUKTURE
OPĆINE
OBROVAC
Snimanje
AKTIVNOSTI
OBROVAČKOG
CRVENOGA
KRIŽA
Dobrovoljni,
*
rad
-
odlika
mladih
OBROVAC
Općinska
or—
ganizacija
Crvenoga
križa
u
Ob-
rovcu
već
niz
godina
dobro
radi
i
nije
bilo
akcije
koja
joj
je
po—
vjerena
da
nije
s
uspjehom
za-
vršena.
U
redovima
Crvenoga
križa
u
12
mjesnih
zajednica
da-
nas
ima
oko
1300
odraslih
čla—
nova,
800
omladinaca
i
oko
1500
članova
pomlatka
pri
os-
novnim
školama.
A
to
znači
da
je
više
od
SC
posto
stanovnika
općine
aktivno
i
organizirano
uključeno
u
rad
te
humanitarne
organizacije.
križ
aktivno
udruženog
zdravstvenom,
Na
razne
načine
obrovački
Crveni
djeluje
u
socijalnom
i
humanitarnom
smislu.
U
većini
organizacija
rada
u
općini
nalaze
se
sanitetske
je-
dinice
CK
s
obučenim
aktivisti-
ma
za
pružanje
prve
pomoći.
U
organiziranim
akcijama
CK,
koje
se
svake
godine
provode,
iz
redova
građana
i
radnih
ljudi
odaziva
se
i
zavidan
broj
dobro—
voljnih
davalaca
krvi.
Članovi
pomlatka
CK
redovito
slušaju
u
školama
predavanja
o
higijeni
i
u
raznim
natjecanjima.
prvoj
pomoći,
te
sudjeluju
vačkoj
industriji
OBROVAC
'
_
Poslije
Tvorniče
hidrauličnih
cilinda-
ra
i
Tvornice
za
proizvodnju
i
preradu
prirodnog
i
tehnič-
kog
kamena,
na
Bravaru
se
nedavno
utemljio,
po
ocje-
;
nama
stručnjaka,
jedan
od
najatraktivnijih
programa
za
obrovačku
privredu.
Riječ
je
o
programu
RO
»6.
maj«
iz
Visokog
(Bosna
i
Hercego—
vina).
točnije
o
više
proiz-
vodnih
pogona
metaloprera—
đivaćke
industrije,
od
kojih
neki
već
i
rade.
Nikola
Kuridža,
rukovo-
dilac
svih
poslova
na
realiza-
ciji
programa
»6.
maja«
u
Obrovcu
i
koordinator
nadležnih
obrovačkih
insti—
tucija
i
firme
iz
Visokog,
izja—
vro
nam
je:
i
matricirane
——
Radi
se
o
zaista
per—
spektivnom
atraktivnom
programu.
Još
početkom
ove
godire
SO
Obrovac
i
»Šesti
maj«
iz
Visokog
na—
činili
su
i
potpisali
sporazum
za
osnivanje
čistog
društve-
nog
poduzeća.
U
Obrovcu
bi
se.
prema
tome
sporazu-
mu,
trebala
izgraditi
četiri
nova
pogona.
Prvi
pogon
obuhvaća
ot-
kovke,
a
u
okviru
tog
pogo-
na
nalazit
će
se
tri
kovačke
baterije.
Jedna
je
već
instali-
rana
i
radi
u
dvije
smjene.
Drugi
pogon
obuhvaća
pro-
izvodnju
poljoprivrednih
pri—
ključnih
strojeva.
U
okviru
ovog
pogona
proizvodit
će
se
i
kombajni
za
berbu
vo-
ća,
koji
su
patent
radnika
»Šestog
maja«
i
smatraju
se
najboljom
verzijom
u
Evropi,
zatim
tresači
voća,
vibrokul—
tivatori
i
vibroplugovi.
Korn-
bajne
i
tresače
voća
——
isti—
ce
Kuridža
ne
proizvodi
nitko
u
našoj
zemlji.
Vibro-
kultivatori
se
također
kod
nas
ne
proizvode,
pa
stoga
orijentacija
na
njihovu
izra-
du
ima
velike
efekte
na
sma-
njenje
uvoza.
U
treću
i
čet—
vrtu
grupu
spada
proizvod—
nja
kovanog
alata
i
proces—
ne
opreme.
U
tzv.
drugoj
fazi
zapos—
lenje
bi
našlo
ukupno
256
radnika.
Do
kraja
1992.
go-
dine
planira
se
zaposlenje
oko
400
radnika,
a
na
kraju
u
konačnoj
fazi
671
radnika.
Time
bi
se
zaposlili
svi
ne-
zbrinuti
te
mladi
metalci
iz
sšc
»Boško
Jo—
kić«
u
Obrovcu.
gliničari,
_
D.
GUZVICA
|Z
EKOLOŠKE
SEKCIJE
OSNOVNE
ŠKOLE
U
BJELlNl
Učenici
uređuju
okoliš
BRGUD
—-
U
osnovnoj
školi
MLADI
I
ZAPOŠLJAVANJE
U
BENKOVCU
Kome
prednost?
SIZ
zapošljavanja
nema
obavezu
da
sastavlja
liste
pri-
oriteta
BENKOVAC
Općinska
'
organizacija
mladih
Benkovca;
učestalo
je
u
svome
radu
poti-
cala
određene
aktivnosti
u
po—
gledu
mogućnosti
zapošljava-
nja
mladih,
ponajprije
onih
koji
su
stekli
određeno
obrazovanje
i
koji
već
više
godina
nestrpljivo
očekuju
svoje
prvo
radno
mjes—
to.
Prema
podacima
interesne
zajednice
u
Benkovcu
na
listi
nezaposle-
nih
ima
oko
1600
radnika.
među
'
kojima
je
najviše
onih'
do
27.
i
godine
života.
zapošljavanje,
»
za
Delegati
mladih
Benkovca
svojedobno
su
na
zajedničkom
zasjedanju
Općinske
skupštine
zatražili
od
mjerodav—
nih
organa
da
se
ubuduće
više
Vijeća
me;_..:::
poradi
na
poštivanju
kriterija
o
prednosti
prilikom
zapošljava-
nja.
Nedavni
odgovor
na
dele-
gatsko
pitanje
mladih
vjerojatno
neće
zadovoljiti
njihov
zahtjev,
jer
se,
prije
svega
govori
0
to-
me
da
nadležna
lnteresna
za—
jednica
za
zapošljavanje
nema
obavezu,
kako
to
mladi
smatra-
ju,
da
sastavlja
posebne
liste
prioriteta.
Umjesto
toga,
ističe
se
u
odgovoru
na
delegatsko
pitanje,
u
sadašnjim
društveno-
—ekonomskim
valja
prije
svega
polaziti
od
interesa
i
mogućnosti
otvaranja
novih
radnih
mjesta
u
radnom
kolekti-
vu,
ne
zanemarUjući
pri
tome,
dakako,
ni
socijalnu
komponen-
.
tu
.
prilikama
S.
ZORICA
D.G.
ulaganja
dosadašnjih
OBROVAC
——
Skupština
općine
Obrovac
i
predsjedništva
društve-
no-političkih
organizacija
obavit
će
ulaganja
»snimanje«
infrastrukture
u
razvoj
privrede
i
u
općini.
Rezultati
te
akcije
i
ocjene
poslužit
će
kao
osnova
za
dobivanje
suglasnosti
za
korištenje
sredstava
Republičkog
fonda
za
privredno
ne-
dovoljno
razvijena
područja
SFlH
u
novim
razvojnim
zahvatima,
koji
su
u
sljedećoj
i
narednim
godinama
najavili
Obrovčani.
U
središtu
pažnje
te
analize
bit
će
dosadašnje
trošenje
i
ulaganje
sredstava
iz
Fonda
za
nerazvijene
SRH,
te
ispunjenje
plana
novih
rad-
nih
mjesta
u
novosagrađenim
pri-
vrednim
objektima
(realizacija
pro-
za
likvidiranu
grama
supstitucije
Tvornicu
glinice
i
programa
razvoja).
Broj
nezaposlenih
mladih
radnika
i
još
nezbrinuti
gliničari
uveliko
pri—
tišću
nejaki
udruženi
rad
obrovačke
općine,
pa
je
i
te
kako
važno
ispitati
koliko
su
se
radne
organizacije
pri-
državale
prethodno
najavljenih
pla—
nova
u
pogledu
ublažavanja
nevolja
sa
zapošljavanjem.
D.G.
Benkovac:
Mladi
nestrpljivo
očekuju
svoje
radno
mjesto
u
Popović<<
»Nikica
i
u
područnim
školama
u
Bjelini,
Bruškoj,
Dobropoljcima,
Parčići-
ma
i
Rodaljicama
rade
mnoge
sekcije.
Svakako.
najinteresan—
je
ekološka
sekcija
koja
tnija
školi
djeluje
u
Bjelinl.
a
vodi
je
nastavak
Mile
Masnikosa.
Clanovi
te
sekcije
uređuju
okoliš
škole,
središte
sela.
brinu
o
spomeniku
palim
borcima
NOR-a
i
o
čistoći
seos—
';
ke
cisterne.
područnoj
pri
Brgudu
'
1,9
MODERNIZACIJA
VADENJA
GRADEVINSKOGA
KAMENA
U
BENKOVAČKOM
KRAJU
BENKOVAC
U
benko-
vačkim
razvojnim
projekcijama
zahvati
u
modernizaciji
vađe-
nja
poznatog
pločastog
kame-
na
u
kamenolomima
na
Kuklju,
nedaleko
od
Benkovca,
zauzi-
.
mali
su
u
proteklom
razdoblju
značajno
mjesto.
No,
unatoč
tome
praktični
razvojni
koraci
kaskali
su
za
onim
što
se
prvobitno
kanilo
poduzeti,
po-
sebice
u
smislu
drukčijeg
or-
privatnih
ganiziranja
kamenolomaca,
našto
je
u
po—
sljednje
vrijeme
učestalo
upo-
zoravaia
i
R0
»Kimont«,
kolek-
tiv
koji
u
iskorištavanju
toga
brdjnih
Prvotni
k_amenolomci
U
»Kimontu«
se
očekuje
još
veći
prodor
montažnih
kućica
»Bekin
na
domaće
tržište,
ponajprije
u
turističkim
naseljima
potencijala
vidi
nemate
mo—
gućnosti
za
osjetniji
prodor
na
domaće
i
inozemno
tržište.
Za-
to
u
tom
kolektivu
s
pravom
is-
tiču
potrebu
da
se
mjerodavni
općinski
organi
potpunije
po-
zabave
organizacijom
privat—
nih
kamenolomaca
(računa
se
da
ih
na
području
općine
ima
oko
1000),
te
da
u
skladu
s
tim
potaknu
modernizaciju
vađe—
kvalitetnoga
nja
poznatog
i
građevinskog
kamena.
»Kimont«,
je
kao
što
je
po-
znato,
u
posljednje
vrijeme
za-
okupljen
svojim
razvojnim
mo-
gućnostima
\]
pogledu
još
za-
paženijeg
prodora
montažnih
kućica
»Beklu.
na
domaće
tržište,
ponajprije
u
turističkim
naseljima.
Kako
smo
obaviješ-
teni,
u
proteklom
je
razdoblju
na
tržište
otpremljen
znatan
broj
takvih
kućica
(obložene
su
benkovačklm
pločastlm
ka-
menom),
a
sudeći
prema
nji-
hovoj
potražnji
i
prepoznatlji-
voj
arhitekturi
mediteranskog
podneblja,
valja
naglasiti
da
će
montažne
kućice
od
šest,
10
ili
15
četvornih
metara
još
više
ukrašavati
turistička
na-
selja
na
našoj
obali.
RO
»Kl-
mont<<
otprema
montažne
ku-
ćice
do
odredišta
zahvaljujući
»Jadrantransue:
i"
Splita.
Kući-
ce
su
dakle,
pa»
vi
razvojni
po-
tez
tog
benkovačkog
kolekti-
va.
(S.Z.)
u.
1
.,-a'