DOBIVA
Ll
EVROPSM
ZAJEDNlCA
SVOJ
AZIJSKI
PANDAN?
FORMIRA
SE
R
_PACIFIKA
Inicijativu
za
osnivanje
slobodne
ekonomske
zone
pokrenuo
je
aus-
tralski
premijer
Hawke,
Japan
ju
je
odmah
prih
valio,
za
nju
se
zalažu
i
SAD,
a
očekuje
se
i
prislanak
šest
zemalja
jugoistočne
Azije
DŽAKARTA
.
Živko
GEORG/JEVSK/
značajan
za
predlagače
Foru;
ma.
Dileme
ove
grupacije
o
svrsishodnosti
osnivanja
slo-
bodne
ekonomske
zone
najvi-
še
pogađaju
inicijatora,'Austra-
liju,
budući
da
pored
vidno
po-
pravljenih
odnosa
»zelenog
kontinenta«
sa
susjedima
na
sjeveru,
službena
Australija,
'
'
'
'
'
'
vn
za-
DŽAKARTA,
14.
VII
(Od
do—
pisnika
Tanjuga:
——
Šefovi
dip—
lomacija
šest
zemalja
jugois-
točne
Azije
dali
su
pristanak
za
učešće
na
sastanku
s
kolega—
ma
iz
još
sedam
razvijenijih
2e-
malja
čije
obale
zapljuskuje
Pa-
cifik.
U
Camberri,
krajem
ove
godine,
ovaj
dio
svijeta
odlučit
će
-
dali
će
se
ekonomski
ud-
ružiti
tako
da
bude
pandan
Ev—
ropskoj
zajednici
ili
samo
libe-
ralizirati
Sadašnje
odnose
kako
bi,
Opet,
manje
osjetili
posljedi—
ce
eventualne
samodovoljnosti
i
superiornosti
Evrope,
onakve
kakvom
je
oni
vide
1992.
sutne
razlike
biti
brzo
prevlada—
i
dogovora
o
slobodnoj
eko-
ekonomskog
saveza,
pa
možda
ne,
a
bez
toga
hema
nikakvog
nomskoj
zoni.
Istina,
na
odluku
ASEAN-a
dosta
može
utjecati
inicijativu
o
osnivanju
slo—
bodne
ekonomske
zone,
pod
nazivom
»Forum
Azije
i
Pacifi—
ka«,
pokrenuo
je
australski
pre—
mijer
Hawke.
Japan
je
odmah
prihvatio
ideju,
a
za
osnivanje
Foruma
sada
se
zalažu
i
SAD.
Po
australsko-japanskom
kon—
ceptu
u
Forum
bi
ušle
razvijene
zemlje
ovog
dijela
svijeta,
uk-
ljučujući
i
NRKinu.
Sve
zemlje
ASEAN-a,
po
kriteriju
Foruma,
treba
da
postanu
njegove
člani-
partner
ce.
Zbog
toga
je
stav
ASEAN—a
SAD
i
Japanu
u
odnosima
(koji
da
bi
bio
usvojen
treba
da
ima
»vizu«
svih
šest
članica)
ma
ASEAN—a.
Ali,
ASEAN—u
ide
zajmovima
i
razvojnim
planovi—
stva
dominiraju
u
dosadašnjim
na
ruku
suprotstavljanje
EZ
Fo-
rumu,
a
Evropska
zajednica
je
stav
SAD
i
Japana,
čija
sred-
Baš
zato
su,
poslije
razgo—
s
ASEAN-om.
ravnopravan
skoro
.-
.—
....
..
_
???,/'
95:5
.
_'n'.
-"
-
1
'*\\
".a-:!
,f/
[Vacation
SUBOTA,
15.
srpnja
1989?“
DALMACIJA
__
Bill-'Nos
Ajrrs
Marko
JE/ver/eia
JEDNA
SEVSPDRi-SKMARIJERA
ZAVRSAVA
u
ZAIVORU
ŠAMPIONU
QDMJERENA
»SAMPIONSKA«
KAZNA
"
Sud
nije
imao
sluha
za
velike
emoci-
je,
gentinskih
sportskih
navijači
pa
je
bivšem
svjetskom
prvaku
u
boksu
Carlosu
Monzonu,
od
čijih
je
batina
umrla
njegova
supruga,
iz-
rekao
zatvorsku
kožnu
od
jeddnaest
godina
BUENOS
AIRES,
14.Vll
(Od
dopisnika
Tanju-
ga)
Alicia
Muniz,
supruga
bivšeg
svjetskog
..:-:;
boksačkog
prvaka
Carlosa
Monzona,
umrla
je
od
__;
posljedica
ozljeda
koje
joj
je
nanio
njezin
muž.
i;,
To
je
zaključio
sud
u
poznatom
argentinskom
lje-
I-šg
tovalištu
Mar
Del
Plati
poslije
dugotrajnog
pro-
cesa
protiv
svjetskog
prvaka
u
boksu
Carlosa
Monzona.
*
»Proces
Monzon«
više
od
godinu
dana
(po-
kojnica
je
umrla
14.
veljače
prošle
godine)
uzbu-
.
đivao
je
ovdašnju
i
svjetsku
javnost
izjavama
sa-
mog
prvaka,
ali
i
svjedoka.
Zbog
toga
su
vijesti
i
komentari
0
ekonomskoj
krizi
s
prvih
stranica
novina
premještene
da
bi
ustupile
mjesto
proce-
5"-
Poznate
argentinske
»majke
s
Majskog
trga«
zato
su,
za
vrijeme
suđenja
u
Mar
Del
Plati,
pred
zgradom
suda
organizirale
protestni
zbori
vladu
optužile
da
ovakav
publicitet
suđenju'pridaje
sa-
mo
zbog
toga
da
bi
odvratila
pažnju
gradana
s
teške
ekonomske
krize
koju
preživljava
Argen-
tina.
Sud
nije
imao
sluha
za
velike
emocije
argen-
tinskih
sportskih
navijača,
nego
je
razmotrio
.
konkretne
dokaze
na
osnovu
kojih
je
presudio
da
nije
riječ
o
nesretnom
slučaju.
»Monzon
je
ubojstvo
izvršio
potpuno
svjestan,
mada
se
ne
može
reći
da
se
radilo
o
ubojstvu
s
predumišlja-
jem«,
izjavili
su
suci.
Alicia
Muniz,
urugvajski
model,
nesretnog
dana
pala
je
s
balkona
na
trećem
katu,
a
jedna
od
glavnih
zagonetki
je
bila
upravo
u
tome
dali
je
pad
prouzrokovao
njezinu
smrt
ili
je
smrt
na-
stupila
prije.
Monzon
je
tvrdio
da
su
se
prethod—
no
svađali,
a
odlučujućeg
trenutka
se
ne
sjeća,
jar
je
cijelog
dana
pio.
Obrana
je
krivicu
za
smrt
prebacila
na
ekipu
prve
pomoći,
koja
tobože
nije
stigla
na
vrijeme.
Sud
je
za
smrt
optužio
boksača,
ali
uz
olak-
,,i-
šicu,
da
Monzon
suprugu
nije
ubio
hladnokrvno,
\.Ej
nego
da
je
do
toga
došlo
zbog
spleta
raznih
\}
okolnosti.
Zato
je
umjesto
18,
koliko
je
tražio
tu-
::3
žilac,
svjetski
prvak
dobio
11
godina
zatvora.
Novinari
su
požurili
da
izračunaju
kako
bi
boksač
mogaoizaći
na
slobodu
već
odreče“,
godine
i
sedam
mjeseci
što
zavisi
igkliuém
o},
/
/
%.-:.-
f“
:"
'':'
"
\
.
a“
;“
r
I,I}
-:.fri'iz:/'
#?
\'."-.\'-:
a
jos
“se
tamosnla
ja
zire
od
stavova
i
odnosa
ASE-
AN_a
prema
AustrahlL
UerCI
kom
dozom
neskrivenog
samozadovoljstva
prem
[
r
ob
a
.
Australija
na
svoju
ideju
o
osnivanju
Foruma
Azije
i
Paciđka
gleda
s
veli-
\
I
e
B
H
wke
OSt'
:
.
'
tome
traže
se
u
kulturno-histo-
nog
reda
dileme
da
li
će
Hong
.FijSkim
radikalna,
ali
se
mogu
na,
vođenih
iza
zatvorenih
vrata
Kong
i
Tajvan
biti
članice
Foru-
naći
i
u
političkoj
vojno—strateš-
vora
s
kolegama
iz
SAD
i
Japa-
i
propraćenih
šturim
saopćenji—
ma.
Prizivanje
Kine
u
ekonom—
»
koj
orijentaciji.
'
Vma“,
“šefovi
diplomacija
ASEAN—
sko
savezništvo
s
pacifičkim
_
Teško
je
vjerovati
da
će
pri-
-a,
istina
s
različitom
intonaci—
zemijama
sigurno
ima
i
širi
jom,
nagovijestili
da,
ipak,
nisu
strateški
interes,
ali
u
»Iokal-
odbili
ideju
o
Forumu.
Ona
je
nim«
razmjerima
i
to
može
biti
u
diplomatskom
žargonu
pro—
prepreka
za
osnivanje
Foruma.
glašena
»interesantnom«,
a
to
što
je
interesantno
ne
mora
biti
i
prihvatljivo.
Izvozno
orijentira—
ne
privrede
ASEAN-a,
ocjenju-
ju
analitičari,
teško
mogu
op—
Indonezija
i
Singapur,
koji
treba
da
budu
u
Forumu,
ne-
maju
dip|omatske
odnose
s
pe-
'
.
kmgom'
Pregovon
o
njihovom
normaliziranju
još
su
u
počet-
stati
u
jednom
isključivom
eko-
noj
fazi.
Australiji
se,
koja
na
5
_
nomskorgigsavuw;
pa
image,—,sij
ideju
o
Forumu
gleda
u
njemu
bili
SAD
rKina,
_
.,.
,:
,
__
_,
,__
_
,
_
,
Za
sada
je,
Od
ideja
0
FOTU-
mu,
politički
najviše
dobila
Ki—
na,
budući
da
je
uvrštavanje
njenog
imena
u
spisak
od
13
budućih
članica
skinulo
s
dnev—
samo
ideja.
_
_
samozadovoljstva
Žuri.
Ali,
bez
ASEAN-a,
točnije
bez
za—
jedničke
odluke
te
grupacije
'_
o
ovom
pitanju,
Forum
ostaje
:“
:;
njegovog
ponašanja
u
zatvoru.
Uz
to,
njegov
do-
,
s.,yelilQm
dozom
neskrivenog
i\Q—Š
sje
još
uvijek
nije
završen,
jer
se
obrana
žalila_ar-
5%.
gentinskom
Vrhovnom
sudu,
a
u
istrazi
nije
na-
yodnq
[aliašnieno
nekOIiko
Pitania,
Pa
Obrana
:
'
'"
'"d'
Šen—""
2?
eYŠMUF'“?
obnovu
"oces,"-
"edm'm'već'm"lečn'ka'ekspe'ata
""m""
je
da
je
boksač
u
tuči
gušio
svoju
suprugu.
Ona
je
poslije
toga
pala
s
balkona.Sve
to
su
dokazali
eksperti
i
male
su
šanse
obrane
da
svog
klijenta
izvuče
iz
zatvora.
s,
WASHINGTON
.
Dušan
ZUPAN
»FILADELFIJSKO
FRANJE
NOVCA«
U
SUDNII
»Poslije
Chicaga
guverner
Bosne«
Tim
je
riječima
»krunski
svjedok«
Hubert
Cole
opisivao
ame-
ričkom
agentu
našeg_generalnog
konzula,
uvjeravjuči
ga
kako
je
perspektivan
i
kako
će
im
i
dalje
biti
potreban,
dam
mu
nešto
poslije
tvrdio
da
Bijedić
o
cijelom
»poslu«
nema
pojma
WASHINGTON,
14.
VII
(Od
dopisnika
Tanjuga)
Poslije
četrnaest
dana
saslu-
šanja
»krunskog
svjedoka«
u
američko-ju-
goslavenskoj
aferi
»pranja«
novca,
sasvim
je
jasno
da
je
jedan
državni
tužilac
iz
Tel.-
sasa
imao
pravo
kada
je
za
Huberta
Colea
svojedobno
izjavio
jednom
američkom
lis:-
tu
da
ulaže
kad
god
zine«..
Njegovo
saslušanje,
koje
se
odvija
kro-
nološkl,
napokon
je
obuhvatila
kolovoz
prošle
godine
kada
se
generalni
konzul
SFRJ
u
Chicagu
Bahrudin
Bijedić
prvi
put
susreto
s
Coleom,
kojeg
mu
je
kao
»ugled-
nog
američkog
biznismena«
predstavio
drugi
sudiOnik
u
aferi,
Amerikanac
jugosla-
venskog
porijekla
Vjekoslav
Španjol.
Već
prilikom
toga
susreta,
10.
kolovo-
za,
Cole
je
imao
u
glavi
plan
kako
da
Bije-
dića
umiješa
u
cijelu
stvar,
na
inzistiranje
agenata
provokatora
američke
carine,
za
koje
je
američki
varalica,
istina,
mislio
da
su
članovi
mafije.
Od
Španjola
je
već
dobio
jedno
Bijedićevo
pismo-preporuku,
na
osnovi
koje
je
talsiticirao
takozvano
diplomatsko
kurirska
pismo.
Također,
već
idućeg
dana
nije
bio
zadovoljan
takvom
svojom
ulogom,
jer
je,
u
jednom
trenutku,
to
se
vidi
iz
tajno
snimljenih
razgovora
Co-
lea,
Španjola
i
agenta,
to
odlučno
spreča-
vao,
tvrdeći
da
bi
to
pokvarilo
cijelu
stvar.
Bijedić
je
perspektivan,
on
će
nam
i
dalje
biti
potreban,
poslije
dužnosti
u
Chi-
cagu
on
će
napredovati,
pa
će
postati
»gu-
verner
Bosneu,
govorio
je
Cole
agentu,
uv-
jeravajući
ga
da
su
samo
on
i
Španjol
»veza«
sa
Bijedićem.
Očito,
za
njega
kao
i
za
neobrazovanoga
agenta
Jugosla-
vija
nije
više
od
imaginarne
»kneževine
Moldavije«.
,
Istodobno,
nešto
poslije,
Cole
istom
agentu
govori
da
Bijedić
o
cijelom
poslu
pojma
nema
i
da
je
»čist
sto
posto«
i
da
s
njim
valja
razgovarati
samo
o
investicija-
ma.
Kako
je
agent
mogao
složiti
te
dvije
proturječne
izjave,
vjerojatno
samo
on
zna.
Na
pitanja
tužioca
koji
povremeno
traži
da
Cole
u
sudnici
pojasni
pojedine
dijelove
razgovora
koji
slušaju
sudionici
suđenja,
Cole
nastavlja
davati
proturječne
i
fantas-
tične
izjave.
.
Tako,
Cole
sad
ponovno
tvrdi
da
je
on
jedan
od
glavnih
agenata
jugoslavenske
vlade
u
ateri
»Agrokomerccc,
iako
je
neki
dan
govorio
da
su
se
on
i
Španjol
smijali
kada
su
se
agentu-provokatoru,
za
kojega
su
mislili
da
je
matijaš,
da
bi
ga
impresioni-
rali,
predstavljali
kao
jugoslavenski
obav-
ještajci.
Isto
tako,
sada
Cole
kažeda
je
od
.,
(...,,
,,,“
.-
'_
,
Josipa
Španjola
Bepa,
rodaka
optuženoga
Vjekoslava,
dobio
deset
tisuća
dolara,
kao
nagradu
što
će
u
Americi
tražiti
račune
u
»banci
Fikreta
Abdića«.
Tvrdi"
da
je
bio
u
kontaktu
i
sa
dva
jugoslavenska
agenta
iz
Bosne.
Istodobno,
ni
Cole
ni
tužioci
za
čiji
ra-
čun
svjedoči
da
bi
dobio
manju
kaznu,
ne
znaju
što
da
urade
s
Coleovom
svojeruč-
nom
pismenom
izjavom,
danom
u
zatvoru,
u
kojoj
Bijedića
oslobađa
svake
krivice
i
cijelu
organizaciju
prima
na
sebe.
Ne
mo-
že
je
odbaciti,
ne
bi
bilo
poželjno
da
je
pri-
zna,
pa
sad
tvrdi
da
to
jest
njegova
izjava,
ali
da
joj
nedostaje
»dodatak«
u
kojemu
bi
svakako
pobio
ono
što
je
prethodno
rekao.
Izmakne
Coleu,
u
sudskoj"
dvorani,
i
takva
izjava
da
su
ga
agenti
»gurali«
da
učvrsti
veze
i
kontakte
s
Bijedićem,
što
može
ukazati
na
to
da'se
cijela
afera
nije
dogodila
slučajno,
već
je
netko
imao
na-
mjeru
i
interes
da
jugoslavenskog
službe-
nog
predstavnika,
pa
preko
njega
i
čitavu
zemlju,
umiješa
u
nečasne
poslove.
Cole
pažljivo
izbjegava
da
upotreblja-
.
vaprave
rijet'=
za
svoja
nedjela.
.Tako
je,
za,
njega,
recimo,
talsiticiranje
dokumenata
»vrlo
delikatna
koreografijaa,
dok
lažne
pe-
čate
naziva
»demokracijomu.
Koliki
su
pritisak
agenti
vršili
da
umije-
šaju
i
jugoslavenski
konzulat,
vidi
se
i
po
tome
što
se
jedan
od
njih
pravio
da
će
odustati
od
posla
ako
kovčeg
s
novcem
(američkim,
državnim,
koji
je
sam
agent
donio)
na
uđe
u
prostorije
konzulata,
iako
su
ga
i
Cole
i
Španjol
uvjeravali
da
za
to
nema
nikakve
potrebe,
jer
posjeduju
sve
potrebne
dokumente
da
prtljaga
sigurno
prijeđe
granice
kao
»gip-
lomatska
pošta«.
(talsiticirane)
Cole
čas
priča
da
Bijediću
nikad
nije
pokazao
novac,
a
čas
da
ga
je
Bijedić
vidio
i
da
je
izjavio
da
nikad
u
životu
nije
vidio
toliko
novca
»na
gomili«.
SaZnaje
se
da
s
Coleom
ni
u
nekim
drugim
stvari:-na
nisu
čista
posla.
On
se,
naime,
nalazi
u
pritvoru,
ali
ga
ne
čuva
američka
policija,
kao
što
bi,
inače
bio
red,
već
je
i
dalje
pod
nadzorom
agenata
carine
i
porezne
službe
koji
su
i
organizirali
cijelu
aferu.
Tu
su
činjenicu
uočili
advokati,
ali
i
sami
zasad
ne
znaju
u
čemu
je
stvar.