b
Žmwmmmm*
UTORAK,
13.
listopada
1992.
DALMACIJA
23
SLOBODNA
»
STUDENTSKI
CENTAR
#"
"
;-
UKINUO
STRUJU
IVODU
MSKP-u
>>NE$VR$TAN|<<
_
BEZ
STRUJE
|
VODE
llz
spor
s
ministarstvom
uprave
sada
i
novi
spor
—
Direktor
Studentskog
cen-
tra
zatvorio
dovod
vode
i
struje
»nesvrstanimaoi
—
Cvitan
Milas:
»Za
'Slobod-
nu'
nema
odgovora!«
—
Osnovan
novi
klub
stranih
studenata
»Romantlkaa
u
MSKP-u:
uz
svijeće
je
ljepše
Snlmld:
M.
TODOMC
—
»Ma
ni
najgorem
neprijateL
lju
ne
možeš
uskratiti
vodu:
—
kai,
že
Ali
Toza.
On
najvjerOjatnije
zn
što
to
znači,
jer,
tamo
odakle
dola
zi
—
u
Palestini
—
voda
je
sveti
nja.
,
Međunarodni
centar
za
obra—.
zovanje
i
kulturu
Sveučilišta
u
Zal.
grebu
već
tri
mjeseca
radi
bez
voi
de
i
bez
struje.
Nije
riječ
o
nepla4
ćenim
računima
ili
tako
nečem,
uobičajenom
već
o
——
zatvorenim
;
dovodima.
koji
okuplja
strane
studente
u
Zagrel
bu,
hrvatske
studente
iz
dijasporel
kao
i
razne
društvene
organizaciaj
je
i
društva
hrvatsko
—
inih
prija-j
teljstava,
počeli
su
u
srpnju,
kada,
ih
je
rješenje
Ministarstva
pravo—,
suda
i
uprave,
s
potpisom
tadašdl
njeg
ministra
Ivana
Milasa
—
pro-l
glasilo
nepostojećim.
»Slobodna-i
je
o
tome
pisala,
ali
da
podsjetimon
Problemi
centra
ovog
Ministarstvo
je
donijelo
odluku
da
danom
osamostaljenja
Hrvat—
ske
prestaju
razlozi
za
djelatnost
tog
centra.
U
njihovu
starom
sta-
tutu
pisalo
je
da
»rade
na
uspos-
tavljanju
veza
i
prijateljstava
iz—
među
omladine
Jugoslavije
i
dru-
gih
zemalja-.
Baš
kao
i
sva
mogu—
ća
druga
društva,
i
MCOK
je
do-
nio
statut
u
kojemu
stoji
da
će
ra-
diti
na
»uspostavljanju
veza
i
pri—
jateljstava
između
hrvatske
mla—
deži
i
mladeži
drugih
zemalja-.
Nije
zanemariva
uloga
stranih
studenata
iz
arapskih
i
afričkih
zemalja,
koji
su
apelima
svojim
vladama
i
zemljama
ubrzavali
procese
priznavanja
Hrvatske
od
inače
vrlo
jugoslavenski
orijenti—
zemalja.
ranih
U
MCOK—u
napominju
da
je
Libija
to
učinila
prva,
odmah
nakon
od-
laska
libijskih
studenata
u
Zagre-
nesvrstanih
bu
na
razgovor
Gadafiju.
u
centru
MCOK
je
uputio
tužbu
uprav-
nom
sudu,
zahtijevajući
da
se
po-
ništi
Rješenje
Ministarstva,
kao
i
odgodu
izvršenja.
U
međuvreme-
nu,
ponovno
su
registrirali
Među—
narodni
studentski
klub
prijatelj—
stva
(ime
pod
kojim
su
desetljeći-
ma
postojali),
odlukom
ljudi
za-
Savjeta
poslenih
MCOK-a.
Ministarstvo
prosvjete
i
kulture,
nadležno
za
njihov
rad
—
normalno
komunicira
s
njima,
šalje
im
dopise,
upite,
a
kako
na-
pominje
Davor
Jureković,
tajnik
MCOK—a
(odnosno
MSKP—a),
oni
su
u
posljednje
vrijeme
riješili
ne-
koliko
slučajeva
vezanih
uz
studi-
ranje
stranaca
na
Sveučilištu,
baš
prema
traženju
Ministarstva
pro-
svjete
i
kulture.
i
Klub
i
dalje
radi,
organizirano
je
nekoliko
skupova
stranih
stude-
nata,
koji
su
bili
uredno
evidenti-
rani
u
Policijskoj
upravi
Zagreba.
Ali
sve
to
uz
svjetlo
svijeća,
jer
struje
i
vode
i
dalje
nema.
Davor
Jureković
kaže
da
je
riječ
o
samo—
voljnom
postupku
uprave
Studen-
tskog
centra.
U
cijelom
sporu
s
Ministarstvom
uprave
i
pravosu-
đa,
Studentski
centar
se
nigdje
ne
spominje.
Koincidira
samo
prezi-
me
bivšeg
ministra,
a:
sada
pot-
Vlade
Republike
predsjednika
hrvatske
i
direktora
Studentskog
centra
Cvitana
Milasa.
Pokušali
smo
upitati
direktora
Milasa
za
njegovo
tumačenje
stva-
ri.
Zašto
su
prekinuli
dovod
vode
i
struje
u
Paviljon
N?
Što
je
s
Ugo-
vorom
o
zajedničkom.
ulaganju
i
Ugovorom
o
najmu
iz
1976.
godi-
ne
koji
su,
zbog
prodaje
cijele
zgrade
u
Tvrtkovoj
ulici,
(a
gdje
je
MSKP
bio
vlasnik
velikog
prosto-
ra),
potpisali
Studentski
centar,
Grad
Zagreb
i
tadašnja
Republika
Hrvatska
da
će
SC
urediti
prosto—
rije,
davati
vodu,
struju,
telefon
POREZNlCI
—-
besplatno
—
dok
se
ne
riješi
trajno
pitanje
novih
prostorija
MSKP?
Htjeli
smo
itati
i
tko
je
određeni
gospodin
Šimić,
koji
se
stranim
studentima
u
krugu
SC
predstavlja
kao
direktor
Centra?
I
naravno,
htjeli
smo
pitati
kada
će,
i
hoće
li
bar
nakon
sudske
od—
luke
po
tužbi
zbog
te
vode
i
struje
—
pustiti
vodu
»najmrskijim
ne-
prijateljima-?
Htjeli
smo,
ali
nismo,
jer
dija—
log
sa
sekretaricom
gospodina
Milasa
završio
je
ovako:
—
Za
»Slobodnu
Dalmaciju-=
gospodin
Milas
neće
ništa
reći.
—
Da
li
da
to
odmah
tako
napi-
šem
ili
ćete
ga
možda
ipak
pitati?
Nakon
sat
vremena,
gospodin
Milas
je
završio
sa
sastankom
i
nekamo
otišao,
a
kod
sekretarice
ostavio
njega
MCOK
ili
MSKP
ne
postoje,
već
da
je
osnovan
novi
klub
za
stran—
ce
Branka
ŠESTO
poruku
da
za
lndek
u
gostima
Sveučlllšte
u
Zgrebu
Izdržan
dosad
največi
pritisak
—
Kako
je
re-
za
pljenidbu?!
NA
MUKAIVIA
Organ
uliran
status
studenata
izbjeglica
iz
drEva
biše
Jigoslavije
—
o
s
Albancima
ilMuslimanima
Iz
Sandška
Nimalo
rutinski
počeli
su
1
.
listopada
novu
školsku
godinu
sveučilištarci
i
njihovi
profesori.
Premda
još
uvijek
nisu
sređeni
svi
podaci
nakon
posljednji
je
or-
drugog
i
trećeg
upisnog
roka
ganiziran
za
studente
vojnike
d
movinskog
rata,
invalide
i
one
koji
zbog
rata
nisu
mogli
prije
pristu—
piti
upisnim
ispitima
—
jasno
je
ba
je
Zagrebačko
sveučilište
izdržalo
dosad
najveći
pritisak.
Osim
studenata
hrvatskih
državljana
i
nemalog
broja
Hrvata
izbjeglica
iz
država
bivše
Jugoslavije,
čiji
je
status
punopravnih
sveučilištaraca
nedvoj-
ben,
u
Zagreb
je
stigao
i
dosad
neutvrđen
broj
iz-
bjeglica
nehrvatske
nacionalnosti.
Načelno,
njihov
status,
prema
odluci
Vlade
Re
ublike
Hrvatske,
odgovara
statusu
stranih
stude
ata
koji
su
dužni
a
hrvatskim
sve-
sami
platiti
troškove
školovanja
učilištima.
Osim
njih
svoje
školo
anje
plaćaju
i
oni
hrvatski
državljani
koji
studiraju
iz
tzv.
osobnih
po—
treba.
U
slučaju
studiranja
na
humanističkim
fakul-
inara,
na
tehnič-
tetima
školarina
iznosi
150.000
kim
valja
platiti
200.000
a
na
me%cinskim
i
akade—
mijama
250.000
dinara.
Strani
st,
denti
plaćaju
za
prvu
grupu
2500
DEM,
a
drugul3300,
a
za
treću
4100
DEM,
s
tim
što
se
može
plaćati
i
u
hrvatskoj
valuti.
!
-:_<<;::254:15:::3'=:::I:I::::;:;:;:::;:::;:-:-:;:;:-:-:-:-:-:-:-
i
na
temelju
Svako
pravilo
ima
izuzetaka
pa
tako
i
ovo,
do—
znajemo
od
prof.
Srđana
Lelasa,
pomoćnika
mi—
nistra
prosvjete
za
visoko
školstj/o.
Naime,
Hrvat—
ska
Vlada
odredila
je
da
se
status
studenta
može
proto
ola
potpisanog
određivati
s
državama
iz
kojih
studenti
do
aze.
Tako
je
još
10.
rujna
potpisan
Protokol
5
Re
ublikom
Sloveni-
jom
kojim,
na
temelju
reciprocit
ta,
hrvatski
stu-
denti
u
Sloveniji
i
slovenski
u
H
latskoj
imaju
pu-
nopravni
status.
To
znači
da
ne
plaćaju
školarinu,
a
pravo
na
dom
i
prehranu
imaju1
na
temelju
inter-
nih
kriterija.
\
Problem
je
kompliciraniji
kad
*su
u
pitanju
stu-
denti
Nehrvati
iz
Bosne
i
Hercegovine.
Protokol
Wá-+*“
—>:_'-:<-.-.-:—:-'+:_\:—:;:-'—.;:;$;:s;:-:—:;.-:::-:--:_
._:-:;:
\
s
Vladom
te
države
još
nije
potpisan,
ali
je
u
pro-
cesu
prihvaćanja,
a
bavi
se
i
osnovnim
i
srednjoš-
kolskim
obrazovanjem.
Glede
visokog
obrazova-
nja,
pojašnjava
prof.
Lelas,
studenti
koji
zbog
rata
prelaze
u
Hrvatsku
imaju
status
studenta
gosta.
Oni
imaju
pravo
slušati
predavanja,
polagati
ispite,
a
Sveučilište
im
izdaje
potvrde
koje
vrijede
na
nji-
hovim
matičnim
fakultetima.
Cilj
je
da
se
ti
studen-
ti,
čim
to
bude
ratna
situacija
dopuštala,
vrate
na
matične
fakultete.
Što
se
tiče
studenata
državljana
BiH
koji
su
pri—
je
studirali
na
hrvatskim
fakultetima,
oni
nastavlja-
ju
studiranje,
s
tim
što
se
oni
koji
studirajuna
četvrtoj
godini
i
dalje
ne
računaju
u
one
za
koje
bi
bosanskohercegovačka
vlada
trebala
nakon
potpi-
sivanja
protokola
preuzeti
obvezu
plaćanja
škola-
rine.
Na
sličan
način
pokušat
će
se
riješiti
problem
studenta
iz
Makedonije,
a
pravno
ostaje
neriješen
status
studenta
Albanca
i
Muslimana
sa
Sandža—
ka.
Formalno
državljani
SR
Jugoslavije,
studenti,
ako
imaju
legalni
boravak
u
Hrvatskoj,
zasad
mo-
raju
sami
plaćati
svoje
školovanje.
Načelnik
llprave
prllhoda
Centar
Ante
Frković
predlaže
da
se
zbog
prlvatnlh
obrtnika,
neurednih
platlša,
uvede
pose-
ban
organ
za
pljenl
lbu
Imovlne
Nadležnim
poreznim
organima
najviše
glavobolje
zadaju
samos-
talni
obrtnici.
U
bivšoj
općini,
a
da-
nas
područnom
uredu
»Centar«
u
Zagrebu.
ove
godine
registrirano
je
1980
samostalnih
obrtnika.
Čak
290
obrtnika
nije
podmirilo
poreze
u
redovnom
roku
i
protiv
njih
je
pokrenut
postupak
prisilne
napla-
te.
Oni
iscrpljuju
sve
zakonske
mogućnosti
da
odgode
plaćanje
poreza,
pogotovo
ako
je
kamatna
stopa
povoljna
za
njih.
Ima
li
obrt-
nik
otvoren
žiro-račun,
uprava
pri-
\...—
hoda
će
ga
blokirati
i
naplatiti
dug.
Međutim,
protiv
190
poreznih
ob-
veznika
ove
je
godine
uprava
pri—
hoda
područne
uprave
Centar
po-
krenula
postupak
pljenidbe
imovi-
i
pravno
sankcionirati.
Proces
plje-
nidbe
imovine
vrlo
je
mukotrpan
i
praćen
nizom
peripetija,
od
toga
da
neplatiša
ima
radnju
na
područ-
ju
jedno,
a
stan
na
području
druge
općine,'do
toga
da
tvrdi
kako
po-
pisane
stvari
nisu
njegove,
nego
pesuđene
itd.«
Imovina
se
zapljenjuje
u
vrlo
malom,
gotovo
zanemarljivom
bro-
ju
slučajeva.
Na
taj
se
korak
Upra-
va
prihoda
odlučuje
ako
procijeni
da
bi
dužnik
mogao
prodati
svu
imovinu
i
pobjeći
u
drugu
državu,
a
dovoljno
je
da
pobjegne
u
sus-
jednu
Sloveniju
ili
Bosnu.
Na
pita—
nje
da
li
se
zbog
velikih
poreza
broj
samostalnih
obrtničkih
radnji
na
području
općine
Centar
sma-
ne.
Na
početku
postupka
referent
njuje
Ante
Frković
kaže:
Naime,
Hrvatska,
kad
bi
i
htjela,
ne
može
sklo-
piti
protokol
sa
SR
Jugoslavijom,
jer
je
u
tome
sprečava
Rezolucija
757
Vijeća
sigurnosti
UN.
Tre-
nutačno
jedino
rješenje
prof.
Lelas
vidi
u
primjeru
Mađara
iz
Vojvodine.
Za
te
studente
protokol
je
sklopila
Republika
Mađarska,
pa
bi
se
problem
Al-
banaca
i
Muslimana
sa
Sandžaka
mogao
riješiti
ta-
1:5
ko
da
neka
država
za
njih
zainteresirana
(Albanija
i
BiH)
pristane
»sponzorirati«
njihovo
školovanje.
Glede
primjedbi
da
mnogi
studenti
srpske
na-
ff'
cionalnosti
inače
građani
Republike
Hrvatske
ne
'-:=
mogu
ostvariti
svoja
prava
jer
ih
u
tome
sprečava
birokratska
šporost
u
izdavanju
domovnica,
prof.
Lelas
odgovara
da
se
sva
prava
mogu
ostvariti
i
na
temelju
ovjerenog
zahtjeva
za
izdavanje
domovni—
->:--.-:-:-.
ce.
J.ANTIĆ
Ž
“J............'
'..............'
"T&.
“4111'''''''''''
dolazi
u
kuću
obrtnika
i
popisuje
vrednije
stvari
koje
će
biti
zaplije-
njene:
automobil,
televizor
i
bijelu
tehniku.
Osam
dana
nakoh
popisa,
stvari
se
i
oduzimaju.
l
Ante
Frković,
načelnik
Uprave
prihoda
Centar,
kaže
kako
sam
popis
stvari
djeluje
šokantno
na
neurednog
platišu
i
on
prije
nego
što
dođe
do
pljenidbe
dođe
i
pod-
miri
dug.
Međutim,
kaže
Frković,
postoji
određen
broj
njih,
koji
po—
reznu
obvezu
podmiruju
jedino
na
taj
način.
»To
našim
referentima
loduzima
vrijeme
i
energiju
i
smatraju
da
bi
'
uporno
neplaćanje
poreža
u
za-
konskom
roku
trebalo
nekako
»Istina
je
da
taj
broj
u
posljed-
nje
dvije
godine
ne
raste,
ali
nisu
točne
ni
informacije
o
njegovu
pa-
_du.
Naime
činjenica
je
da
propada-
ju
obrtničke
radnje
sa
zastarjelim
načinom
proizvodnje,
ali
one
se
ne
zatvaraju,
već
se
u
njima
otvara
nova
propulzivnija
djelatnost.
Za-
tim
imate
samostalnih
zanatlija
koji
su
osnovali
poduzeća,
pa
se
ne
bi
baš
moglo
reći
da
su
propali.«
Kako
postupci
pljenidbe
imovi-
ne
iscrpljuju
referente
Uprave
pri-
hoda,
a
to
je
tek
djelić
njihova
po-
sla,
Frković
predlaže
osnivanje
or—
gana
kojem
bi
jedini
posao
bila
pljenidbe.
s.
LUKIĆ