_—
REKAO
JE
VlCEADMlRAL
J.
H.
CASSADY
ODVRAĆAJUĆI
NA
ZDRAVICU
MARŠALA
TITA
(Nastavak
sa
prve
strane)
Dižem
ovu
čašu
za
zdravlje
gospodina
predsjednilm
',lirumana,
za
sreću
i
blagostanje
Amerike,
za
vaše
zdravlje,
dra-
gi
gosti.
SAD,
Na
zdravicu
maršala
Tita
vi—
ceadmiral
Cassady
je
odgovorio
ovim
riječima:
,
'
»Maršale
Tito,
drugovi
ofici-
ri,
prijatelji,
veoma
smo
počašće-
ni
što
se
nalazimo
ovdje.
Kao
ko-
mandant
Vl.
američke
flote
za-f
hvaljujem
se
na
srdačnom
prije—
mu
koji
ste.
učinili,
i
mi
svida-
boko
cijenimo
pažnju
koju
ste
Vi,
oficiri
vaše
mornarice
i
na-
rod
ove
historijske
luke
pokaza-
li
prilikom
naše
posjete.
uskoro,
kao
i
neke
Mi
ćemo
Vas,
mai-šale
Tito,
od
primiti
broda
Vaših
oficira
na
palubu
»Corral
Sea«.
Tom
prilikom
će-
mo
izvršiti
malu
demonstraciju
operira
da
biste
vidjeli
kako
'ovaj
komplicirani
i
moćni
brod
sa
svojim
modernim
avionima.
izvježbanim
pilotima
i
ljudstvom.
Naš
cilj
nije
da
se
hvalimo,
već
da
pokažemo
našu
čvrstuodlur
čnost,
našu
volju
i
sposobnost
da
se
suprotstavimo
agresiji
ukoli-
ko
do
nje
dođe.
1919.
godine
ja
sam
bio
u
jedne
Splitu
kao
oficir
mornarice
'Sje-l
dinjenih
Američkih
Država.
Naš
zadatak
je
tada
bio
da
bdimo
nad
neprijateljske
*
ostacima
flote,
koja
se
tokom
četverogo-f
dišnjeg
žestokog
rata
borila
na*
Jadranskom
moru.
SAD
su
u
to
doba
pozdravile
novu
naciju
——
Jugoslaviju,
koju
su
Južni
Sla—i
stvarali.
Od
onda.
nepre-
veni
stano,
američki
narod
je
posma-
trao
s
puno
simpatija
porast
na—
cionalne
svijesti
i
jedinstvo
Ju-
goslavije.
Napredak
grada
Spli-
ta.
za
vrijeme
više
od
30
godi-
na
otkada
smo
otišli,
simboličan
je.
za
napredak
i
razvitak
Jugo-
islavije.
Ja
želim
da
se
taj
na-
;
predak
i
daljejnastavi.
Nota
Vlade
FN
RJ.
Albanlp
U
NOTI
SE
PROTESTIRA
PROTIV
ANTIJUGOSLA-
VENSKE
DJELATNOSTI
ALBANSKE
VLADE
Beograd,
12.
poslanstvo
—'
Jugosla-
l.\'.
Hul
limpešti
u
vensko
poslanstvu
predalo
je
albanskom
vla—
protestnu
notu
jugoslavenske
de,
u
kojoj
se
konstatira
da
alban-
ski
državni
organi,
sprovodi—či
ne-
politiku
albanske
vla—
pri'jatetjsku
de
prema
Jugoslaviji,
upućuju
na
jugoslavensku
teritoriju
naoružane
teroriste
i
diverzante
i'adš
vršenja
podrivačke
subverzivne
itjelatnosti
uperene
protiv
sigurno-
noti
sti
jugoslavenskih
naroda.
se
ističe.
da
albanski
organi
orga-
i
sprovode
ovakvu
antiju—
nizira-ju
djelatnost,
goslavensku
jugoslaven-
usprkos
više
što
sve
pokazuje
otsu-
ske
vlade,
stvo
svake
želje
albanske
vlade,
da
sličnoj
učini
svo—
antijugoslavenskoj
djelatnosti
jih
organa.
kraj
.sjn'nnenutoj
agresivnu
protesta
druge
\"
i
i
milicije.
na
kasnije
umila
je
kodsela
Rib—
'iriee,
još
jednogpripadnika
Narod—
vlada
Jugoslavenska
ne
poro—
traži
od
albanske
vlade
da
Ja
ndrov—
lllt'l
ubijenog
milieionera
isplati
tri
milijuna
dinar.—t,
a
sling“
mili—
porodicama
eionera
'po
milijun
i
po
dinara
na
ltlllt'
oštete.
ranjenih
trojice
organa,
Vlada
FNRJ
Zbog
navedenih
agresivnih
po-
upere—
stupaka
albanskih
nih
protiv
jugoslavenskih
naroda
i
najenergi—
države,
čnije
jun—testira
i
traži
da
albanska
snosi
punu
odgovor-
koja
vlada,
antijugosla-
agresivne
nost
za
sve
orga-
venske
.
postttpke
akei—
nizjranjem
ovakvih
j
J
ugosluvije.
ju
prestane
s
“sličnih
protiv
,
Moja
je
želja,
maršale
Tito,
da
simpatije
i
suradnja
između
postanu
što.
naše
dvije
zemlje
jače.
Ciljevi
naših
zemalja
su
isti
——
da
održe
mir,
da
bi
narodi
u
svim
dijelovima
svijeta
mogli
da
žive
bez
neprestanog
straha
od
strane
dominacije.
šala
Tita
i
sve
jače
između
naših
zemalja
Dižem
ovu
čašu
u
čast
mar-
suradnje“
stre-
u
mljenjima
da
osiguramo
'mir«
——
završio
je
svoju
zdravicu
koman—
dant
VI.
američke
flote,
vicead—
.miral
Gassady.
Teheran,
12.
IX.
tAPP;
*—
Predsjednik
perzijske
vlade
.\lo-
*sadik
održao
je,
drugi
sastanak
za
posljednja
četiri
dana
s
bri—
poslova
tanskim
Džordžom
Midltonom.
Poslije,
su-
0b_j:l\"lj0llt)
nikakvo
stanka
nije
u»—
*
;
otpravnikom
ll
najvećoj
latnosti
u
Solin
održano
suđenje
Momiru
Seterovićo
KOJI
JE
OTET
IZ
DVORIŠTA
JUGOSLAVENSKE
AMBASADE
_iz
nasilno
odvukli
ove
godine.
Beograd,
12.
IX.
j'l'anjug!
Kako
se
saznaje
iz
Bugarske,
u
Sofiji
je
25.
srpnja
ove
godine
održano,
u
najvećoj
tajnosti,
su-
đenje
jugoslavenskom
građaninu,
Momiru
Set'eroviču,
koga
su
a—
genti
bugarske
državne
sigurno-
dvorišta
sti
jugoslavenske
ambasade
u
SOllii
Bugarske
(.).
lipnja
dozvolile
nikome
da
vlasti
nisu
suđenju,
čak
prisustvuje
ovom
su
i
advokatu,
koga
su
prethod—
no
samo
bile
odredile
da
zastupa
obranu
Seferović-a,
kasnije
zabra—
pristup
u
sudsku
dvoranu.
nile
Po
več
poznatom
šablona.
Sete-
»ššpijunsku
rovič
je
optužen
za
djelatnost<«
protiv
Bugarske
i
osu-
đen
je
na
to
godina
robije,
koju
.izdržava
“u
zatvoru
u
Kolarovgra-
je
du.
Ovom
presudom
učinjen
nov
pokušaj,
da
se
kompromitira
jugoslavensko
diplomatsko
pred-
stavništvo
u
Sofiji
i
na
taj
način
umanji
odjek,
koji
je
izazvala
po;
vreda
najelementaruijih
prava
tog
predstavniŠIVa
od
strane
bugar-
prilikom
skih
agenata
učinjena
otmice
Set'eroviča
iz
dvorišta
ju—
goslavenske
ambasade.
Koliko
je
bugarskim
vlastima
stalo
da
čitavo
ovo
pitanje
što
prije
skinu
s
dnevnog
reda
vidi
sude-
se,
ne
samo
po
tome
što
nje
održano
na
brzinu
i
u
najve-
ćoj
tajnosti,
vet-fi
po
tome.
što
je
vrhovni
sud
Bugarske
suum
četi—\
ri
dana
kasnije,
dakle
u
rekord-
nom
kratkom
vremenu,
ako
se
uporedi
s
dosadašnjom
praksom.
bugarskih
sudova
u
sličnim
slu-'
čajevima,
potvrdio
presudu.
Bugarske
vlasti
su,
sprovodečil
dosljedno
politiku
pritiska
i
mal-l
tretiranja
jugo-slavenskih
gradanaj
u
"Bugarskoj,
konfiscirali
ženi
o—
suđenog
Seferović-a
kola
i
konja,
dok
su
čitavu
ostalu
imoviuupo—
pisali
nastojeći
da
Set'erovit'fevu
ženu
ostave
bez
ikakvih
sredsta-
va
za
život.
_
Ovakvim
postupcima
bugarska
vlada
je
ponovo
dokazala.
da
se
u
Bugarskoj,
i
pored
obaveza
ko-
je
je
ona
primila
ugovorom
o
mi-
i
dalje
grntm
krše
osnovna
ru,
ljudska
prava
jugoslavenskih
gra—
i
ovaj“
đana.
Nema
sumnje,
da
('e
neprijateljski
postupak
najnoviji
bugarskih
organa
prema
jednom
jugoslavenskom
građaninu
i
nje-
što
su
govoj
porodici,
tim
prije
svjetskoj
javnosti
poznati
motivi
takvih
postupaka,
naići-
na
jedno—
dušnu
osudu
cjelokupnog
(lento-
kratskog
javnog
mnijenja.
saopćenju
Britanski
otpravnik
po-
slova
.\lidllon
odbio
je,
da
da
bi-
lo
kakvu
izjavu
o
rezultatima
o—
vih
razgovora.
Isto
tako
se
saznaje,
da
je
per-
zijski
šah
primio
bivšeg
nacistič-
llial-j
kog
[ukusu-a
financije
dr.
mara
Sahta
i
zadržao
se
s
njim]
Šahi“
u
jednosatnom
'i'-(izgovoru.
ee
zajedno
s
direktorom
Narodne
;
njegovim
suradnicima
banke
proučiti
izvještaj
o
novčanoj
silu—
Perzije
i
zlatnom
,pokriču
aciji
perzijske
valute.
i
London,
12.
lX.
('t'aujug
*"
l_?
londonskim
krugovima
se
tvr—
di,
da
je
potrebno
s
rezervom
per-
primili
Optimizam
izvjesnih
zijsklh
političara.
da
če
biti
na—
deno
rješenje
za
petrolejskj
Slum
Ako
bi
l'ormulaj
bila
nađena
"
smatra
se
u
londonskim
krugovi—
ona
ne
bi
odgovarala
u
ma
zajedničkim
prijedlozima.
kojesu
)odni'eli
Perzi'i
_.1
lstlče
u
svojoj
nedavnoj
poruci.
(lei'čit
“Truman
i
.!
l
KONFERENČIJA
KOD
IDNA
12.
|X.
pakta.
tliiijtt'l')
l,
o
u
«t
o
n,
Atlantskog:
kratko
izložiti
**"
vanjskih
poslo—
Britanski
ministar
.\-
ubrane
lord
va,
ldn
*i
ministar
su
danas
s
leksander
razgovarali
istaknutim
predstavnieima
organi—
kojima
zaeije
novo
britan—
u
su
općoj
obrambenoj
sko
gledište
strategiji
Zapada,
o
čemu
sada
ne
razgo-
britanska
spravlja
je
vori
su
vođeni
mj
Idu
priredio
u
čast
Drejpera
ame-
pri
organiza—
ričkog
predstavnik.-|
čiji
Atlantskog
pakta
i
kanadskog
ministra.
vanjskih
poslova
l'irsona,
sada
nalazi
u
posjeti
Imn-
koji
donu.
vlada.
ručku,
koji
Se
o
svjetlosti
lu:-
Posto
britanska
\l:|d;j
donese
Zil'
načne
zaključke
o
tonu-_
kako
mišljd
strategiju
.\ttamskog
pakta
napretka
tehničkog
'u
koriščenje
u;.
naročito
zrakoplovstvu,
mlaznih
motora
izloženi
na
plellal'no-m
om
Će
biti
.\—
sastanku
"Savjeta
da
se
tlautskog
pakta,
koji
treba
održi
rtf».
prosinca.
ove
godine.
obzironu
u
organizm'ije
___—___—
se.
da
odgađanje
specijalne,
sjed—
nice,
.\ledžlisa
i
davanje
izjava.
u
kojima
se
govori
da
če
biti
nađen
izlaz
iz
sadašnje
situaciji-_
imaju
najviše
za
cilj
vršenje
pritiska
na
Veliku
Britaniju
i
SAD
katulik-,i
ublažile
svoje
ranije
prijedloge.
Eth
HT
..
\
\
Predsjednik
li
u
i
r
o_
12.
[X.
lJunajted
jJi't'SSl
-—
egipatske
vlade
general
.\lohamed
Nagib
i
ame-
rički
:unbasador
Džel'crson
Kefe—
ri
održali
su
sastanak,
na
k(nne
su
razgovarali
u
britanskom
spo-
ru
ligiplom,
zbog
koga
nije
moguče
sprovesti
obrambene
pla-
nove
na
Srednjem
istoku.
Prema
izjavi
andiasadora
lit-terija,
raz-
govori
su
vodeni
o
pitanjima
od
zajedničlmg
inlerdsa',
uključujuči
i
pitanje
spora
oko
Sueskog
ka-
nala
i
pitanje
Sudana.
(ieneral
Nagib
je
također
pri-
mio
britanskog
ambasadora
Sli-
vensona,
:\
zatim
je
održao
njed-
nicu
egipatske
vlade.
SASTANAK
ARAPSKE
LIGE
lv
:\
i
r
o.
12.
IX.
(.\lfP)
Poslije
sastanka
političkog
kolni-
uta
Arapske
lige_
jemenski
deleJ
da
je
postignutspo—
'gal
izjavio
razum
o
pružanju
podrške
kan—
didaturi
Libana
za
Vijeće
sigur-
nosti.
S
druge
se
strane
saznaje.
da
je
predsjednik
marokanske
neza-
visne
demokratske
stranke
lie-za-
ni
tražio
od
arapskih
delegacija.
da
poduzmu
akciju
pogledu
marokanskog
pitanja.
Kezani
će
u
na
sjednici
lige.
koja
če
biti
po-
svećena
pitanju
.\laroka,
podnije-
ti
izvještaj
o
tom
problemu.
__
___..__
IZJAVA
DONELlJA
SAD
NE
ODUSTAJU
OD
SVOJIH
PRAVA
U
BERLINU
je
1Šerlin_
12.
IX.
(AFP)
——
:\-
inerički
visoki
koniesar
u
Zapad—
no";
Njemačlmj
Voller
Doneli
iz-
javio
sinoč.
da
('e
američka
vlada
nastavili
politiku
čvrste
ru-
\
ke
i
da
ne
namjerava.
da
odusta-
ne
od
svojih
prava
pristupa
u
llerliu.
je
dodao.
da
je
im—
presionirali
načinom
na
koji
sta-
svoje
ll()\'|ll('l
svakodnevne
usprkos
pritiska.
teškoća
]
čestih
maltre-
tiranja
od
strane
sovjetskih
i
je
|)oueli
točnoberlinskih
dao
ovu
izjavu
najulštaiuči
sinoć
Berlin.
gdje
je
proveo
tri
dana.
olmvljaju
dužnosti
lšerli'na
vlasti.
(bi
\;.
,
,w'p—
sf
/
.
\
pau**,
:
neonom
<
»
Ciljevi
nasm
zemalja-
su
isti:
odrzati
mir
nEnzmn
\
Drugi
sastanak
Mosadik-Midlton
LONDONSKI
KRUGOVI
O
PETROLEJSKOM“
SPORU
se
su
ll:|
čiji
pripadniei
jugoslavensku
[f,
jugoslavenskoj
noti
detalj-
Šest
no
i
th»kilmentirano
navode
slučajeva
ubaeiva-nja
terorista
i
di-
teri-
verzanata
t'
noti
se
posebno
ukazuje
toriju.
terorističke
grupe,
koja
na
zločin
je
ubačena
u
Jugoslaviju
2“.
kolo—
odje—
voza.
veni
u
jugoslavenske
vojničke
uni-
forme.
(Na
.L'rupa
je
otvorila
vatru
na.
jugoslavenske
organe
sjevero—
Tom
zapadno
od
;,urtomatskog
prilikom
vatrom
iz
trojicu
ranili
ol'qua
Narodne
pripadnika
jugoslavenle
vodnik,
'l)llll(.'lj0'_
ml
.landrovski,
istu
\ečer
pod—
Jlristo
legu.“
ranannl.
ista
grupa
dva
da—
kojih
je
jedan
Zirovntee.
teroristi
selzt
bili
su
POTPISAN
UGOVOR
IZMEBU
FNRJ
\
MEDUNARODNE
ORGA-
NIZACIJE
ZA
POLJOPRIVREDU
.l
ISHRANU
12,
IX.
lie
o
g
r
."1
d,
('l'anjug)
.\lllllst;|l'-
-—
Jučer
prije
podne
u
stvu
vanjskih
poslova
potpisana
su
dva
ugovora
izmedu-
Jugoslavije
i,
po-
i\tedtmarwtne«organizacije
za
['
(FAO).
ljojn'ivredu
ime
l*'.\()
sporazum
je
potpisao
:\tajej-
Koen,
predstavnik
tehničke
U
pomoči
(_)l'N
ime
\'lade
FNRJ
l'etar
Nilu-zir".
di—
rektor
['red-\
za
tiit'tlltlmt'wllltt
teh—
ničku
pomoć.
Jugoslaviji,
ishranu
u
:!
j
Na
osnovu
odrodalm
prvog
ugo—
ukazivanja
vora.
F.“)
će
u
cilju
pro—
pr-itloĆi
našoj
pl_iljoprivrednoj
izvodnji
uputiti
u
Jugoslaviju
četi-
ri
stručnjaka.
a.
istovremeno
tomo—
itvzlllut'stdnt'lti
jugoslavenskih
g'ućitj
stručnjaka,
da
obidu
razne
zemlje
i
zbog
proučavatle
privrednih
pita-'
t
još
jedna
grupa
nja.
stručnjaku
(nj
kako
bi
obići
će
evropske,
zemlje,
proble—
se
mima
ov-ih
zemalja.
jugoslavenskih
l'til'wl
toga
privrednim
upoznali
.\
it
|
|
t
Tršća-nska
“štampa
u
izjavi»
maršala
Tita
norveškim
novinarima
'l'rsl,
12.
IX.
j'l'anjugt
štampa.
demokratska
'l'ršćanska
posvetila
je
najveću
pažnju
izja-
vi
maršala
Tita
norveškim
novi—
narima,
kao
i
njegovom
govoru
povodom
desetgodišnjiee
osniva-
nja
.lugoslavenske
ratne
morna-
rice.
torije
pod
sko—jugoslavenskoni
ujn'avom.
zajedničkom
talijan—
\
donosi
Uji-i
»Primorski
dnevnik
širue
izvode
iz
izjave
maršala
'li—
ta
norveškim
novinarima
i
pod—
jugoslavenskih
vlači
spremnost
naroda.
da
brane
svoju
slobodu
od
svakog
eventualnog
napada.
INFORMBIROOVSKA
STVARNOST
Čitava
Albanija
nalazi
se
ll
NEleMlICNOM
OPSADNOM
STANJU
IX,
bez
partije,
P
rišlina
12,
vodstvo
albanskih
j'l'anjugj
—«—
kako
se
saznaje
iz
Albanije,
1n—
partijsko
t'onnbiroovaca
nedavno
je
izda—
svi
lo
direktivu
prema
kojoj
se
specijalne
članovi
gradskog
dOlvulc
kotarskog
ili
komiteta
ne
mogu
kretati
izvan
stalnog
mjesta
stanovanja.
SllČllt'j
mjere
prema
ostalim
albanskinr
građanima
vlasti
su
poduzele
još
početkom
ove
godine,
što
ustvari
znači
da
se
danas
čitava
Albani-
ja
nalazi
'u
nezvaničnom
opsad—
nom
stanju.
Prema
pričanju
albanskih
drža—
?
vljana,
koji
su
nedavno
prebjegli
Jugoslaviju.
dozvolu
za
odla-
zak
u
neko
drugo
mjesto
dobije:
se.v'rlo
teško.
pošto
se
one
iz—
daju
samo
onim
ljudima,
,za
koje
su
vlasti
uvjerene
da
su
odani
re-
žimu,
dok
one
koji
putuju
bez*
dozvole
vlasti
hapse,
proglašava-
ju
za
odmetnike
i
odvode
u
to-
GRADANSKI
RAT
U
,KOLUMBIJI
125.
l.\'.
B
0
g
u
t
e,
(JunaJ'Uftl
pres)
Ovdje
se
zvanično
saopći—
«j,-j
je
u
jju-erašnjem
sukobu
po—
lo,
licijskih
snaga
s
gerile—hm.
nedale-
ko
od
grada.
Muzo,
sto
kiltmietara
li
sjeverno
tvrdi
policajaca.
dijelovima
dalje,
da
zemlje
vladao
jučer
mir.
saopćenju
se
u
ostalim
poginulo
Bogote,
ml
je
['
.gore.
Na
pripijen
u
drugoj
polo-
]
vini
prošlog
mjeseca
bilo
je
ne-
:
koliko
takvih
slučajeva
u
Skadar-
u
pokrajini
Uu-
jskom
kotaru
i
t\kodini,
gdje
su
vlasti
hapsile
lju-
j
de
samo
zato.
što
subez
dozvo-
ll
drugo.
“le
prešli
iz
jednog
sela
INDIJSKI
LISTOVI
.
o
IZJAVI
STIVENSONA
i
,“
?
to
o
12.
[X.
);
j
u
])
te
1
h
i,
pod
krupnim
pretlsjedničkim
ann-hičke
pomoči
(Tanju!)
Izjavu
demokratskog
kandida—
izborima
na
potrebi
nastavljanja
Stivensona
ln-
i
proširenja
dijt
naišla
je
u
.\ju
Delhiju
na
iza
razito
povoljan
prijem.
Dok
svi
iu»
“dijskt
listovi
donose
opširne
izvode
iz
Stivensonovog
govora
'na
prvim
naslovi—
straničama
s
nm.
u
delhijskim
krugovima
se
ukazuje
imročitim
govora.
na
\!
kojima
se
kaže
da
>>anneričlv'a
po»
eko-
moć
ne
smije
imati
dominaciju
nomsku
ili
Većina
nad
azijskim
zemljama<<.
indijskih
“(Jeni,
da
je
borne
izjave,
koju
je
ski
kandidat
neki
dan,
shvatio
želje,
naročito
azijskih
roda.«
.\jzenhauer
dao
prije
bolje,
llil'
slaže
Za
razliku
od
u;
se
>>rato—
'
l'L'jlllllllliJll'l-
;
!
Stivensou
mnogo
zadovoljstvom
one
dijelove
posmatrača
njegovog“
političku
za
cilj
n-
.
l'UlUZYiU'llČlll
,;
1
'
'donosi
komentar
lj.-jve,
'
danas
narodi
ističući
da
je
Će
za,
izbornu
za
interesi
ra'ni
demokratskih
kandidatacz.
.\zije,
]
industa
n
Stivensonove
'l'ajm>'<<
tz—
>uesumnjivo
da
\
biti
'veoma
pobjedu
t
“.
t
t
t
j
stipendista
istovremeno
omogučiti
-Ul'U]—:l
ugovor
se
odnosi
na
Ulm-
jugosla—
zivanje
tehničke
poilloĆi
t)-
venskom
riibarstvu.
Na
osnovu
vog
ugovora
FAO
će
uputiti
u
Ju—
goslaviju
(i
stručnjaka
za.
ribarstvo
l—l—toriei
i
Usavr-
j'uxgoslavenskih
to«
šavanje
u
inostranstvu.
.t'ored
jugoslavenskih
ga,
evrop-
stručnjaka
obići
će
razne
s
s'ke
industrije
problemima
ribarstva
ritba.
FAO
Će
takodt'r
na,
osnovu
ovog
sporazuma
uputiti
u
Jugosla-
viju
raznu
oprequ
za
potrebe
ri—
barstvu
u
"vrijednosti
od
24.1.1011
do-
lara.
edntre
zbog
Upoznavanij
grupe
dvije
i
IZJAVA
TRUMANA
12.
\'
a
IX.
ttari
i'
u
g
t
on.
je
republikairskog
(Haj—
ter)
#
Na
konl'erenetji
za
Štannpu
Truman
jn-edsjednik
SAI)
pred—
.kl'ltlZlil'JlU
generala
Sjt'itlllltvflitlg'
podršku
-\jzenhauera,
republikanskim
kandidatima
svinn
bez
obzira
na
njihova
vanjsko-po-
litičkih
shvaćanja.
kandidata,
«laje
Što
zemljo-m,
upravljanje
Osvrćući
'se
na.
svoje
sedmogo—
Tru—
dišnje,
man
je
dodao,
da
je
za
sve
to
vri-
jeme
nastojat“),
UN
je
rekao,
da
se
:u-
slflŽe
s
*publtkrmskim
gledištem
da
će
51,“
mir
neizbježno
postići
promjenom
vlade.
postigne
da,
M..
mir.
\
DE
GASPERI
ĆE
POSJETITI
BON
padnonjemačka
no'vinska
S
t
r
a
s
h
u
r
g,
12.
IX.
——
Za-
agen-
saznaje,
da
će
predsjednik
fcija
jtalijanske
vlade
Alčide
de
Ga"
lsperi
od
20.
do
22.
rujna
učiniti
'prvu
zvaničnu
posjetu
Zapadnoj
i\ljemačkoj.
Time
će
biti
vraćena
,“
posjeta,
koju
je
kancelar
Adena-
prošle.
mer
učinio
italiji
"
godine.
lipnja
Nezavisni
»lv'orijere
di
'l'rlex-tes
ističe,
da
je
Jugoslavija
dokaza—
la_
da
je
moguća
suradnja
medu
zemljama
s
različitim
Socijalnim
uređenjem
pod
uslovom.
kako
je
to
istakao
maršal
Tito.
da
se
jed—3
na
ne
miješa
u
unutrašnje
pit—"
slove
druge.
List
u
vezi
s
tim
citi—
ra
riječi
maršala
Tita
o
razvoju
prijateljskih
odnosa
između
(irč-
ke,
Turske
i
Jugoslavije.
U,
Panmundžonu
ništa
SASTANAK
TRIGVE
LI
_,
IDN
POSVEĆEN
Ko.
REJSKOM
PROBLEMU
u
>>K01'ijcl'e
di
'llriestex'
takoder
ističe,
da
je
maršal
Tito
konstati—
rao
da
protivju;.foslavenska
pro-
koristi
onim
paganda
nn'ačnim
snagama.
koje
ne
žele
mir
u
Evropi
i
u
vezi
s
tim
pišu.
da
jugoslavenska
vlada
vidi
Ino-
gučnost
rješenja
tršćanskog
pro—
blema
u
stvaranju
slobodne
teri-
italiji
AMERIČKA
VOJNA
;
POMOĆ
JAPANU
12.
IX.
pres)
upučivanja
\"ašin
:.:“ton.
generalštab
radi
na
(Juuaj-
Kako
se
saznaje
iz
led
dobro
obaviještenih
krugova,
anie—
progra—
!
rički
vojne
pomoči
Ja—
\
ltll
"1
panu.
Ovi
planovi
mogli
bi,
da
se
srp-
sprovedu
u
život
počevši
od
nja
iduće
godine,
ako
bi
Japan
_i'z—
mijeniti
svoj
stav,
koji
ne
predvidu
držanje
vojske
*i
naoružanje.
.\pw—
ričko
ministarstvo
vanjskih
poslo—
va
jos
nije
odobrilo
ovaj
program
ni
pomoći,
protiv
njega.
izjasnilo
nije
ali
.
generalštaba
vojne
pomoći
tv'lan
o
pružanju
američke
vojne
pomoći
Japanu-ulazi
u
okvir
pro-
«»
grama
američkog"
zemlja—
povećanju
ma
Dalekog“
istoka,
Dosadje
lu-
po—
dok'ina
moć
u
tom
dijelu
svijeta.
ali
anic-
rioki
vojni
funkcioneri
predviđaju,
da
bi
vojna
pomoć
Japanu
mogla
da
bude
veća.
dobil-a
najveću
vojnu
Pa
n
m
u
udžon,
12.
l.\'..
iu-
(AFP)
"—
L'
Paurnundžonu
je
tros
održan
sastanak
glavnih
ttr—
je
legaeija
zaraćenih
strana,
koji
trajati
pola
sata.
Pošto
nij.-Ina
strana
nije
iznijela
novi
inonnnt
koji
bi
pokrenuo
s
mrtve
lovke
pitanje.
ramjeue
ratnih
zaroblje—'
mka
odlučeno
je,
da
se
slijedi-(j
sastanak
glavnih
delegacija
odr—j
ž'j
20.
rujna.
].
o
u
d
o
u,
t.lllll:ljl<'tl;
lX.
12.
složili
da
treba
presj
——
Britanski
ministar
vanj-
skih
poslova
.\nloui
ldn
razgova-
rao
je
u
l.ond.rnu
s
generalnim
naroda
sekretarom
Ujedinjenih
'l'l'igve
Lijeni
o
izgledima
za
sko-
ro
zaključenje
primirja
n
koreli-
ll.l("l
Oni
su
se
novi
prijedlog
o
kome.
bi
se
dis—
Panmundžonu.
tv'ao
kutiralo
u
povod
za
razgovore,
izmedu
ldua
ineksikanski
i
kome'
pitanje
prijedlog,
prema
riješiti
ratnih
zarobljenim
treba
na
taj
način.
što
bi
neutralne
ze—
mlje
prihvatile
'one
kineske
i
sje-
koji
vernokorejske
zarobljenike,
ne
budu
htjeti
dobrovoljno.
da
se
vrate
u
svoju
Zemlju.
Liju
poslužio
je
i
Sastanak
izmedu
ldna
j
Lij;
održan
je
u
privatnom
stanu
bri—
tanskog
ministra
vanjskih
posto-
'.'a.
a
prisustvovali
su
niu
S.!lllt)
.\ledu
najbliži
učesnicima
zupa-ženi
su
načelnik
surarlniei
Iduovi
otisu
lŠUl't'lU
za
Kinu
i
l>žouston,
politički
odjeljenja
lforenj
savjetnik
pravni
savjetnik
lŠeket
i
ministar
za
lv'omonvelt
lord
Solsberi.
otisa
«l)ikson,
_
Forelli
Saznaje
se.
da
su
idu
i
'l'rigve
Li
razgovarali
o
drugim
pitanji—
|na_
koja
bi
mogla
da
budu
izne-
sena
pred
Generalnu
škupštinu
t'jedinjenih
naroda.
SASTANAK
RIDŽVEJ
__
BREDLI
P
a
r
i
z.
12,
IX.
——
Komandant
oružanih
snaga
Atlantskog
pakta
generle
llidžvej
stigao
je
u
Pariz
iz
.\nkare
poslije
višednevne
po-
sjete
',l'ul'skoj.
Hidžvei
će
se
da-
nas
sastati
u
glavnom
štabu
At,-
pakla
sa
šefom
zajed-
uičkog
štaba
anteričkd:
oružanih
snaga
generalom
()marom
Bred-
lijem.
.
lantskog
l.
o
u
d
o
u,
12.
|X.
t.\l"Pl
Dvije
stotine
delegata
iz
38
rad-
ničkih
sindikata
mehaničke
indu-
strije.
koli'
predstavljaju
oko
tri
milijuna-
radnika,
odlučilo
je
da-
nas
da
zabrani
svojim
članovima,
da
rade
prekovremeno.
Odluka
sindikata
predstavlja
odgovor
na
odbijanje
poslodavaca.
da
uidovo.
lje
zahtjevu
radnika
da
im
pove-
čaju
nadniee
za
?
t'unle
nedjelj—
no.