novosti
STATUTAFINA
KOMISIJA
SKJ
Statut
-
kraći
i
precizniji
Partijski
Statut
treba
da
bude
znatno
kraći
i
precizniji,
što
znači
da
iz
njega
treba
brisati
mnoga
progLamska
i
rezglucij-
ska
opredjeljenja
ako
Partija
pretend-ira
da
bude
moderna
BEOGRAD,
15.
Vl
(Tanjug)
Politički
neuspjesi
Saveza
ko-
munista
posljedica
su
i
neprim-
jenjivanja
partijskog
Statuta,
ali
i
niza
manjkavosti
njegovih
od-
redbi
koje
bi,
usporedo
s
pred-
stojećom
reformom
SK,
trebale
biti
podvrgnute
ozbiljnim
pro-
mjenama.
Ove
ocjene
bile
su
po-
lazište
današnje
rasprave
_na
sjednici
Statutame
komisije
SKJ._
Jednodušno
je
mišljenje
čla-
nova
Komisije
da
partijski
Statut
treba
učiniti
znatno
kraćim
i
pre-
ciznijim,
što
podrazumijeva
da
se
iz
njegova
sadašnjeg
teksta
izostave
programska
i
rezolucijska
opredjeljenja.
Glo-
mazan
Statut,
kako
'je
rečeno,
ne
odgovara
partiji
kojaopretendira
da
bude
moderna.
mnoga
U
preliminamoj
raspravi,
čija
je
osnova
bio
okvirni
materijal
sačinjen
u
Komisiji,
posebno
je
naglašeno
da
bi
prilikom
izmjena
i
dopuna
Statuta
trebalo
jasno
precizirati
odnos
SK
prema
poli-
tičkom
pluralizmu.
Kao
kuriozitet
u
raspravi
je
spomenuto
da
KPJ/SKJ
nije
re-
gistriran
u
organima
unutrašnjih
poslova,
osim
1919.
godine
kod
»onih
vlasti«
(koje
su
ga
ubrzo
zabranile),
pa
bi
tu
obavezu
sa-
da
i
Statutom
trebalo
propisati.
Članovi
Statutame
komisije
SKJ
danas
su
jednoglasno
odbili
žalbu
Fikreta
Abdića
na
odluku
CK
SK
Bosne
i
Hercegovine
o
njegovu
isključenju
iz
Saveza
komunista.
|-
_SAVEZNO
IZVRŠNO
VIJEĆE
_
V
i
Nova
za
stitna
!
jcijena
pšenice
!
Pšenica
prve
klase
ovogodišpjeg
roda
košta
'
3000
dinara
po
kilogramu
Priprema
se
novi
zakon
o
saveznim
robnim
rezervama
BEOGRAD,
15.
Vl
(Tanjug)
——
Zaštitna
je
cijena
pšenice
prve
klase
ovogodišnjeg
roda
3000
dinara
po
kilogramu,
odlu—
čeno
je
na
današnjoj
sjednici
Saveznog
izvršnog
vijeća
kojoj
je
predsjedavao
Ante
Marković.
Otkupna
cijena
tog
proizvoda
formirat
će
se
prema
uvjetima
na
tržištu.
'
Nova
zaštitna
cijena,
ocijenjeno
je,
ide
u
prilog
zaštite
standarda
i
obuzdavanja
inflacije,
saopćava
Sekretarijat
SlV-a
za
informacije.
Ocijenjeno
je
također
da
nema
potrebe
mije-
I
njati
cijene
finalnih
proizvoda
od
pšenice
prošlogodišnjeg
ro—
da.
I
Savezno
izvršno
vijeće
je
zaključilo
da
se
sve
količine
pše-
nice
iz
saveznih
rezervi
.uključe
na
tržište,
a
preporučeno
je
I
i
republikama
i
pokrajinama
da
tako
urade
kako
ne
bidošlo
do
ekonomski
neopravdanog
povišenja
cijena.
Nove
zaštitne
cijene
ostalih
osnovnih
poljoprivrednih
pro—
izvoda
utvrdit
će
se
neposredno
prije
njihove
žetve,
odnosno
berbe.
|
Na
današnjoj
sjednici
SIV
je
Utvrdio
osnovni
koncept
nove
uloge
i
funkcioniranja
saveznih
robnih
rezervi
i
donio
zaklju-
čak
za
pripremu
novog
saveznog
zakona
kojim
bi
se
regulirala
ta
pitanja.
Reformirani
sistem
saveznih
rezervi
ne
bi
smio
biti
supsti-
tut
za
nesposobnost
trgovine,
nego
da
radi
stabiliziranja
tržiš—
ta
omogući
da
se
efikasno
intervenira
iz
saveznih
rezervi
u
si-
tuacijama
kada
se
na
tržištu
određenih
roba
javljaju
poreme—
ćaji.
l
savezne
rezerve
poslovale
bi
po
tržišnim
principima
i
morala
bi
biti
rentabilne,
što
bi
značilo
otkupljivanje
proizvo—
da
iz
svoje
nadležnosti
onda
kada
se
oni
na
tržištu
mogu
na-
baviti
po
najpovoljnijim
cijenama.
Osobito
aktivnu
ulogu
sa-
vezne
robne
rezerve
imat
će
i
u
formiranju
tržišta
poljopriv-_
rednih
proizvoda.
Na
današnjoj
sjednici
razmotren
je
i
koncept
tržišnih
sta-
bilizatora
agrarne
privrede
zemlje.
Pošto
se
od
opredjeljenja
da
se
prijeđe
s
direktnog
reguliranja
države
na
stvaranje
uvje-
ta
privređivanja
u
agrokompleksu
djelovanjem
ekonomskih
Imehanizama.
___—l——__——
L_________..._______
KOMISIJA
CK
SKH
ZA
RAZVOJ
|
IZGRADNJU
KADROVA
8.000
kandidata
Do
sredine
svibnja
evidentirano
osam
tisuća
kandidata
za
republič-
ke
i
savezne
partijske
organe,
od
toga
pala
u
Dalmaciji
i
Žagrebu,
a
sam
je
Gradski
komitet
Splita
evidJentirao
dovoljno
kandidáa
za
sastav
dvaju
centralnih
komiteta
republike
ZAGREB,
15.
Vl
Tko
god
nije
izabran
u
osnovnoj
organi-
zaciji
Saveza
komunista,
ne
mo-
že
biti
biran
u
više
partijske
or—
gane,
princip
je
demokratičnos—
ti
izbornog
postupka
koji
je
do—
bio
najširu
podršku
članstva
Saveza
komunista
Hrvatske,
is-
to
tako
kao
i
onaj
da
se
do
kraja
mora
poštivati
pravo
osnovne
organizacije
da
sama
predlaže
kandidate
i
sužava
listu.
To
je
naglašeno
u
Komisiji
CK
SKH
za
razvoj
i
izgradnju
kadrova
na
kojoj
je
razmatran
prvi
izvještaj
o
toku
predizbornih
i
izbornih
aktivnosti
u
SKH
za
izbor
orga—
na
SK
Hrvatske
i
SK
Jugoslavije
iz
Hrvatske.
'
Prema
podacima
o
obavlje—
nim
aktivnostima
do
15.
svibnja
evidentirano
je
8000
kandidata,
Vl
dinarske
BEOGRAD,
15.
za
40
posto
JAT-om
skuplje;
I
I
I
I
I
I
I
|
I
|
I
|
I
I
I
I
(Ta—
'
I
njug)
Od
sutra
16.
lip—
'
'
nja
na
međunarodnim
zrač—
'
:
nim
linijama
važit
će
nove,
vi-
:
.
še
cijene.
Zbog
.
.
usuglašavanja
vrijednosti
di—
.
.
nara
prema
američkom
dola-
.
.
ru,
i
dinarska
protuvrijednost
|
I
aviokarata
bit
će
veća
za
40
I
I
posto.
lz
JAT—a
također
coav-
I
I
ještavaju
da
će
se
karte
kup—
'
=
ljene
danas
do
pola
noći
moći
'
.
koristiti
bez
doplate,
ali
pod
=
|
uvjetom
da
se
ne
mijenja
da—
u
I
turn
i
vrijeme
putovanja.
!
I
aerotran—
I
|
sport
inače
ovo
usuglašava—
'
'
nje
obavlja
svakog
16.
dana
'
'umjesecu.
'
a'
I
I
I
I
.
.
.-----------.-
Jugoslavenski
.tl
,
01
\
.
'I
.
komitet
Splita
a
polovicu
kandidata
nude
Me—
đuopćinski
(u
Dalmaciji
je
evidentirano
više
od
1700
kandidata,
i
Gradski
komitet
a
sam
je
Gradski
komitet
Splita
evidenti-
rao
dovoljno
kandidata
za
sas-
tav
dvaju
centralnih
komiteta
republike.
Zagreba,
Prve
analize
pokazuju
da
na
ovako
širokim
listama
ima
dosta
novih
imena,
te
da
su
povjere-
nje
dobili
i
svi
članovi
republič-
kog
partijskog
rukovodstva,
jer
su
predloženi
za
nove
funkcije,
kao
i
svi
čelni
ljudi
međuopćin—I
skih
komiteta
i
velika
većina
sekretara
općinskih
komiteta.
U
svim
sredinama
poštovana
je
nacionalna
struktura,
ali
zabri-
njava
što
na
listama
kandidata
nema
dovoljno
mladih
ljudi,
pa
je
najviše
kandidata
starih
od
41
do
55
godina.
0.
R.
RADNA
NESREĆA
NA
REKONSTRUKČIJI
IZVORIŠTA
»JARUGA«
NA
KRKI
Cijev
u
ponor
-
milijarde
stete
4—
čelična
cijev
duggćo
metara
i
promjera
500
mili"-
metara
srušila
se
u
ponor
s
visine
od
200
metara,
razbila
kanal
po
onske
vode
i
oštetila
električne
kabele
Nesreca
se
doggdila
u
ranim
jutarnjim
satima,
kada
u
kanjonu
nije
bilo
»PomJgradovihu
radnika
ŠIBENIK,
15.
Vl
——
Vodovodna
čelična
cijev
duga
60
metara,
a
promjera
500
milimetara,
dok
je
jučer
ujutro
oko
pet
sati
spuštana
s
platoa
Lozovac
do
izvorišta
»Ja-
ruga
lu
podno
slapova
K'rke,
sur-
vala
se
u
kanjon
rijeke
s
visine
od
oko
200
metara
i
pri
tom
razbila
kanal
pogonske
vode
i
oštetila
električne
kabele
preko
kojih
se
pumpno
postrojenje
»Vodovoda«
opskrbljuje
strujom
obližnje
>-Elektrine«
Šteta
se
procjenjuje
na
stotinjak
milijar-
di
starih
dinara,
a
da
ne
bude
mnogo
veća,
jer
je
ugrožena
0p-
skrba
Šibenika
i,,turističkih
mjesta
.
tekućom
vodom,
danas
je
na
sas—
.
'
t_ankilr
u
Skupštini
dpćirje
'dOgOVO?
'
reno
da
se
oštećenja
hitno
sanira—
hidrocentrale.
iz
karlovačka
ju,
što
će
iziskivati
tri-četiri
dana.
Do
nezgode
s
velikom
štetom
došlo
je
u
okviru
rekonstrukcije
izvorišta
»Jaruga
koje
je
glavni
izvođač
»Jugoturbi-
na«,
a
njegov
kooperant
»Zavari—
vaču
iz
Vranja.
Duga
i
teška
čelič-
na
cijev
sunovratila
e
u
ponor
zbog
pucanja
sajli.
Srećom
u
ne-
sreći,
dogodilo
se
to
u
ranim
ju-
tarnjim
satima,
kad
nije
u
kanjonu
Krke
bilo
radnika
»Pomgrada«,
koji
su
angažirani
na
rekonstruk-
ciji
izvorišta
nJaruga
lu.
Prilikom
strmoglavljivanja
cijev
je
za
50-
bom
povukla
više
stotina
kubika
kamenja
koje
je"oštetilo
energet—
ske
'vodove,
a
mulj
i
voda
iz
pox
gonskpg
jsu
cu—crpnu
stanicu
»Vodovodau.*0.
J.
prodrli
kanala
'I
'
PETAK,
16.
lipnja
1989.
DALMACIJA
5
SLOBODNA
SKOPLJE:
KOMISIJA
CK
SK
MAKEDONIJE
ZA*
lDEJNO—TEORETSKI
RAD
I
INFORMIRANJE
Ataci
na
samobitnost
makedonskog
naroda
Makedonski
narod
se
jednom
zauvijek
opredijelio
ustankom
1941.
godine,
na
Drugom
za-
s
edanju
A\LNOJ-a
i
pmm
za-
s
edanju
ASNOM-a.
To
mora
b
ti
jasno
svima
onima
koji
ba-
rataju
tezom
o
Makedoniji
kao
»južnoj
Srbijia
i
od
nas
traže
da
se
izjasnimo,
naglasio
je
'ITisto
Lazarov
':-:
-
-
B
.
1
-
'
'
an'
.
.-
'
'}
'
SVEČA
N/
TRENUTAK
na
krmenom
jarbolu
»Isabelle«
zavijorila
je
finska
zastava
(Snimio:
F.
Klarić)
SVEČANOST
U
SPLITSKOM
»ŠKVERU«
Primopredaja
»ISGbGIIéii
Nakon
potpisivanja
primopredajnog
dokumenta,
na
krmi
luksuznog
feribota,
blizanca
»Amorelle«,
zavijorila
finska
zastava
SPLIT,
15.
Vl
——
Svečanim
činom
potpisivanja
primopredajnog
dokumenta
feribot
»lsabella«,
izgrađen
u
splitskom
Brodogradilištu,
danas
je
predan
naručiocu
finskoj
kompaniji
SF
LINE
iz
Marie—
hamna.
U
prisutnosti
rukovodstva
Brodograđevne
industrije
»Split«,
finskih
partnera
i
gostiju,
te
predstavnika
društveno-politič-
kog
života
grada,
u
ime
finske
kompanije
primopredajni
dokument
potpisao
je
Gunnar
Eklund,
glavni
direktor,
a
u
ime
»Brodosplita«
Dušan
Kosanović,
rukovodilac
radne
zajednice
»Prodaja«.
Primopredajni
čin
okončan
je
razmjenom
zastava
na
krmi
broda
koju
su
obavili
zapovjednik
»lsabelle«
Yngve
Karlsson,
te
zapovjednik
Vladimir
Krešić.
Putnički
brod
»lsabella«,
namijenjen
plovidbi
Baitikom,
»bliza—
nac«
je
»Amorelli«,
prvom
»fincu«
izgrađenom
u
BIS—u
po
narudžbi
kompanije
SF
LINE.
Brod
ima
565
putničkih
kabina,
može
primiti
2200
putnika,
te
oko
700
osobnih
i
teretnih
automobila.
Osim
što
ima
dvanaest
paluba,
»lsabella«
je
opremljena
restoranima,
bazeni—
ma,
noćnim
klubovima,
saunama,
konferencijskim
dvoranama,
sa—
moposlugom
itd.
Duga
je
169,4,
a
široka
27,6
metara.
L.
G.
ZAGREB
Umro
novinar
Stanko
Juriša
Vl
ZAGREB,
15.
(Ta-
njug)
Danas
je
u
Zagre-'
bu
umro
novinar
»Vjesnika«
u
mirovini
Stanko
Juriša.
Rođen
je
1927.
u
selu
Mar-
tinci
nedaleko
od
Zlatara.
Diplomirao
je
na
Filozof-
skom
fakultetu
u
Zagrebu,
a
prve
novinarske
radove
objavio
je
u
»Studentskom
listu«
i
književnim
časopisi-
ma
»Krugovi«
i
»Međutim«.
Kao
mlad
novinar
radio
je
u
redakciji
»Omladinskog
borca«
»Novine
mladim).
(kasnije
Stanko
Juriša
postao
je
urednik
u
»Večernjem
vjes-
niku«,
prethodnici
»Večer—
njeg
Iista«.
Cijenio
je
sve
novinarske
vrste,
a
osobito
reportaže
za
koje
se
naro-
čito
borio
da
nađu
prostora
u
»Vjesniku«
i
»Večernjem
listuu.
U
grupu
»Vjesnikovoj«
kući
pripremio
je
i
obrazovao
veću
novinara,
a
sudjelovao
je
i
u
osniva-
nju
studija
novinarstva
na
Fakultetu
političkih
nauka
u
Zagrebu,
gdje
je
bio
vodi-
telj
studija
novinarstva
sve
do
odlaska
u
miroVinu.
'
..
'.
,;
.--,
.,,
'a
»
TURIZAM
NA
KORČULI
Manjak
noćenja
Od
početka
godine
do
kraja
svibnja
ostvareno
15.219
noće-
nja
manje
nego
u
isto
vrijeme
lani
KORČULA,
15.
Vl
——
Mjeren
brojem
ostvarenih
noćenja,
turis-
tički
promet
u
mjestima
na
pod-
ručju
korčulanske
općine
u
prvih
pet
ovogodišnjih
mjeseci
za
11,3
posto
je
lošiji
od
istog
razdoblja
lani.
Naime,
prema
podacima
Tu—
rističkog
saveza
općine,
u
hoteli—
ma
na
području
korčulanska-pe—
lješke
rivijere
od
početka
siječnja
do
kraja
svibnja
ostvareno
je
118.138
noćenja,
što
je
za
15.219-
noćenja
manje
nego
u
prvih
pet
prošlogodišnjih
mjeseci.
Manjak
noćenja
»proizvelicc
su
i
strani
i
domaći
gosti.
Osobito
velik
pad
broja
noćenja
zabilježen
je
u
Ve-
loj
Luci
i
Brni,
premda
su
minusi
uknjiženi
i
u
drugim
mjestima.
U
isto
vrijeme
privatni
je
sektor
ostvario
637
noćenja,
što
je
zane-
marivo,
dok
su
odmarališta
tek
u
svibnju
počela
ovogodišnje
po-
slovanje.
Zanimljivo
je
da
je
do
kraja
travnja
u
odnosu
na
isti
lanj—
ski
period
manjak
broja
noćenja
iznosio
9
posto,
pa
je
svibanj
još
više
pogoršao
ukupno
stanje.
Sredinom
tjedna
na
ovom
je
pod—
ručju
domaćih
i
stranih
turista,
što
je,
prema
rije-
čima
Stanke
Kraljević,
tajnice
Tu—
rističkog
saveza
općine,
također
manje
nego
istih
dana
lani.
Najvi—
se
je
gostiju
(_156._1),u
gradu,
Kog—
'
cuti.
'
*
81:
boravilo
4650
*
*
_
vr
opredijelio
*ŠKOPLJE,
15.
(Tanjug)
S
vremena
na
vrijeme
u
različi-
tim
krugovima
srećemo
se
s
te-
zom
o
Makedoniji
kao
»južnoj
Sr—
biji«
i
od
nas
se
traži
da
se
izjasni-
mo.
Makedonski
narod
se
jednom
ustankom
zauvijek
u
listopadu
1941.
godine,
na
Dru—
gom
zasjedanju
AVNOJ-a
i
prvom
zasjedanju
ASNOM-a.
To
mora
bi—
ti
jasno
svima
onima
koji
tajno
kroje
planove
o
Makedoniji
i
ma-
kedonskom
narodu,
kao
što
isto
tako
treba
savršeno
biti
jasno
da
neće
uspjeti
zametnuti
kavgu
sa
srpskim
narodom.
i
rad
Ove
ocjene
iznio
je
danas
na
sjednici
Komisije
CK
SKM
za
idej—
informiranje
no—teoretski
predsjednik
Komisije
Risto
Laza—
rov
u
okviru
razmatranja
aktualnih
idejno-političkih
pojava
u
Make-
doniji
i
u
SKM.
On
je
dodao
da
za-
to
i
nema
potrebe
da
Makedonce
netko
poučava
što
su
opasnosti
od
alblanskog
nacionalizma
i
se-
paratizma,
velikosrpskog,
veliko—
bugarskog
i
velikogrčkog
hege-
monizma.
Sve
smo
to
osjetili
na
svojim
leđima
u
prošlosti.
,
jasnog
pogledi
identitet
Lazarov
je
zatim
naveo
neke
najnovije
primjere
atake
na
na-
cionalni
i
samobitnost
makedonskog
naroda,
naglašava-
jući
da
iz
sredina
iz
kojih
dolaze
razgraničavanja
nema
s
njima.
Jedan
od
tih
primjera
su
»zamagljeni
uglednog
Bogdana
Maglića
u
ugladnom
be-
ogradskom
tjedniku«,
kao
i
činje—
nica
da
su
balkanolozi
iz
Beogra—
da
i
Sarajeva,
zajedno
s
bugar-
skim
kolegama,
organizirali
sim-
pozij
na
kojemu
su
razmatrali
pro-
blematiku
povezanu
s
područjem
Makedonije,
a
da
nisu
pozvali
ar—
heologe
iz
ove
republike.
Slučaj
s
manastirom
»Prohor
Pčinjski«
poseban
je
problem.
Stručnjacima
iz
Makedonije
još
uvijek
se
ne
dopušta
da
počnu
s
radovima
na
obnavljanju
memo—
-
rijalnog
muzeja
Prvog
zasjedanja
ASNOM-a,
od
čijeg
se
održavanja
u
kolovozu
navršava
45
godina
rekao
je
Lazarov.
Sve
se
to
do—
gađa
unatoč
službenim
uvjerava—
njima
iz
Srbije
da
će
problemi
biti
prevladani.
Nedopustivo
je,
reče—
no
je
u
diskusiji
da
ulazak
mu-
zejskih
stručnjaka
u
manastir
po
volji
crkvenih
vlasti
te
da
je
za
to
potrebno
toliko
dozvola.
Lazarov
je
podržao
i
reagiranje
Društva
pi-
saca
Makedonije
o
prijedlogu
Skupštine
Srbije
da
se
donese
savezni
zakon
o
kolonizaciji,
iako
se,
kako
je
dodao,
s
intonacijom
nekih
dijelova
čovjek
može
i
ne
slagati.
njegovih
Članovi
komisije
posebnu
su
pažnju
posvetili
međunacionalnim
odnosima
i
porastu
nacionaliza-
ma,
ukazujući
na
njihovu
razaraju—
ću
opasnost.
Zato
je
i
nedopusti—
vo
da
se
o
tim
problemima
ras-
pravlja
iz
nacionalnih
busija.
Risto
Lazarov
je
u
uvodnom
izlaganju
ocijenio
da
se
pod
za—
stavom
partijskog
pluralizma
sije
ntrovno
antikomunističko
i
antiso—
cijalističko
sjeme.
Evidentan
je
porast
antikomunizma,
negiranja
osnovnih
tekovina
socijalističke
revolucije,
otvorenih
napada
na
ličnost
i
djelo
druga
Tita,
avnojske
temelje
SFRJ,
na
JNA...
Traže
se
i
rehabilitacije
gotovo
svih
onih
koji
su
bili
u
sukobu
s
politikom
SKJ
i
Titom,
pa
i
onih
koji
su
05-
vjedočeni
antikomunisti.
ili
Pokrenuto
je,
kako
je
rečeno,
i
u
Makedoniji
dosta
pitanja,
pri
čemu
ima
i
doze
osobne
netrpelji—
vosti.
Javnost
se
suočava
s
novim
zbrkama
i
mistifikacijama,
a
servi-
raju
se
razne
pikanterije,
pa
i
po—
kušaji
osobne
rehabilitacije
okorjelih
renegata
i
neprijatelja.
Ovo
posljednje
odnosilo
se
na
pokušaj
glorificiranja
uloge
Vanča
Mihajlova,
kao
i
Venka
Markov—
skog.
Njegovo
književno
djelo,
kako
je
rečeno.,
nema
takvih
es-.
tetskih
vrijednosti
da
bi
se
štam—
pajo,
a
jošbmanje,
rehabilitaciju
za—
stužuje
njegova
politička
prošlost.
\