SVI
ef
ORGANIZACIJA
AMERLČKIH
DRZAVA
O
PANAMI
ČETVRTAK,
20.
srpnja
1989.,
DAWAClJA
7
SLOBODNA
,
.gg
'
'ha—
)
.
gig-19h)
[}
jfzf-Ne'fqáááišážágww"
“*
“'.—'
ff
;
_
SVE
“
PREPUSTITI
_
zdrmani
VOLJI
NARODA
GUSTINČIČ
stupovi
84/6
Jurij
OAD
počinje
zasjedanje
u
Washingmu
duboko
podijeljena
oko
pitanja
koliki
pritisak
treba
izvršiti
na
generala
Noriega
da
bi
sišao
s
vlasti
WASHINGTON,
19.
VII
—
Organiza-
cija
američkih
država
(OAD)
danas
za-
sjeda
u
Washingtonu
duboko
podije-
ljena
oko
pitanja
koliki
pritisak
treba
iz-
vršiti
na
panamskog
generala
Noriegu
da
bi
sišao
s
vlasti.
S
druge
strane,
specijalna
misija
OAD-a
vratila
se
iz
Paname
vrlo
zado-
voljna
postignutim
rezultatima
i
spora-.
zumom
vlade
i
opozicije
da
se
razmotri
pitanje
ostavke
generala
Noriege.
Kako
primjećuje
AP,
funkcioneri
State
Departmenta
razočarani
su
ne-
dostatkom
volje
među
mnogim
delega—
tima
da
se
protiv
Noriege
poduzmu
od-
lučne
mjere.
Ti
delegati
s
Meksikom
na
čelu
po-
zivaju
se
na
povelju
OAD—a,
u
kojoj
se
štite
zemlje
članice
protiv
strane
inter-
vencije.
Prema
mišljenju
funkcionera
State
Departmenta,
koji
žele
ostati
anonimni,
mnoge
članice
vide
cijeli
problem
u
vezi
s
Noriegom
kao
čisto
američko-panamske
pitanje.
Međutim,
zadovoljstvo
specijahe
misije
je
opravdano
jer
su
se
dvije
pa—
namske
strane
neočekivano
dogovori-
le
da
ipak
razmotre
mogućnosti
Norie-
gine
ostavke.
Donedavno
vlada
u
Pa—
nami
nije
željela
ni
razgovarati
s
opozi-
cijom
u
Noriegi,
čak
ni
u
uopćenim
ok-
vrnma.
Šef
misije
i
ekvadorske
diplomacije
Diego
Cordobez
vrlo
pozitivno
je
ocije-
nio
početak
dijaloga.
Rješenja
za
Panamu
mora
inicirati
sama
panarnska
vlada,
kako
bi
se
pri-
veo
kraju
prelazak
na
demokraciju
—
izjavio
je
ambasador
Venezuele
u
Washingtonu
Simon
Alberto
Consal—
vi
uoči
zasjedanja
Organizacije
američ—
.]
PRlJElNJE
KINESKE
TERORlSTIČKE
ORGANIZAClJE
kit
džava
(OAD),
koje
danas
počinje
_
u
Washingtonu.
_
Cornalvi
je,
kako
javlja
kubanska
agerkzija
Prensa
Latina,
posjetio
neke
zemlje
Srethje
Amerike,
uključujući
iKubu,dabisenašlorješenjezapa-
namsku
laizu,
koja
ugrožava
čitav
regi—
m.
:
Na
odiijanje
generala
Antonija
No—
riegedaprepustivlastopoziciji.
kojaje
pobijeda
na
izborima
7-
svibnja,
Was—
hington
je
odgovorio
i
sla-
njem
pojačanja
u
zonu
kanala,
što
je
ne
samo
Panama
već
i
čitava
Latinska
Amerira
doživjela
kao
prijetnju
svom
suverenitetu.
OADsevećprijeizjasnilaupn'log
prava
panamskog
naroda
da
sam
odlu—
čuje
o
sudbini
zemlje.
Consalvi
je
sad
ponovio
da
vlada
generala
Noriege
mora
poštovati
volju
naroda
i
proces
demokrati—
zacije-
Takođerse
mora
poštovati
i
do-
govor
o
Panamskom
kanalu,
naglasio
je
bivši
šef
venezuelske
diplomacije,
u
vidu
ponašanje
Washingtona,
koi
ne
pokazuju
želju
da
se
povuče
iz
zone
kanala
krajem
ovog
stoljeća,
kao
što
je
to
predviđeno
sporazumima
Car-
ter—Torijos.
PARIZ
Dva
Japanca
)
Uhapšeni
mjesečno
teroristi
aaasasese
gmámimm
Dosad
nepoznata
organizacija
sa
zvučnim
imenom
»Od-
kojijeosudennadoživotnu
robiju
red
crvene
krvi
spreman
na
smrt«
zaprijetila
smrću
japan-
MWMMW
ukojenujetm.ods_jelallargaret
skim
službenicima
u
Kini
ako
ne
prekinu
suradnju
s
Pe-
Til-W
'
Govoreći
nediplomatski
ko
bismo,
štrajk
rudara
u
ugljenokoplma
Kuznec-
kog
i
Doneckog
bazena
mogli
usporediti
s
jedne-
godišnjom
pobunom
engleskih
rudara,
koju
je
s
bezgraničnom
hladnoćom
slomila
gospoda
Thatcher,
onda
bi
sve
bilo
lako.
U
Engleskoj
se
radilo
o
zastarje-
Ioj
grani
privrede,
za
koju
više
nema
mjesta
u
tehnič-
kom
sistemu
sa
sve
manjom
upotrebom
domaćeg
ug-
ljena.
Engleske
rudare
se
moglo
žaliti,
ali
zar
da
se
zbog
njih
zaustavi
tehnološki
napredak?
Ekonomika
—
tako
tačeristi
—
neumoljiva
je
stvar.
Kuzbas
I
Donbas
su
ipak
nešto
drugo.
Strogo
eko-
nomski
njihov
je
ugljen
i
dalje
za
sovjetsku
privredu
bi-
tan.
Zbog
štrajka
već
neke
čeličane
obustavljaju
proiz-
vodnju.
Medu
rudarskim
žalbama
nije
na
posljednjem
mjestu
umjetno
niska
cijena
ugljena,
uz
nadnice
i
sta-
nove.
(Čekaju
na
njih
i
po
12
do
15
godina,
kažu,
što
ne-
kim
našim
rudarima,
na
žalost,
neće
izgledati
mnogo
jer
čekaju
i
duže).
Prilike
se
po
mnogo
čemu
razlikuju.
O
engleskim
ru-
darima
možemo
reći
da
su
osobena,
novinama
ne
baš
naklonjena
tvrdoglava
vrsta
radnika.
Ali
Dombas
i
Kuz-
bas?
Slučaj
je
htio
da
je
pisac
ovih
redova
školovanje
za-
vršio
u
Sovjetskom
Savezu,
u
Moskvi,
da
budem
sasvim
točan,
u
616.
školi
Krasnogvardejskog
rajona.
Ako
išta
pamtim
iz
tih
davnih
dana,
onda
su
to
čarobne
riječi
ko-
jima
su
učitelji
označavali
vrline
sistema.
Bili
su
to
Kuz-
bas,
Donbas,
pa
još
Magnitogorsk,
grad
čeličana
koji
su
golim
rukama
u
prvoj
petoljetci
podigli
gladni,
ali
oduševljeni
graditelji
najvećeg
realsocijalizma.
Može-
mo
o
tom
socijalizmu,
a
i
moramo,
misliti
kako
hoćemo,
ti
su
graditelji
bili
junaci-mučenici.
Dogmatičari
su
dugo
tvrdili
da
je
štrajk
apsurdan
u
socijalističkom
društvu,
jer
bi
se
tako
radnici
bunili
protiv
sebe
samih.
Tu
smo
iluziju
sahranili.
U
ovom
je
slučaju
riječ
o
simbolu,
ne
iluziji.
Dombas,
Kuzbas
i
Magnitogorsk
sačinjavaju
legendu
na
kojoj
počiva
sis-
tem.
To
su
službeni
stupovi
sovjetske
povijesti.
A
sada
bi
rudari
o
svojim
nedaćama
i
zahtjevima
razgovarali
je-
dino
s
Gorbačovom,
a
ne
nekakvim
Šljunkovim,
makar
i
bio
član
Politbiroa.
Politbiro
nije
više
nešto
što
bi
iza-
zivalo
strahopoštovanje.
Pitamo
se
nije
li
ono
što
se
događa
ispred
i
iza
Urala
slično
poljskim
zbivanjima
od'početka
70-ih.
Teško
je
reći.
U
Poljskoj
su
rudari
bili
predvodnica
kojoj
su
brzo
uslijedili
brodograditelji,
pa
onda
svi
radnici.
Vijesti
iz
Sovjetskog
Saveza
za
sada
ne
sadrže
znakove
da
se
štrajk
širi
na
druge
grane.
Kao
da
je,
ipak,
sličan
en-
gleskom.
Ali,
kao
što
rekoh
protiv
dosadašnjeg
sklopa,
raspodjele
i
ponašanja
birokracije
i
same
vlade,
u
ime
perestrojke
ustaju
oni
što
su
ovjenčani
slavom
socija-
lističke
legende,
o
kojima
uče
u
školama,
pišu
se
knji-
ge,
recitiraju
se
stihovi.
U
teoriji
ruskog
socijalizma
to
je
avangarda
koja
samo
što
nije
jednom
nogom
već
u
komunističkom
sutra.
a
'\.-...'
1._.\,_v_'*li'l.\\}\1r:
l-aLL
“U::.
\\,a'\.'——.'—'.'
['n—.u
\t'.
»};Y
.i'\\.'\
'li
vru“.
"i""
zir—r.
i\..,
(\LZf—kval'.
""
Ld
!??
Lai-L..]l'\liJ
I
(J.“
('
.?,.1
'.r'uv*(V
_iT:"-.}
?*:}\-
v—v.\v,\
i_.__.
»""\i
“X)—T
..::J..[M':I
33.457“.
.!A\,A'l
Sada
se
ispostavlja,
premda
se
to
i
prije
znalo,
da
avangarda
nema
ni
stanova
ni
hrane
ni
nagrada
za
pre-
kovremeni
rad
ni
kreveta
u
sanatorijima
na
Crnom
mo-
ru.
Dobro
će
o
tome
morati
razmisliti
Gorbačov
ako
mu
je
“asim
šačice
intelektualaca,
za
perestrojku
potrebna
još
nečija
podrška.
'.
.
,.
.
\.
_
.
_,
._
'.
a';..)-iv
\
....".
(uri—w''
i;?
'l
?
-
'?
3
'N
".
7
AN
PRIJE
—
DAN
POSLIJE
UPORNl
RUDARI
—
Sovjetski
lider
Mihail
Gorba-
čov
Intormlrao
je
Vrhovni
sovjet
o
štrajkovima
rudt
na
u
Kuzbasu
I
Donbasu.
Premda
je
situaciju
opisao
kao
ukri-
tičnu-c,
javlja
TASS,
on
je
za
pregovore
komisije
(koju
pred-
vodi
član
Politbiroa
Nikolaj
sjunkov)
sa
štrajkašklm
komi—
Štraj-
tetom
u
Kuzbasu
rekao
da
se
odvijaju
konstruktivno.
kaškl
komitet
je
u
međuvremenu
pozvao
mdare
da
se
vra-
te
na
posao,
ali
se,
usprkos
tom
apelu,
obustava
rada
na-
stavlja.
3ATENTAT
u
MADRIDU
_
Nm..."
"mi..a.
ubili
su
dvojicu
oficira
španjolske
vojske
i
teško
ranili
nji-
hovog
vozača
u
centru
Madrida.
Agencije
javljaju
da
je
vozilo
u
kojemu
su
se
nalazili
jedan
major
I
jedan
pukovnik
zasuto
vatrom
iz
automatskog
oružja
Iz
drugih
kola.
Napad
je
izvršen
u
blizini
regionalnog
sjedišta
španjolske
armije
samo
dan
poslije
odbijanja
vlade
premijera
Felipea
Gonza—
lesa
da
obnovi
pregovore
s
baskijskom
separatističkom
organizacijom
ETA.
'EOPLAVE
ODNOSE
ŽIVOTE
_
u
velikim
po-
plavama,
koje
su
poslije
obilatih
kiša
pogodile
neke
dijelo-
ve
Indije,
samo
u
posljednja
trl
dana
život
je
Izgubllo
80
ljudi,
javlja
PTl.
Rijeke
I
dalje
neprekidno
rastu
u
južnoj
in—
dijskoj
državi
Andra
Pradeš
I
Istočnoj
državi
Asam,
a
po-
plave
su
pogodile
i
dijelove
država
Bihara
i
Arunačal
Pred-
eša,
također
na
Istoku
zemlje.
»AEROFLOT“
U
—
Sovjetska
aviokompanija
nAerollot-c
podnijela
je
molbu
za
učlanjenje
u
Medunarod-
no
udmženje
zračnog
transporta
(IATA),
saopćio
je
sinoć
predstavnik
udruženja
John
Brindley.
Brindley
je
naglasio
da
je
razrnatranje
molbe
»Aeroflotac
»puka
formalnost-
I
da
se
može
očekivati
da
sovjetski
prijevoznik
postane
]
._mmpruMčlmudndoblqedm.
kingom
teroristička
PEKING,
19.
VII
—
Nepoznata
kineska
organizacija
zaprijetila
je
jučer
da
će
ubiti
po
dva
Japanca
u
Kini
svakog
mjeseca
sve
dok
Tokio
ne
prekine
suradnju
s
Pekingom,
saopćila
je
japanska
ambasada
u
glavnom
gradu
Kine.
Kako
javlja
AP,
u
pismu
pekin-
škom
predstavništvu
japanske
avi-
okompanije
ista
organizacija
sa
zvučnim
imenom
»Odred
crvene
krvi
spreman
na
smrt«
uputila
je
slične
prijetnje
i
drugim
zemljama
ako
nastave
kineske
vlasti.
podržavati
U
pismu
organizacija
proglaša-
va
rat
kinskim
vlastima
i
upozorava
Tokio
da
ako
bude
nastavio
surađi-
vati
s
Pekingom,
ubojstva
japan-
skih
građana
u
Kini
počet
će
od
15.
kolovoza.
Također
se
prijeti
da
ako
se
Tokio
ne
pokaje,
onda
će
uboj-
stva
biti
ubrzana
na
po
dva
svakog
tjedna.
U_eksploziji
26.
lipnja
u
vlaku
za
Šangaj
poginule
su
24
osobe.
Vlas-
r—————-_----dd————
Policijski
sat
U
Abhaziji
se
broj
mrtvih
u
etničkim
sukobima
popeo
na
osamnaest,
a
na—
oružane
grupe
napadaju
pripadnike
'tzv.
unutrašnje
vojske
MOSKVA,
19.Vll
—
Etnički
nemiri
u
Sovjetskoj
Autonomnoj
Gruzijskoj
Republici
Abhaziji,
koji
su
izbili
protek-
log
vikenda,
ne
smiruju
se,
a
broj
mrtvih
se,
prema
saopćenju
Ministar-
stva
unutrašnjih
poslova
koje
prenosi
I'ASS,
popeo
na
18.
Prezidij
Vrhovnog
sovjeta
Abhazije
donio
je
sinoć,
u
23
sata
po
lokalnom
vremenu,
odluku
o
uvođenju
policij—
skog
sata
u
autonomnoj
republici.
Navodi
se
da
»organizirane
naoru-
žane
grupe-«,
od
kojih
neke
broje
i
po
stotinu
ljudi,
napadaju
pripadnike
ta-
unutrašnje
vojske.
Napadi
na
pripadnike
organa
reda
kako
bi
oteli
oružje
i
municiju
postali
su,
dodaje
se,
'edovna
pojava.
«U.
!-
ti
nisu
saopćile
rezultate
istrage,
ali
su
prvobitno
naglasile
da
vjeruju
da
je
uzrok
nesreće
podmetnuti
ek—
šploziv.
,
U
međuvremenu
su
snage
si—
gurnosti
uhapsile
jednu
od
vodećih
kineskih
novinarki
Dai-King
i
nedav-
no
oslobođenog
disidenta
Jang
Ve—
ia.
Dai,
novinarka
dnevnika
»Guan—
gming«,
bila
je
jedna
od
vođa
po—
kreta
za
veću
demokraciju
i
potpis—
nica
više
peticija
vladi
da
prihvati
studentske
zahtjeve.
Ona
je
ujedno
i
prvi
novinar
uhapšen
nakon
repre-
salija
na
Tienanmenu.
Kako
javlja
kineska
novinska
agencija
Hsinhua,
Jang
je
uhapšen
zbog
»širenja
demagoške
propa-
gande
s
kontrarevolucionamim
ci-
ljem«.
On
je
već
proveo
dvije
godi-
ne
u
zatvoru
pod
istom
optužbom.
.
Broj
uhapšenih
u
Kini
od
razbi—
janja
pokreta
za
demokraciju
u
no-
ći
između
3.
i
4.
lipnja
u
Pekingu
popeo
se
na
2060.
PARIZ,
19.Vll
—
Pariški
sud
odredio
je
sinoć
pritvor
za
tri
osobe,
osumnjičene
da
pripadaju
Irskoj
republikanskoj
armiji
(IRA)
zbog,
kako
je
rečeno,
posjedovanja
i
preno-
šenja
eksplozivne
naprave
za
vrijeme
pro—
slave
2m.godišnj“ice
francuske
revolucije.
Kako
zapadne
agencije,
riječ
je
o
Patricku
Murrayju
(45),Michaelu
OKaneu
(29)
i
Patlini
Drums
(22),
za
kojima
traga
britanskapolidjauokviruistrageobombaš-
kim
napadna
u
Londonu
i
Brightonu.
Patrick
Mmay
blizak
je
prijatelj
Patricka
Mageea
koji
je
osuđen
na
doživotnu
robiju
zbog
bombaškog
napada
na
hotel
u
kojemu
se
naiaziia
premijerka
Margaret
Thatcher
za
vrijeme
godišnje
skupštine
Konzervativne
partije
1%4.
godine
u
Brightonu.
Tada
je
po-
ginulo
pet
osoba
Britanska
policija
također
vjemje
da
je
to
troje
umiješano
i
u
ubojstvo
britanskog
vo'pika
2
srpnja
u
SR
Njemačkoj.
Troje
osumjičerih
terorista
Uhapšeno-
je
u
petak'prošlog
tjedna
u
istočnoj
Fran-
cuskoj
po
obavještenju
britanske
policije.
Francuski
javni
tužilac
optužio
je
trojku
za
djelatnost
i
pripadanje
podzemlju,
ipolrebu
lažnih
i
posje-
dovanje
opreme
za
pravljenje
eksplozrvne
Nipm-
SR
NJEMAČKA
Ozakonili
»finalni«
hitac
Ministarstvo
unutrašnjih
poslova
pripremi-
lo
je
nacrt
zakona
koji
odobrava
da“
u
pojedinim
slučajevima
puca
s
ciljem
da
ubije
BONN,
19.VII
(Tanjug)
—
Zapadnonjemačko
Ministarstvo
unutrašnjih
poslova
pripremilo
je,
kako
tvrdi
dnevnik
»Sueddeutsche
Zeitung-,
na—
crt
zakona
kojim
se
odobrava
policiji
da
u
pojedi-
nim
slučajevima,
na
primjer
prilikom
oslobađanja
talaca,
puca
na
počinioce
s
ciljem
da
ih
ubije.
List
danas
izvještava
da
je
ministar
unutraš-
njih
poslova
Wolfgang
Schaeuble
početkom
mje-
seca
dostavio
vladi
odgovarajući
nacrt
zakona.
Dosadašnjim
propisima
bilo
je
predviđeno
da
po-
licija
smije
upotrebljavati
vatreno
oružje
samo
za
onemogućavanje
napadača
i
sprečavanje
njego-
va
bijega.
Policijski
poslovi
su
u
Zapadnoj
Njemačkoj
najvećim
dijelom
u
nadležnosti
pokrajinskih
vlasti.
Već
sada
u
Bavarskoj,
Rheinland—Pfalzu
i
Donjoj
Saksoniji,
pokrajinama
pod
konzervativnom
vlaš-
ću,
policija
smije
uputiti
smrtonosni
metak
koji
se
službenim
jezikom
naziva
»finalni
spasonosni
hi-
tao--
Novi
zakon
odnosio
bi
se
na
savezne
policij—
ske
snage.
Vlada
najnaseljenije
zapadnonjemač-
ke
pokrajine,
sjeverne
Rajne-Vestfalije,
gdje
vlada
Socijaldemokratska
partija
(SPD),
saopćila
je
da-
nas
da
na
njezinom
teritoriju
policija
neće
dobiti
takvo
ovlaštenje.
-Sueddeutsche
Zeitung-«
ukazuje
da
već
sada
policiju
zakoni
ne
sprečavaju
da
puca
i
ubija
u
po-
i
ocjenjuje
da
Schaeubleova
jedinim
prije
svega
treba
da
bude
»politički
sig-
nal-=
s
ciljem
da
-demonstrira
sposobnost
djelo-
vanja-=
konzervativnog
ministra,
koji
je
postavljen
sredinom
travnja.