KARAVANA
BRATSTVA
l
JEDINSTVA
U
ČAČKU
OBJAŠNJENJE
|Z
LJUBLJANE
I
I
vI
Bulatović
»Najljepsi
V
1
docek
Slovenacoit
ČAČAK,
14.
x
(Tanjug)
Drugi
dan
boravka
pedese-
tak
putnika
vlaka
bratstva
i
jedinstva
u
čačanskom
kraju
protekao
je
u
srdačnom
druženju
gostiju
i
domaćina.
Naj-
više
Slovenaca
primiii
su
kao
i
daleke
1941.
godine
žitelji
Gornje
Gorevnice.
U
tom
selu
je
danas
u
prisutnosti
ve-
ćeg
broja
mještana
i
predstavnika
čačanske
općine
na
Za-
družnom
domu
otkrivena
spomen-ploča
s
tekstom
na
sto-
venskom
jeziku
kojom
se
građani
Mjesne
zajednice
Silvira
Tomazini
iz
općine
Težno
kod
Maribora
zahvaljuju
poi-
mence
obiteljima
u
čijim
su
domovima
izgnanlci
svojedob-
no
našli
toplo
utočište.
Spomen-obilježje
su
zajednički
ot-
krili
nekadašnja
prognanica
Rezika
Bergant
i
njezin
doma-
ćin
Dobrivoje
Perošević.
»Pošteno
da
vam
kažem,
nisam
očekivala
ovako
prijateljski
doček
u
Srbiji
pbslije
svega
što
se
događa
u
našoj
zemlji.
Bila
sam
mnogo
puta
u
vla-
ku
bratstva
i
jedinstva,
ali
ove
godine
je
najljepše«,
rekla
je
Rezika
Bergant,
umirovljenica
iz
Maribora.
III..-III-UI-I...I-...I..-III-I.-
OD
NAJAVLJENOG
POVRA-TKA
U
»HAJDUK«
[ZASAD
SAMO
POMlRENJE
S
JURICOM
JERKOVICEM
dao
intervju
LJUBLJANA,
14.
X
(Tanjug)
»Momir
Bulatović
morao
bi
ba—
rem
kao
političar
znati,
ako
već
kao
novinar
u
deset
godina
prakse
to
ni-
je
naučio,
da
za
štampu
nema
nikak-
vih
službenih,
poluslužbenih
ili
ne—
službenih
razgovora.
Tim
riječima
objašnjava
u
današnjem
»Delu«
au-
tor
intervjua
Žarko
Rajković
zaplet
oko
davanja
intervjua
Momira
Bula-
tovića
ljubljanskom
nedjeljniku
»Te—
Ieks«
nakon
Bulatovićeve
izjave
da
nikakvu
izjavu
za
»Teleks«
nije
ni
da-
vao.
Nikad
nisam
bio
niti
ne
namjera-
vam
postati
novinar
koji
ne
bi
isko-
ristio
svaku
priliku
da
i
iz
neslužbe-
nog
razgovora
iskoristim
sve
što
je
službeno,
kaže
u
svom
objašnjenju
Rajković.
Uostalom,
Bulatović
je
bio
pozvan
na
službeni
razgovor
i
on
je
također
razgovarao.
Sve
ostalo
nije
ni
nije
u
skladu
s
protokolom
kakvog
za-
htjeva,
ali
neka
Bulatović,
ako
to
može,
pokuša
negirati
neku
svoju
ri-
ječ
ako
je
nisam
točno
zapisao
ili
snimio
na
vrpcuu,
zaključuje
u
svom
objašnjenju
u
današnjem
»Delu«
no-
vinar
Žarko
Rajković.
važno.
Možda
to
zaista
Buljan
neće
FRANKFURT
u
-
trenere
SPLlT,
14.
X
ivan
Buljan,
nedavno
imenovani
trener
»Haj—
duka«
(uz
prekomandu
Luke
Peruzovića
za
šefa
stručnog
štaba
»bijelih«)
ipak
neće
na
klupu
splitskog
prvoligaša
već
natrag
u
——
Hamburg.
To
je
Bu-
ljan
saopćio
rukoV'odstvu
»Haj—
duka«,
pa
je
tako
od
planiranih
promjena
u
odnosima
u
taboru
»bijelih«
uspješno
realiziran
sa-
mo
prvi
zadatak:
pomirenje
iva—
na
Buljana
i
Jurice
Jerkovića.
A
drugi
dio
najavljenog
progra—
ma
koji
glasi
>>reintegracija
čla—
nova
zlatne
generacije
u
klup-
ske
strukture<<
je
u
ćor—sokaku
i
mora
čekati
bo—'
lje
dane...
sada
za
Buljan
je
cijelu
nedjelju,
to
jest
od
dolaska
u
prošli
poned-
jeljak
do
večeras
tražio
moguć—
nost
da
se
doista
vrati
u
matični
klub
u
odgovarajućoj
ulozi.
Ka-
ko
je
po
sistematizaciji
jedino
otvoreno
mjesto
trenera
prve
momčadi,
to
je
odlučeno
da
se
Buljanu
povjeri
baš
ta
uloga,
što
je
pomalo
brzopleto
i
objav-
ljeno
u
javnosti.
Jer,
Buljan
nije
prihvatio
ponuđenu
ulogu
s
ob-
zirom
da
smatra
kako
se
»'u
bu-
dućnosti
neće
baviti
trener-
skim
pozivom<<.
Što
je
u
stvari
Buljana
oneraspoložilo
i
zbog
čega
je
od
gotovog
povratka
napravljena
odgoda
teško
je
za—
ključiti,
pogotovo
jer
Buljan
ne
želi
davati
izjave
svjestan
činje-
nice
da
bi
mu
svako
izjašnjava-
nje
moglo
nauditi,
naročito
jer
će
i
ovo
odbijanje
uloge
prvog
trenera
izazvati
različite
reakci-
je.
2.
REIĆ
Antijugoslavenske
demonstracije
FRANKFURT,
14.
X
(Tanjug)
Oko
dvije
stotine
osoba
priredi-
lo
je
danas
antijugosiavenske
de-
monstracije
generalnog
konzulata
SFRJ
u
Frankfurtu
na
Maini.
ispred
'
Demonstranti
su,
kako
navode
očevici,
pod
jakom
,policijskom
kontrolom
dijelili
prolaznicima
let-
ke
organizacije
koja
sebe
naziva
Hrvatska
partija
i
tvrdi
da
joj
je
sjedište
u
Sjedinje-'
nim
Američkim
Državama.
republikanska
Sudionici.
zahtijeva
nezavisna
antijugosiavenskogr
skupa
izvikivali
su
parole
u
kojima
se
država
Hrvatska
i
slobodno
Kosovo.
Dije—
ljen
je
takoder
letak
ispostave
Hrvatskog
vijeća
u
Bonnu
u
kojem
se
Jugoslavija
uspoređuje
s
represivnim
režimima
na
Istoku
i
zahtijeva
otcjepljenje
Hrvatske
iz
jugoslavenske
federa-
cije.
nacionalnog
_
PROGNOZA
V*“—
FVlENA
Heinz
eRHLPOMoasKo
METEOROLOŠ
KI
CENTAR
smi"
Progn.
karta
za
15.
10.
89.
u
07
sati
/
/
r.\
[:\
A
anticiklona
C
ciklona
VJETAR
slab
do
o—l
umjeren
MORE
M
mirno
|||
_
malo
valovrto
\
».
.“
hladna
fronta
\
“topla
fronta
Lula-Huma
...d/
lak
M'“
umjereno
valovito
,da
vrlo
jak
AM
valowto
o—l
omla"
M
uzburkano
%
pljusak
_
___-—
magla
_—
"grmljavina
f
snijeg
.om“
ovmua
a}
.mm
osmi
".mu
'
_
.ni,“
«
.
oblačno
vrijeme
s
kišom
očkuje
se
uglavnom
u
istoč-
nim
predjelima,
dok
će
u
zapadnim,
nakon
još
moguće
kiše
u
toku
jutra,
nastupiti
djelomično
razvedravanje.
Vjetar
slab
u
okretnaju
na
Sjeverne
smjerove.
Najviša
dnevna
temperatura
zraka
12-17
stupnjeva
C.
.
PROGNOZA
VREMENA
ZA
JADRAN.
Ujutro
umjereno
do
pretežno
oblačno
vrijeme,
rgjisti-
mučno
je
još
moguća
kiša,va_litse
u'togtuisdtgrša'ioi
enim:
“Stupno
razved'avanie'
u
skretanju
na
slabu
do
umjerenu
buru.
More
malo
do
umjereno
valovito.
'
'e
a'
s
a
9
'
.
.-
.
-
suncano
>"!
:»...Ć
,,
?“
f
,,
:prompnljrvo
“nk
<."
:
1
-.-ob|acno
'a...“
..
.
MJESEČEVE
FAZE
[]
14.
10.
u
21.33
sata
s_11.
"
15_11
sa“
Sunce
|z|az|
u
sunce
zalazi
u
17.11
“ti
.
..
,,
,.
,
;.
jutro
umjereno
do'
pretezno
oblocng
izlio—,
"'
“"i"
mcg?"“'k'*f'€jáedfjntjt
35-
bk:iznetilgšvrzto'igvgglgmjireno
valovito
trpeiloturo
zroko
neće
se
značalolle
mile:
—'7*-
jotl.
Sutra
stabilno
i
pretežno
vedro
vrijeme
Ša
(;
sloblm
vjetrom
promjenljivo
smjera
uz
,»šjnonji
porast
dnevnih
temperatura
"U"“
'
19
_
18
17
20
19
w,
.
'
""m"
9“
men'“
'
manjih"
«
"(34
pemomz
i
Rlleka
i"
Bo'
u;
Split
Hvar
375
Komiža
ww
'
:
;
i
i
\
;
:“
:
Portorož
Pula
micka
ff:
Senj
._l
Rab
M.
Lošinj
zadar
Kornati
Šibenik
Knin
Split
Hvar
TEMPERATURA
ZRAKA
U
13
SA“
13
'
Sutivan
17
17
Bol
ž
Komi
a
19
20
17
16
17
'
14
14
13
17
Vela
Luka
Palagruža
Kardeljevo
DUbrovnik
H-
NOVi
UICinj
Ljubljana
Zagreb
Novi
Sad
«
13
13
1
19
18
17
17
16
15
17
16
18
Beograd
Sarajevo
Titograd
Priština
Skoplje
Kredarica
'Triglav
zaViža“
Bjelašnica
Venezia
Ancona
Pescara
18
13
13
17
2
6
1
15
'--_
'_
<
INTERVJU
PREDSJEDNIKA
PREDSJEDNIŠTVA
SFRJ
JANEZA
DRNOVSEKA
JUGOSLAVIJE
Svijet
zainteresiran
da
naša
zemlja
stabilizira
pri-
vredu
i
političke
prilike
-
Federacija
funkcionira
TELEVlZlJl
i
poslije
usvajanja
slovenskih
amandmana
Od-
BEOGRAD
Iučujuée
razdoblje
za
obaranje
inflacije
Na
Ko-
sovu
nužno
ponovno
uspostaviti
povjerenje
u
državu
Špekulacije
o
funkcioniranju
Pred-
lsjedništva
Prijedlog
za
izradu
novcšj
ustava
\
BEOGRAD,
14.
X
(Tanjug)
Ugled
Jugoslavije
je
poras-
tao
poslije
9.
konferencije
ne-
svrstanih,
ne
samo
među
ne-
svrstanim
zemljama
već
i
među
blokovskim,
o
čemu
svjedoči
i
činjenica
da
su
gotovo
svi
go—
vornici
na
ovogodišnjem
zasje—
danju
Ujedinjenih
naroda
spo-
minjali
pokret
i
očekivanja
od
njega
u
budućnosti.
Ovo
je,
iz—
medu
ostalog,
rekao
predsjed—
nik
Predsjedništva
SFRJ
dr
Ja-
nez
Drnovšek
u
večerašnjem
intervjuu
s
urednikom
Televizije
Beograd
Goranom
Milićem.
Prvo
pitanje
odnosilo
se
na
vanjskopolitičku
poziciju
Jugos-
lavije,
posebno
nakon
9.
samita
nesvrstanih
i
nedavnog
govora
predsjednika
Predsjedništva
Jugoslavije
dr
Janeza
Drnovše—
ka
u
Ujedinjenim
narodima.
»Pozicija
Jugoslavije
na
vanjskopolitičkom
planu
poras—'
laje
nakon
ovih
dvaju
događaja,
naročito
poslije
9
konferencije
nesvrstanih
zemalja
u
Beogra—
duu,
odgovorio
je
dr
Drnovšek.
»O
samitu
se
svuda
govori
kao
vrlo
uspješnom
i
svuda
se
iz-
dvaja
posebno
uloga
Jugoslavi—
je
na
konferenciji,
u
priprema—
ma
za
konferenciju
i
svi
su
miš-
ljenja
da
je
Jugoslavija
pridoni—
jela
tome
da
je
na
samitu
zau—
zet
jedan
realistički
ton,
da
su
odabrane
prave
teme,
da
su
po—
stavljeni
pravi
prioriteti
za
po-
kret
nesvrstanih.«
Sljedeće
pitanje
odnosilo
se
na
to
da
li
svijet
Jugoslaviji
pri-
lazi
kao
cjelini,
ili
nas
promatra
diferencirano
po
republikama
i
pokrajinama,
kao
što
mi
često
radimo.
»Jugoslaviji
kao
cjelini,
to
mislim
bez
rezerve«,
glasio
je
odgovor
dr
Drnovšeka.
»Nisam
primijetio
neko
drugačije
gleda-
nje
do
sada.
Naprotiv,
svi
su
za-
interesirani
za
Jugoslaviju
takvu
kakva
jest
teritorijalno.
Svi
su
zainteresirani
da
mi
stabilizira-
mo
našu
privredu
i
političke
pri-
like.
U
sadašnjem
kontekstu.
popuštanja
kako.
u
Evropi
i
uopće
u
svijetu.
Mno-
gima
je
uopće
nerazumljivo
što
se
sada
u
Jugoslaviji
događa
i
zašto
se
događa
nešto
suprot-
no
svjetskim
procesima.
Jer,
svjetski
procesi
idu
u
pravcu
in-
tegracije.«
napetosti,
Upitan
kakav
je
stav
Pred-
sjedništva
o
»zlu
s
četiri
cifre«
*
inflaciji,
dr
Drnošvek
je
od—l
govorio:
,
»To
je
veliki
problem.
Pred-'
sjedništvo
se
sve
više
bavi
ovim
pitanjem.
Mi
smo
na
više
sjed-
nica
to
razmatrali.
Više
puta
to
smo
razmatrali
i
s
predstavnici-
ma
SlV-a,
a
u
planu
uskoro
ima-
'
mo
i
jedan
konzultativan
sasta—
nak
sa
SlV-om
po
tom
pitanju.
Mi
smatramo,
mi
smo
uvje-
reni
da
s
ovakvom
inflacijom
ne
možemo
dugo
živjeti
i
da
je
pred
nama
odlučujući
period
u
kome
treba
oboriti
inflaciju.
Sasvim
je
u
redu
da
mijenjamo
sistem,
sasvim
su
u
redu
sve
aktivnosti
koje
je
SIV
do
sada
uradio
u
tom
pravcu,
ali,
očito,
mi
ne
možemo
računati
na
vra-
ćanje
efikasnosti
privređivanja,
na
boljeg
ekonomskog
sistema
u
uvjeti-
ma
visoke
inflacije.«
djelovanje
jednog
Sljedeće
pitanje
odnosilo
se
na
Kosovo.
»Nadam
se
da
smo
na
putu
rješavanja
situacije
na
Kosovu«,
rekao
je
Drnovšek.
»Veliku
veći—
nu
izvanrednih
mjera
na
Kosovu
smo
eliminirali.
Praktično,
osta-
je
još
samo
mjera
zabrane;
okupljanja
s
ciljem
demonstra-'
SFRJ
do
kraja
studenoga
cija.
Znači,
nema
mjera
koje
ut-
ječu
na
svakodnevni
život,
život
ljudi
na
Kosovu.
Ali
sam,
isto
ta-
ko,
svjestan
da
problem
nije
ri-
ješen
i
da
treba
još
mnogo
toga
uraditi.
U“
prvom
redu,
potrebna
je
ekonomska
akcija.
Ja
sam
uvjeren
da
bi
aktiviranjem
pri-
vrednog
razvoja
na
Kosovu,
uz
više
novih
radnih
mjesta,
uz
ve-
će
zapošljavanje,
sve
to
skre-
nqu
pažnju
s
ovog
političkog
međunacionalnog
problema
na
druge
životne
probleme.
Drugo,
što
je
važno,
mislim
da
je
po—
trebno
osigurati
potpuno
ko-
rektno
i
pravedno
funkcionira—
nje
sudskog
sistema
i
svih
or-
gana
državne
uprave.«
Dolazimo
do
teme
ustavnih
promjena
u
Jugoslaviji
i
na
ne-
zaobilazno
pitanje
u
ovom
tre-
nutku
slovenski
ustavni
amandmani,
glasilo
je
Sljedeće?
pitanje.
»Predsjedništvo
je
intenzivi—
ralo
rad
na
pripremama
za
novi
ustav
Jugoslavije.
Sad
rade,
pod
rukovodstvom
Predsjed—
ništva,
posebne
stručno-politič-
ke
grupe
u
kojima
su
predstav—
nici
republika
i
pokrajina
i
mi
ćemo,
po
našem
planu,
do
kra-
ja
studenoga
Skupštini
SFRJ
dati
prijedlog
za
izradu
novog
ustava.
Tu
se
trebaju
razriješiti
sva
važna
pitanja,
odnosi
izme—
đu
republika
i
federacije,
način
funkcioniranja
federacije,
eko-
nomski
sistem,
pitanja
vlasniš-
tva,
koja
su
još
uvijek
otvorena,
pitanje
izbornog
sistema,
poli-
tički
pluralizam.«
Zamoljen
dalje
da
komentira
situaciju
oko
slovenskih
ustav—
nih
amandmana,
predsjednik
Predsjedništva
je
odgovorio:
»Oko
slovenskih
ustavnih
amandmana
stvorila
se
velik
buka,
velika
polemika.
Mislim
da
bi
trebaio'sada
da
smirimo
tu
polemiku.
Zelio
bih
upozoriti
na
činjenicu
da
federacija
fun-
kcionira
i
poslije
usvajanja
ovih
amandmana,
da
Predsjedništvo
vrši
svoju
funkciju,
da
u
praksi
nije
došlo
ni
do
jedne
kolizije
iz-
među
saveznih
i
republičkih
za—
kona
ili
ustava.
Vidjelo
se
iz
sa—
općenja
Predsjedništva
kakav
je
naš
stav.
Naš
stav
se
podra—
zumijeva
federacija
treba
funkcionirati
i
tu
Predsjedništvo
svoje
poslove
radi,
kao
i
drugi
organi.
Mislim
da
je
važno
da
sada
ostavimo
Ustavnom
sudu
.
Jugoslavije
da
obavi
svoje
po—
s|ove
bez
vejjkjh
p0|emika
sa
strane
koje
bi
to
pratile,
nego
onako
kako
im
je
i
Ustavom
nadležnost
da
obave
svoje
za-
_
datke
smirivanje
je
sigurno
dobro_
-
došlo
i
želi
ga
svatko
u
Jugosla-
.
Vljl.
Ail,
s
druge
strane,
mnogi
se
plaše
da
bi
jedno
smirivanje,
CK
SKJ,
Predsjedništva
SFR
Jugoslavije,
koje
je
upozorilo
da
su
neki
ustavni
amandmani
u
neskladu
sa
saveznim
usta—
vom,
možda
značilo
politiku
svršenog
čina,
glasilo
je
sljede-
Će
pitanje.
»Pa.
i
UStaVni
poznat
ie
postupak
razrješavania
način
Odgovorio
Ove
Simeona“
je
DmOVŠek-
“Ta
saopćeniav
pre“
poruke,
bile
su
dane
u
preven—
tivnom
smislu.
Predsjedništvo
SFRJ
je
na
njih
upozorilov
to
je
bilo
jedno
mišljenje,
jedna
pre-
poruka,
a
sada
je,
kako
sam
već
kazao,
na
Ustavnom
sudu
da
nastavi
taj
postupak.
Mislim
da
nije
u
interesu
da
se
ovo
pi—
tanje
zaoštrava
bez
potrebe,
da
se
suviše
eskalira
u
javnost,
da
to
nije
u
interesu
Jugoslavije.
Princip
našeg
zajedničkog
živo-
ta
u
federaciji
jest
dogovaranje
i
mislim
da
trebamo
poštivati
taj
princip.
'
Tako
ćemo
već
krajem
ovog
mjeseca
imati
jednu
sjednicu
gdje
ćemo
razmatrati
međuna—
cionalne
odnose
u
zemlji
u
pri—
sutnosti
i
predsjednika
repub—
ličkih
predsjedništava.
Planira—
mo
naše
posjete
republikama
i
pokrajinama,
tako
će
potpred-
sjednik
Jović,
uskoro,
posjetiti
Sloveniju,
a
ja
ću
posjetiti
Srbi—
iU-
Ovi
naši
posjeti
i
razgovori
koje
ćemo
voditi
trebali
bi
biti
u
funkciji
jednog
dijaloga,
poku—
šaja
da
razgovorom
razriješimo
otvaranje
problemai
da
se
do-
govorimo
za
rješenja.
Mislim
da
nisu
bila
na
mjestu
i
različita
mišljenja,
bolje
da-ka—
žem
špekulacije
o
funkcionira—
nju
Predsjedništva
u
ovoj
situa-
oijr.«
prava
*
Ciklona
i
njena
dolina
iznad
Jonskog
mora,
koja
je
jučer
uv-
jetovala
Jadrana
duž
ugjav_
nom
s|abu
kišu
ima
tendenciju,
_
SP0_f09
kretanja
na
|stok_
Oslab-
ljen
frontalni
po_
remećaj
u
vezi
s
iz_
nad
sjeverne
Ew
ciklonom
rope,
također
se
.
kreće
"8
!smk.
1"
od
sjevernije
Jadrana.
..
'
***-
fi'"
—-
.
MpERATURE
'
'
'fi
TE
MORA
_;_-_
U
SAT|_
-
"09"
*
-
_
'
crs??—