takwu;
SLOBODNA
PONEDJELJAK,
zo.
veljače
1989.
DALMACIJA
!!
»SATANSKi
STIHOV|<<
|
AMERlKA
SUDAC
FEDERALNOG
SUDA
lIVIA
KONAČNU
RIJEČ
'
»SHhOVh
povučeni
iz
izloga
#
Knjige
ni
za
lijek
Amerikan-
ci
užŽsnuti
prijetnjama
piscu
Paralele
između
»Stihova«
i
Scorcesseova
filma
»Posijed-
nje
Kristovo
iskuše_nje«
WASHlNGTON,
19.
ll
(
Od
dopisnika
Tanjuga)
Odjeci
iz
Londona,
Teherana,
lslamabada
i
ne-
kih
drugih
svjetskih
prijestolnica
u
žučnom
reagi-
ranju
muslimana
na
djelo
Salmana
Rushdieja
»Sa-
tanski
stihovi«
nisu
zaobišli
ni
Ameriku.
Djelo
koje
su
fundamentalisti
optužili
da
predstavlja
svetog-
rđe
muslimanske
vjere
trenutno
se
ne
može
naći
u
ovdašnjim
knjižarama,
jer
je
.svih
pedeset
tisuća
primjeraka
prvog
izdanja
već
rasprodano.
izda—
vačka
kuća
»Viking
Penguin«
ubrzano
radi
na
dru—
gom
izdanju,
kako
bi
mogla
odgovoriti
na
zahtje-
ve
tisuća
budućih
čitalaca
koji
već
rezerviraju
svoj
primjerak
u
nekoj
od
lokalnih
knjižara
širom
Amerike.
»Satanski
stihovi«
su,
nema
sumnje,
bestseler
u
Americi,
ali
za
to
treba
da
zahvale
dobroj
rekla-
mi,
i
to
besplatnoj,
koju
su
joj
priuštiii
upravo
oni
koji
su
njezini
najveći
protivnici.
Prijetnje
smrću
Rushadieju,
ucjene
za
njego-
vu
glavu
iz
Teherana,
demonstracije
u
Pakistanu
i
u
nekim
drugim
dijelovima
svijeta
gdje
postoji
ja—
ka
muslimanska
zajednica
sve
je
to
Ameriku
dovelo
u
situaciju
da
izrazi
i
službeno,
preko
Sta-
te
Departmenta,
svoje
»užasavanje«,
a
prijetnje
ocijeni
»neodgovornim«
i
»nespojivim
s
međuna-
rodnim
ponašanjem«.
Osudi
su
se,
međutim,
pridružili
i
američki
muslimani
i
zato
nije
ni
čudo
što
je
zakazan
po-
sjet
britanskog
pisca
indijskog
porijekla
i
musli-
manskog
nasljeđa
otkazan.
Do
otkazivanja
je
došlo
prije
svega
iz
straha
da
bi
netko,
kako
je
to
izjavio
jedan
ovdašnji
anonimni
Rushidiejev
prija-
telj,
mogao
poželjeti
sebi
osigurati
slavu
time
što
bi
ubio
pisca.
Mnogi
smatraju
da
bi
u
Americi
teško
bilo
ga-
rantirati
sigurnost
Rushdieju
ne
samo
zbog
slave
potencijalnog
ubojice,
već
i
zbog
privlačnih
milijun
dolara,
koliko
vrijedi
ucjena
na
njegovu
glavu,
objavljena
u
Teheranu.
Sloboda
izražavanja
i
umjetničke
slobode
u
Americi
zagarantirane
su
Ustavom,
ali
to
nije
prvi
put
da
se
ovdje
govori
o
dovođenju
u
pitanje
toga
prava
čovjeka.
,
:
Mnogi
se
sjećaju
da
je
prošle
godine
došlo
do
žestokih
demonstracija
kršćana,
naročito
katolič-
kih
fundamentalista,
kada
je
počelo
prikazivanje
Scorcesseova
filma
»Posljednje
Kristovo
iskuše-
nje«.
Doduše,
tada
nitko
nije
ucijenio
glavu
reda-
telja
filma,
aii
različitih
prijetnji
je
bilo,
pa
i
nasilja.
Zahtjevi
da
se
knjiga
»Satanski
stihovi«
zabra—
ni,
spali,
uništi,
Amerikance
asocira
ne
samo
na
vjerski
nego
i
na
politički
fanatizam.
»To
podsjeća
na
McCartyjevu
eru
primitivnog
spaljivanja
knjiga
i
druge
primjere
reagiranja
rulje
koja
je
ustajala
protiv
kulturnih
dobara
kojih
se
grozilau,
piše
»Washington
Post«,
kojeg
sadašnje
kontroverze
očito
podsjećaju
na
svojevremenu
antikomunis-
tičku
histeriju
u
Americi
pedesetih
godina,
a
mož-
da
i
dalje,
na
vrijeme
kada
su
knjige
spaljivane
u
Hitlerovoj
Njemačkoj.
.
Po
mnogima
cijela
sadašnja
uzbuna
oko
Rus-
dijeve
knjige
ima
i
neke
indirektne
političke
poru-
ke.
Po
nekim
tamošnjim
analizama,
naizgled
ne-
ma
mnogo
logike
u
činu
da
se
napadne
Američki
kulturni
centar
u
lslamabadu
samo
zato
što
je
je-
dan
britanski
pisac
indijskog
porijekla
napisao
knjigu,
ma
kako
ona
bila
neprihvatljiva
za
islam
i
njegova
proroka
Muhameda.
Zato
se
u
tom
protestu
vidi
i
latentno
antiame-
ričko
raspoloženje
koje
vlada
u
dijelu
svijeta
što
je
pod
jakim
utjecajem
islama,
pa
makar
to
bili
i
relativno
bliski
američki
saveznici.
Demonstracije
su
odavde
viđene
i
kao
upozo-
renje
samoj
Benazir
Buto,
koju
bije
glas
da
nije
tako
fundamentalistički
nastrojena
kao
što
je
to
bio
njezin
prethodnik
Zia
Ul
Hak.
Bilo
kako
bilo,
»Satanski
stihovi«
očito
neće
ići
na
ruku
željenom
političkom
približavanju
po-
jedinih
zapadnih
i
isiamskih
zemalja.
Demonstra-
cije
su
ohiadile
britansko-iranske
odnose,
koji
su
se
tek
počeli
stidljivo
odmrzavati.
S
druge
strane,
još
jednom
su
potvrdili
Amerikanci
da
diplomacija
ima
neke
svoje
limite
i
da
i
nenadani
kulturni
do-
gađaj
može
“ugroziti
ono
što
političari
godinama
strpljivo
grade.
U
strahu
da
bi
pretjerano
izlaganje
knjige
moglo
dovesti
do
napada
na
neku
od
njihovih
knjižara,
poznati
američki
lanac
»Waldenbooksa«
izdao
je,
kako
se
javlja,
naređenje
da
se
u
svih
njegovih
1200
prodavaonica
»Satanski
stihovi«
povuku
iz
izloga.
To
ne
znači
da
se
neće
prodava—
ti,
ali
da
će
se
to
činiti
diskretno,
bez
velikog
pub-
liciteta.
On
sada,
uostalom,
nije
ni
potreban.
Dušan
ZUPAN
.
TRNJE
POD
»JUGOM«
ČTni
se
da
če
jugoslavenski
automobil
i
dalje
juriti
auto-cestama
Amerike
Ostaje
pitanje:
da
li
se
baš
sve
to
moralo
dgoditi?
ćerdala
čak
30
milijuna
dolara
više
nego
što
je
smjela,
jer
je
to-
liko
prilikom
popisa
iznosila
razlika
između
njezinih
dugo—
va
i
vrijednosti
njezine
imovi-
ne,
sudac
Comissa,
barem
se
takav
dojam
mogao
steći
iz
gle—
dališta,
bio
je
naklonjen,
mož—
da
i
više
nego
što
se
očekivalo.
U
zraku,
je,
međutim,
ostalo
lebdjeti
više
pitanja:
kako
se
moglo
dogoditi
da
dvije
po-
sljednje
godine
jedini
jugosla—
venski
trgovinski
zastupnik
na
američkom
tržištu
bez
ikakvog
uvida
naših
trgovaca
i
proizvo-
đača,
vuče
poteze
koji
će
ga
na
kraju
odvesti
pod
stečaj.
Zar
ni-
tko
nije
pročitao
upozorenja
američke
štampe,
koja
su
pre—
nosili
ovdašnji
jugoslavenski
dopisnici,
da
»Yugo-America«
ide
iz
ruke
u
ruku,
kako
to
da
je
još
prošlog
listopada
»Yugo—
jedinstveno
-America«
pravo
'uvoza
»juga«
ustupila
drugoj
tvrtki,
koja
sada
prijeti
da
će
razoriti
sve
ono
što
smo
na
tom
tržištu
godinama
upor-
no
i
strpljivo
gradili.
svoje
Prije
samo
dva
tjedna
na
za-
kazanoj
konferenciji
za
štam—
pu
u
»Impex—Caru«
eksplicitno
je
rečeno
da
se
na
listi
tvrtki
koje
je
američka
tvrtka,
što
je
sada
pod
stečajem,
»popalila«,
ne
nalazi
ime
nijednog
našeg
poduzeća.
Pred
sucem
Comis-
som
naš
je
predstavnik
ipak
morao
priznati
da
je
na
listi
»Yugo—Amerike«
vjerovnika
i
naš
»Impex«
i
to
sa
svotom
od
dva
milijuna
dolara.
Utvrđujući
sve
poslove
koji-
ma
se
bavila
»Yugo-America«
sudac
Comissa
je
zaključio
da
je
»Yugo-America«
na
velikoj
muci
i
da
duguje
dva
puta
više
para
nego
što
ima
imovine.
Ali,
nije
sama
kriva.
U
tome
su
joj
»pomogli«
i
drugi.
Jedan
od
njih
je
odredeni
»Samex«
iz
Co-
lumbusa,
Ohio.
I
baš
rasvjetlja—
vanje
tog
»slučaja«
iz
Ohia
bilo
i
najinteresantniji
događaj
je
suđenja
u
Newarku.
Nije
trebalo
ni
puno
vreme-
na,
ni
intervencija
da
se
utvrdi
o
kakvoj
je
organizaciji
riječ.
'Na
pitanje
suca
Comisse
da
opiše
kakvim
se
poslom
bavila
njegova
tvrtka
prije
tog
po-
sljednjeg
slučaja
s
»Yugo-Ame-
rikom«,
financijski
rukovodilac
»Samexa«
rekao
je
da
je
to
bio
otkup
12.000
poplavljenih
ja-
panskih
automobila
u
Norveš—
koj,
njihova.»dorada«
i
prodaja
na
tržištu
nerazvijenih
zema-
lja.
Ukupan
profit
iz
tog
posla
tri
milijuna
dolara.
Očito
dobro
upoznat
sa
sta-
njem
u
»Yugo—Americi«,
»Sa-
meX«
se
početkom
listopada
prošle
godine
pojavio
nudeći
da
otkupi
upravo
prispjelu
po—
NEW
YORK,
19.
II
(Od
do-
pisnika
Tanjuga)
Premda
će
konačna
odluka
biti
poznata
tek
za
dva
tjedna,
svi
su
izgledi
da
će
jugoslavenski
automobil
'
»jugo«
i
dalje
ostati
na
američ-
;
kom
automobilskom
tržištu.
Sudac
Federalnog
suda
za
po-
slove
bankrota
u
državi
New
3
Jersey
Vincent
J.
Comissa
dao
je
našem
izvozniku
»Impex-Ca-
ru«
i
proizvođaču
»Crvenoj
za-
stavi«
iz
Kragujevca
dva
tjedna
da
do
detalja
razrade
plan
pre-
uzimanja
posla
prodaje
»juga«
na
američkom
tržištu,
osigura
financijsku
podršku
američkih
predlože
partnera
tvrtke
»plan
»Yugo—America«,
koja
je
pala
pod
stečaj.
rekonstrukcije«
zatim
i
Konačna
odluka,
naravno,
ostaje
na
sucu
Comissi.
Ali,
prema
onome
što
tvrdi
jedan
od
direktora
»Zastave«
za
iz-
stigao
voz,
u
New
York,
Miroslav
Spag-
nut,
»jugo«
sigurno
ostaje
ov—
dje.
Sličnog
je
mišljenja
i
direk-
tor
»Impex—Cara«
Zoran
Nena-
dović.
upravo
koji
je
spomenuti
U
sudnici
Federalnog
suda
u
Newarku,
gradu
satelitu
New
Yorka,
pred
sucem
Co-
jugosla-
missom,
venski
tr'govci
trebali
su
doka—
zati
da
smo
za
propast
tvrtke
koja
je
prodavala
jugoslaven—
ski
automobil
Amerikancima
mi
najmanji
krivci,
i
potražiti
šansu
da
»jugo«
vrati
mjesto
koje
je
ovdje
imao
prije
dvije
godine,
kada
je
bio
najbolje
automobil
prodavan
u
SAD.
mali
'
U
vođenju
postupka
protiv
»Yugo—Amerike«,
koja
je
pro-
NESPORAŽUIVH
U
ČEHOSLOVAČKOJ
šiljku
od
3100
»juga«
za
koje
»Yugo-America«
nije
imala
pa—
ra.
»Spasilac«
je
ponudio
zajam
do
7,1
milijuna
dolara
s
tim
da
bude
vraćen
najduže
za
Četiri
mjeseca
5
»kliznim«
postotkom
kamate
od
100
do
275
dolara
po
»jugu«.
U
protivnom,
»Samex«
stječe
pravo
prodaje
»juga«.
Naravno,
barem
tako
sada
tvrde
u
»Yugo-Americi«,
nitko
nije
pomišljao
na
takvu
mo—
gućnost,
jer
se
računalo
da
su
nevolje
prolaznog
karaktera.
Ali,
došao
je
prosinac,
s
njim
i
nova
pošiljka
od
3000
»juga«
na
zalihe
»Samexa«,
a
da
je
pri
tome
»Yugo—America«
uspjela
otkupiti
i
poslati
dilerima
sa-
mo
700
automobila.
Rasplet
je
poznat.
»Yugo-
-America«
je
došla
pod
»sek-
vestar«,
a
sva
njezina
imovina
pod
zabranu
do
okončanja
sa—
nacijskog
postupka.
Medutim,
»Samex«
se
pojavio
sa
zahtje-
vom
da
rasproda
Amerikanci-
ma
čitavu
zalihu
od
5400
»juga«
i
to
po
cijenama
koje
bi
uništile
čitavu
mrežu
američkih
dilera
koji
za
proljetnu
sezonu
imaju
spremne
zalihe
od
oko
16.000
naših
automobila
i
kojima
je
“baš
ovih
dana
krenula
prodaja
i
to
u
vrlo
dobrom
tempu.
je
jer
To
se,
najvjerojatnije,
neće
protiv
toga
dogoditi,
i
američki
zakon,
a
po
svoj
pri-
lici,
ako
dojam
ne
vara,
i
osob—
no
sudac
Comissa
koji
je
poka-
zao
puno
razumijevanje
za
na—
pore
naših
predstavnika
da
se
»Yugo—Amerike«,
obnovi
rad
drugim
najvjerojatnije
imenom,
i
da
»jugo«
i
dalje
os-
tane
prisutan
ovdje.
pod
Vladimir
HOLOVKA
Val
vi
potpisa
Oko
1000
građana
uputilo
peticiju
premijeru
Podignáa
optužnica
protiv
pisca
Vaclava
Havela
7—
Novi
zahtjevi
povjesničara
u
mnogome
su
drukčiji
i
politički
jasnije
obojeni.
PRAG,
19.
jl
(Od
dopisnika
Tanjuga)
——
U
Cehoslovačkoj
su
se
sada
sustigla
dva
vala
prikup—
ljanja
potpisa,
kao
neki
način
po—
ljudi
litičkog
oglašavanja
onih
koji
nemaju
najbolju
priliku
da
stanu
za
govornicu
odakle
bi
ih
svatko
čuo.
U
vrijeme
započetih,
neprenagljenih
društvenih
pro-
mjena,
to
je
nešto
poput
pre-
komjernog
vrenja,
kao
kada
se
preko
sudova,
i
uz
pomno
nad-
gledanje
ponešto
prelije,
pa
neo-
čekivano
nastane
šteta.
To
se
događa
u
vrijeme
koje
je
u
Pragu
dobilo
predznak
de-
mokratizacije.
Poslije
opredjelje-
nja
za
privrednu
reformu,
ovdje
se
brzo
uvidjelo
da
ona
ne
bi
op-
ravdala
očekivanja
kada
je
ne
bi
pratila
demokratizacija
odnosa
u
čitavom
društvu.
Zato
su
doni—
jete
odluke
o
prilagođavanju
dje-
lovanja
KPČ
svim
tim
preobraža-
jima,
o
pripremanju
prvog
cjelo-
i
dugoročnog
partijskog
vitog
programa
i
izmjena
u
statutu
no—
vog
čehoslovačkog
ustava
i
niza
zakona.
Na
tome
se
zasniva
i
za-
početo
usklađivanje
načela
soci-
interesa
jalističkog
i
mišljenja
s
domaćim
uvjetima,
naznačavanje
.
kao
i
pravaca
razvoja
dijaloga
u
druš-
tvu.
pluralizma
sadašnje
U
Pragu
se
društveni
dijalog
zamišlja
kao
pravo
svakog
na
vlastito
gledište,
ali
takvo
da
sva-
ko
potpomaže
socijalistički
raz-
voj
zemlje.
U
takvu
dijalogu
ne-
ma
mjesta
sučeljavanju
mišljenja
poput
rogova
u
vreći
niti,
pogo—
tovo,
vrebanju
prilika
da
se
pro—
gleda
kroz
prste
snagama
koje
su
prema
politici
KPC
i
njezinoj
vodećoj
ulozi
raspoložene
više
ili
manje
opoziciono.
praških
Te
granice
društvenog
dijalo—
ga
označavaju
se
u
Pragu
ovih
dana
vrlo
vidljivo,
pa
se
i
time
is-
tiče
da
sve
ono
što
se
preko
njih
prelijeva
od
siječanjskih
de-
monstracija
do
akcija
prikuplja-
nja
potpisa
nije
podnošljivo.
Val
potpisivanja
počeo
je
ubrzo
demonstracija,
poslije
kao
njihov
neposredan
odjek.
Druga
takva
akcija
je
s
njima
u
vezi
utoliko
što
je
i
ona
pokre-
nuta
u
sadašnjoj
ustaiasanoj
at-
mosferi.
U
obje
su
sudjelovali
kulturnih
većinom
predstavnici
i
znanstvenih
krugova,
po
čemu
se
one
razlikuju,
iako
ne
samo
ti-
me,
od
prošlogodišnjeg
prikup-
ljanja
potpisa.
Prije
godinu
dana
počelo
je
potpisivanje
»i
mjesecima
se
po
čitavoj
zemlji
.
zahtjeva
širilo
državnim
organima
da
prihvate
stanovište
nekih
vjerskih
krugo—
va,
koji
su
u
praškoj
štampi
oka-
rakterizirani
kao
ilegalne
crkvene
strukture,
o
rješavanju
problema
crkve
između
i
čehoslovačke
države.
Od
tog
iznuđivanja
nije
bilo
ništa.
Prego—
vori
izmeđLi'Praga
i
Vatikana
idu
i
dalje
svojim
tokom.
Ali,
motivi
sadašnjeg
prikupljanja
potpisa
Rimokatoličke
sudionika
Prva
i
znatno
masovnija
sa—
dašnja
akcija
izazvana
je
hapše—
njem
dramskog
pisca
i
jednog
od
prvaka
opozicione
organiza-
cije
>>Povelja
77«
Vaclava
Havela
na
demonstracijama
u
\Pragu.
Havel
je
jedan
od
više
od
500
demonstracija
onih
što
su
ih
organi
javnog
reda
od—
veli
na
saslušanje.
Neki
od
prive—
denih
kažnjeni
su
zbog
prekrša-
ja
iii
im
to
predstoji,
a
drugi
će
su,
odgovarati
krivično,
ali
preme
službenoj
informaciji,
ub-
rzo
pušteni
kućama,
osim
Havela
i
još
dvoje
opozicionih
aktivista.
svi
Do
drugog
tjedna
veljače,
ka—
ko
je
u
Pragu
objavljeno,
oko
ti—
suću
građana
glumaca
i
dru-
gih
kulturnih,
ali
i
tehničkih
i
ad—
ministrativnih
radnika
niza
insti—
peticiju
tucija
potpisalo
je
predsjedniku
čehoslovačke
vla—
de,
kojom
se
traži
da
se
Havel,
pisac
kao
i
častan
čovjek«,
pusti.
Međutim,
je
takvu
mogućnost
otklonio
službeni
predstavnik
vlade
re—
kaVši
da
premijer
nema
ustavnih
ovlaštenja
da
utječe
na
rad
orga-
na
koji
utvrđuju
krivičnu
odgo—
vornost.
»istaknuti
dramski
Nekoliko
dana
kasnije
služ—
beno
je
potvrđeno
da
je
protiv
Havela
i
još
16
osoba
optužnica
podignuta
i
da
je
krivični
postu-
pak
poveden
protiv
55
demon-
stranata.
Havel
je
optužen
za
kri—
vično
djelo
podstrekivanja
i
za
otežavanje
posla
pripadnika
or—
gana
koji
imaju
svojstvo
javnih
radnika.
izvođenjem
demonstra-
nata
na
sud,
kao
i
zakonskim
od-
lukama
o
oštrijim
kaznenim
mje-
rama
za
pojedina
krivična
djela
i
prijestupe,
što
su
upravo
donije-
te,
samo
se
potvrđuje
riješenost
u
Pragu
da
ni
prema
kome
tko
se
ogriješio
o
zakon
neće
biti
pardona
i
da
na
to
ne
mogu
utje-
cati
nikakve
peticije.
Drugo
otvoreno
pismo,
sa
oko
70
potpisa,
stiglo
je
prošlot-
jednom
kongresu
čehoslovačkih
povjesničara.
Dakako,
nije
ob-
javljeno,
kao
ni
prvo,
ali
se
po
kasnijem
reagiranju
u
štampi
la—
ko
zaključuje
da
je
i
ono,
iako
se
tiče
nauke,
inspirirano
ponajviše
političkim
stvarima
i
nesporazu-
krltizirali
mima.
službenu
historiografiju
i
zatražili
da
se
rehabilitiraju
povjesničari
koji
su
sa
svog
posla
udaljeni
zbog
političkih
grijehova.
Potpisnici
su
Mada
su
njihovi
zahtjevi
koji
se
odnose
na
povijesnu
nauku
većinom
prokomentirani
kao
s
novim
pogledima
suglasni
u
Pragu,
potpisnici
su
opet
u
no-
vinama
kritizirani.
Prebacuje
im
se
da
su
napisali
»sve
same
po—
zive
i
zahtjeve<<,
a
još
više
to
što
traže
rehabilitaciju
politički
osu-
đenih
povjesničara.
Objašnjeno
je
da
rješavanje
takvih
osobnih
pitanja
nije
stvar
kongresa
po-
vjesničara.
Po
kritici
se
zaključu-
je,/'da
se
ta
pitanja
zasad
neće
rješavati
ni
u
drugim
forumima
igganima.
Ni
jednom
od
peticija
nije
postignuto
što
je
traženo.
Odjeka
su
imale
jedino
u
javnos—
ti.
Savo
BOSANAC