KOMEDIJA
SITUAClJE
-—
CARUJE
MURPHY
BROWN
Nenamel
Ijivošču
do
trona
I'll-ZAGREB
2:
DŽEZ
ZA
DISKOFILE
Flaulislica
_
Jeremy
Sleiga
Utorak,
1
7.45
|||l||||||||||||illllllllllllilll
l||||||
lililii—E_lllllIlillllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll-đ
Autorica
Diane
English
u
kome-
diju
osamdesetih
unijela
dvie
novine
dominantne
za
sadašn
u
fazu
njezina
razvoja:
prvo,
napl-
sala
je
taj
scenarij
!
drugo,
napi-
sa|a_ga
je
za
jedan
ženski
lik
'
K
ada
su
Diane
i
Joell
ušli
u
zgradu
u
kojoj
je
Lynn
Redgrave
čitala
nagrade
Akademije
za
TV-umjetnost
i
nauku
u
svečanoj
sali
uvelike
se
služilo
piće
s
evian
mineralnom
vodom.
Joell
je
prišao
hladnjaku,
ugledao
šampa-
njac
i
rekao:
»Ovo
ćemo
kasnije.«
U
tom
trenutku
Lynn
je
izgovorila
»jedanaest,
za
Murphy
Brown,
možete
li
vjerovati!«
Diane
i
Joell
su
se
pogledali.
Čep
je
poletio.
Bila
je
to
prva
zdravica
koju
su
sce-
naristi
serije
Murphy
Brown
razmijenili
s
prijatelji-
ma...
Serija
Murphy
Brown
dobila
je
jedanaest
»Em-
myja«
za
izuzetnu
komediju
situacije,
za
glavnu
žensku
ulogu
(Candice
Bergen),
za
epizodnu
mušku
ulogu
(Joe
Regabulto).
za
epizodnu
žen.-
sku
ulogu
(Faith
Ford),
za
»specijalnog
gosta<<
(Colleen
Dewhust),
za
scenarij
(Diane
English),
za
režiju
(Barnet
Kellmann),
za
dizajn,
kostim,
dekoraciju...
Proglašena
je
tv-fil-
mom
godine
(1988/89),
a
iduće
je
ponovila
istu
slavu.
Svemu
tome,
medutim,
prethode
četiri
de-
setljeća
razvoja
jednog
televizijskog
stila
i
mišlje-
nja,
danas
proglašenog
za
komediju
situacije.
Svijet
Marphy
Brown
tipičan
je
svijet
televizij-
ske
komedije
situacije.
Od
samog
početka
sit-
-com
žanr
(kako
ga
Amerikanci,
a
u
posljednje
vri-
jeme
i
Evropljani,
skraćeno
nazivaju)
sa
svojim
po—
lusatnim
formatom
i
reklamama
bio
je
namijenjen
najmasovnijem
auditoriju.
Prvi
put,
eksperimental-
no,
pojavljuje
se
na
radiovalovima
DuMont
Ne—
tworka.
Faraway
Hill
(1946)
išla
je
jednom
tjedno
i
imala
moralnu
potku
bilo
da
je
govorila
o
bračnim
pitanjima,
djeci
ili
individualnom
integritetu.
Kome-
dija
situacije
kao
idealizirana
suburbana
sredina
ustoličila
se
na
malom
ekranu
1970.
godine
kada
James
L.
Brooks
kao
producent
i
Allan
Burns
kao
njegov
partner
lansiraju
The
Mary
Ty/or
Moore
Show,
da
bi
hrabro
govorili
o
svim
osjetljivim
život-
nim
situacijama,
što
će
poslije
naslijediti
i
Cosby
Show.
'
-
Žene
ulaze
u
igru
Do
prvog
pomaka
dovodi
serija
Volim
Lucy.
Koristeći
se
trima
kamerama,
taj
šou
simultano
bi-
lježi
nekoliko
radnji
iz
različitih
kutova.
Za
ovu
teh-
ničku
inovaciju
zaslužan
je
Nijemac
Fritz
Freund.
a
za
njegovo
otkriće
u
Hollywoodu
Norman
Lear
početkom
sedamdesetih.
Lear
također
kombinira
komični
stil
s
moralnim
dilemama.
Zato
bi
bilo
ne—
pravedno
jedno
od
njegovih
remek-djela.
seriju
Svi
u
obitelji.
svesti
na
društveni
ili
politički
komentar.
kao
što
bi
bilo
nepravedno
ne
istaknuti
vezu
izme-
du
izuzetnog
humora
i
dnevne
kritike.
Lear
je
ame-
rički
tradicionalist.
možda
jedan
od
onih
koji
su
najviše
pridonijeli
razvoju
medija
sedamdesetih.
Njegov
moralizam
duboko
je
utisnut
u
američki
duh.
a
politički
angažman
ga
čini
pretečom
mno-
gih
»slobodnijih«
tema.
pišu
tv-kričari.
Pod
njego—
vim
utjecajem
Jim
Brooks
i
Allan
Alda
stvorit
će
možda
najbolje
obiteljske
serije
svih
vremena.
Avanture
Ozzieja
i
Harn'eti
The
Ano}!
Griff/t
Show.
Candice
Bergen
—
»Emmyc-
u
pravim
ruka-
ma
i
s
valjan/m
razlogom
zvanim
Murpy
Brown
koje
se
zalažu
za
tradicionalne
vrijednosti,
pošte—
nje
i
integritet
ličnosti
što
će
osamdesetih
postati
glavna
odlika
Obiteljskih
veza
i
Cosby
Showa.
Bilo
da
je
riječ
o
komediji
ili
»ozbiljnoj«
drami.
antologiji
ili
seriji.
žena
uglavnom
dobiva
ulogu
»dekorau.
Beznačajan
je
njihov
broj
medu
produ-
centima.
režiserima
ili
scenaristima.
ali
zato
nema
serije
koja
već
u
naslovu
ne
sadrži
poneko
žensko
ime
(Moja
mala
Margie.
Mamma.
Ja
udana
Joan.
Ja
volim
Lucy).
Za
neke
od
njih
vezuju
se
imena
poznatih
glumica.
Lorrette
Joung,
Barbare
Stanwick,
Jane
Wyman
i
Joan
Arthur.
Veći-
na
od
njih
na
filmu
je
debitirala
prije
pedese—
tih,
ali
je
tek
kasnije
dala
svoje
najbolje
role.
U
početku
je
žena
prikazivana
kao
do-
maćica.
podređena
karijeri
muža
i
podizanju
djece.
Poslije
se
zapošljava.
kao
sekretarica
ili
u
nekom
drugom,
opet
tipičnom
ženskom
zanimanju.
Jedna
analiza
tv-serija
od
pede-
setih
do
osamdesetih
pokazuje
kako
advo-
katura
i
bijeli
mantil
barem
na
malim
ekrani—
ma
nisu
za
Žene.
Tek
će
serija
The
Dick
Van
“Dyke
Show
ponuditi
novi
predložak
—
ženu
u
procijepu
između
kuće
i
posla.
ali
će
ta
za-
poslena
žena
ipak
imati
muškarca
za
šefa
i
neće
biti
udana.
Šezdesete
gocine
uložit
će
određeni
na-
por
u
pravcu
oslobađanja
od
takvog
stereo—
tipa,
ali
će
u
većini
slučajeva
ženino
zapos-
lenje
biti
rezultat
nekih
nesretnih
životnih
okolnosti.
Prvi
pravi
model
serije
posvećene
prije
svega
problemima
zaposlene
žene
do-
lazi
s
Juliom
(1968)
koju
će
igrati
Diahann
Carroll.
Julia
pripada
srednjoj
klasi,
udovica
je,
a
muž
joj
je
poginuo
u
Vijetnamu.
U
ovu
novu
životnu
arenu
ženu
baca
Mario
Thomas.
Njegova
Ann
Marie,
u
seriji
Ova
djevojka
(1966-71)
nezavisna
je
djevojka
koju
ni
otac
ni
momak
ne
us—
pijevaju
uvjeriti
da
promijeni
svoje
životne
stavove.
Uostalom,
producenti
su
oni
isti
koji
su
radili
na
Van
Dyke
Showu,
Sam
Denoff
i
Bi/i
Persky.
Nešto
kasnije
će
Persky
kreirati
i
seriju
Kate
[Al/ie
u
ko-
joj
će
razotkriti
život
dviju
slobodnih
žena
čije
su
karijere
uvjetovane
razvodom
i
brigom
o
djeci.
Se-
rija
koja
će
prekršiti
sva
dotadašnja
pravila
bit
će
The
Mary
Ty/or
Moore
Show.
Producenti
Brooks.
i
Burns
drže
se
istih
relacija
koje
je
ponudila
i
seri-
ja
Van
Dyke,
što
će
reći
posao-kuća,
ali
ovog
puta
Mary
uživa
u
slavi.
Inteligentno
i
smiješno
Otprilike
istih
godina
na
scenu
stupaju
i
Diane
English
i
suprug
joj
Joell
Shukovsky
s
idejom
o
Marphy
Brown
i
još
jedan
par,
Linda
Bloodwor-
th
i
Hary
Thomason,
s
Design/'n
women.
Sljedbe-
nici
»Lear
revolucije«
potpuno
će
promijeniti
lice
tv-komedije.
Tri
su
elementa
koja
će
odrediti
tu
klasičnu
formu
komedije
situacije:
jedinstvena
lini—
ja
priče.
zabavan
tekst
i
zajednička
akcija
—
jasan
je
kritičar
Tom
Shales
u
»The
Washington
Postu«,
u
rujnu
1989.
godine,
dok
će
njegov
kolega
iz
»The
New
York
Timesa-«
John
O'Connor
podijeliti
njego-
vo
mišljenje
riječima
»inteligentno
i
smiješno
—
is-
todobno«.
Ovakvih
riječi
nije
ostalo
iza
prvih
komedija
si-
tuacije
kada
su
se
one
pojavile,
poslije
drugog
svjetskog
rata.
U
osnovi
televizija
tada
je
činila
je-
dino
što
je
mogla:
proizvodila
jeftin
i
popularan
program.
Nitko
nije
mogao
pretpostaviti
da
će
pre-
sudnu
ulogu
odigrati
radio
promovirajući
komičara
kao
što
su
Jack
Benny,
Bob
Hope,
George
Burns
i
Gracie
Allen.
Većina
je
serija
koje
su
tada
do-
spjele
na
mali
ekran
potekla
s
radija.
a
kako
su
se
tv-mreže
množile.
stvaraoci
su
sve
češće
kucali
na
televizijska
vrata.
Murphy
Brown.
serija
koja
nam
je
poslužila
za
ovu
priču
—
danas
se
zna
—
zapravo
je
Diane
En-
glish.
Diane
je
unijela
dvije
neophodne
stvari
za
daljnji
razvoj
komedije
situacije
s
kraja
osamdese-
tih.
Prvo
iz
svog
ženskog
kuta
napisala
tv-scenarij
i
drugo.
napisala
ga
je
za
jedan
ženski
lik.
—
Murphy
je
kao
većina
žena
—
kaže
En-
glish.
—
iz
njezinih
usta
nikad
nećete
čuti
femi-
nističku
parolu.
Ona
je
ono
što
jest,
neobična
samo
onoliko
koliko
je
prepoznatljiva.
Zaposle-
na
je,
uspješna,
poštovana,
žilava
žena,
ali
uz
to
i
nenametljiva.
Ja
tako
vidim
ženu
koja
ide
uko-
,
rak
s
vremenom...
Milena
MARJANOVIC
Susrei
s
Pugom
RGT
idećomo,9
epuodo
(TVSc)
23.50
Natalie
i
Aron
izlože-
ni
su
strašnim
psihičkim
mukama
dok
komandant
Raim
odabire
Zidove
koji
će
biti
deportirani
u
lo-
gore
smrti.
Čuvši
da
se
Pug
Pamela
ugovara
susret
s
njim
u
Engleskoj.
razvodi.
U
Njemačkoj
grupa
Eisenhower
vrši
pripre-
me
za
dan
a
vijesti
o
invaziji
dopiru
i
do
lo-
gora
Terezienstadt.
Komandant
Raim
podvrgava
mukama
Na-
talie
i
Louisa
da
bi
ih
pri-
volio
na
suradnju.
Židovi
moraju
pred-
stavnicima
Crvenog
kri-
ža
da
se
s
njima
korek—
tno
postupa.
priznati
|
Natalie
nema
izbo-
ra...
Amerikanac
zeli
otpisanu
'
s'
Pr
i
stong/35.
epuodo
(HM
B_-
18.00
sebi
izabrao
U
selo
dolazi
Ameri-
kanac
Jozo
zvan
Džo
da
bi
ženu.
Sve
se
majke
seoskih
udvarača
uzbude
i
us-
trče.
nadajući
se
da
će
baš
njih
dopasti
ta
sre—
ća.
/-\|l
Džo
Amerikanac
iznenadi
sve
i
izabere
onu
koju
su
već
svi
otpi-
sali.
rezultiralo
i
albumom.
Do
njihove
suradnje
do-
šlo
je
u
Džez-klubu,
a
re-
zultat
te
suradnje
može—
mo
čuti
u
večerašnjoj
emisiji.
Urednik
emisije
Stjepan
Braco
Fučkar.
HI!-ZAGREB
3:
DNEVNICI
l
PISMA
Pija
nost
Utorak,
22.30
U
emisiji
Dnevnici
i
pisma
možemo
čuti
ulomke
iz
dnevnika
Jože
Javoršeka
Pijanost.
Jože
Javoršek
je
um-
ro
nedavno
u
70.
godini.
1974.
Njegovo
pjesničko,
dramsko,
pripovjedačko
i
esejističko
djelo
izraslo
je
iz
dubokoga
nemira
suvremene
inteligencije.
U
svom
dnevniku
iz
go-
dine
razmišlja
o
tome
kako
lijeva
inteli-
gencija
u
svijetu
očekuje
pobude
za
nove
oblike
kulturnoga
života
i
stva-
ranja,
a
mi
zatvaramo
oči
pred
tom
zadaćom
i
ra-
dije
grabimo
tuđa
iskus-
tva
i
filozofije.
Na
taj
na-
čin
uvijek
možemo
biti
samo
dužnici
tuđega
du-
ha,
a
nikad
nećemo
biti
izvorni
i
svoji.
Književni
lik
Jože
Javoršeka
dokaz
je
da
je
u
njemu
osnov-
no
nastojanje
usmjereno
traženju
takve
izvornosti
i
samosvojnosti.
Djelo
je
izabrao,
pre-
veo
i
bilješkom
popratio
Kamilo
Burger,
a
čita
ga
Vanja
Drach.
HI!-ZADAR:
RADIO-KOMPAS
103
Matematički
kVIZ
Srijeda,
12.00
U
emisiji
Radio-kom—
pas
703
od
ove
srijede
u
terminu
od
12
do
13
sati
pratimo
kviz
u
koje-
mu
će
se
učenici
natje-
cati
iz
matematike.
Kon-
trolori
kviza
svakog
tjed-
na
su
profesori
s
Mate-
matičko-informativnog
obrazovnog
centra
u
Za-
dru.
U
vremenu
od
13
do
15
sati
ide
stalna
rubrika
Informacije
iz
svjetskog
gospodarstva.
U
Kom-
pasu
će
se
prikazati
i
re—
portaže
sa
Zadarskoga
arhipelaga,
razgovori
s
poznatim
ličnostima,
te
informacije
vezane
za
teme
iseljeništva,
pose-
bicegsa
zadarskoga
pod—
ručja,
napravljene
u
su-
radnji
s
Maticom
iseljeni-
ka
Hrvatske.
G.
DRAGAN
RAT
TELEVIZIJE
l
FILMA
trio
U
serijalu
Džez
za
diskofi/e
slušat
ćemo
fla-
utistu
Jeremya
Steiga
u
Evansa
u
Bill
Evans
glasovir,
Eddie
Gomez
kontrabas,
i
Marty
Mo-
rell
bubnjevi.
sastavu:
Billa
Suradnja
Billa
Evan-
sa
i
Jeremyja
Steiga
bila
je
zaista
izuzetna
što
je
Zgodna
žena
diže
revoluciju
K
ada
se
kretalo
u
produkciju
filma
Pretty
Woman
(»Zgodna
žena«),
jedini
je
adut
bila
filmska
zvijezda
Richard
Gere
s
preporuka-
ma
filmskog
zavodnika
vremešnih
dama.
Bio.
je
to
projekt
težak
tek
—
za
Hollywood
ne-
znatnih
—
trinaest
milijuna
dolara,
s
laganom
pri-
čom
o
suvremenoj
Pepeljuzi
koja
se
od
jeftine
uli-
čarke
preobražava
u
otmjenu
damu,
osvajajući
bo-
gatog
princa
za
nagradu.
Razvikani
Gere
ovaj
put
nije
čak
ni
dokazivao
imidž
žigola,
već
je
glumio
smjernog
poslovnog
čovjeka
kojeg
osvaja
iskre-
nost
i
prirodnost
Julije
R0berts.Takvih
pigmaiion—
skih
priča
bilo
je
mnogo
na
velikom,
još
više
na
malom
ekranu
u
toku
svih
godina
koliko
traje
tele-
vizija.
Dijalozi
nisu
posebno
duhoviti,
te
svojom
fi—
noćom
i
dosjetljivošću
prije
podsjećaju
na
jedan
od
tekućih
televizijskih
scenarija,
no
na
pažljivije
raden
film
za
trajnija
vremena.
Ni
interijeri
ni
ekste-
rijeri
nisu
ništa
izuzetno,
kamera
je
više
televizij-
ske
nego
filmske
kvalitete,
te
sve
prije
podsjeća
na
neku
od
standardnih
televizijskih
produkcija,
nego
na
film
s
velikim
pretenzijama.
No
film
je
ipak
prošle
godine
bio
hit
sezone,
zaradivši
rekordnih
četiri
stotine
i
jedanaest
milijuna
dolara,
izazvavši
u
filmskoj
industriji
pravi
preokret
u
načinu
razmiš-
ljanja.
Za
razliku
od
naveliko
najavljivanog
hita
Dick
Tracy
s
razvikanim
zvijezdama
poput
Madone
i
Warena
Beatyja
u
koji
je
uloženo
ćak
golemih
stotinu
tisuća
dolara.
a
zaradeno
samo
jedan
put
više.
»Zgodna
žena«
je
čak
za
trideset
i
jedan
put
oplodila
utrošeni
kapital.
te
je
ovaj
film
bez
ikakvih
pretenzija
postao
prava
zlatna
koka
Hollywooda.
Veliko
filmsko
platno
s
velikim
budžetima
kojima
još
od
Fiata
zvijezda
nastoji
načiniti
odmak
od
ma-
log
ekrana,
kako
bi
na
taj
način
privuho
TV-publi-
ku
u
kino-dvorane.
očito
se
vraća
televizijskim
me-
todama
skromnijih
budžeta
i
jednostavnijih
priča.
Jer
Zgodna
žena
je
koštala
poput
malo
pristojnijeg
tv-filma
i
više
je
rađena
po
televizijskim.
a
manje
po
filmskim
receptima.
ali
je
formula
očito
bila
izu-
zetno
uspješna.
Slično
su
uspjele
i
skromne
fil-
mske
bajke
Sam
kod
kuće
te
Duh
s
uloženih
dva-
desetak
milijuna
dolara
i
s
nepoznatim
glumcima.
zaradivši
dvadesetak
puta
više
od
troškova.
Po
TV-receptu
,
Velike
su
filmske
kuče
pobjegle
u
ekstrava-
ganciju
da
bi
se
odvojile
od
malog
ekrana.
a
sada
se
vraćaju
publici
nudeći
joj
proizvode
televizijske
kvalitete
i
prizemnijih.
jednostavnijih
televizijskih
sadržaja.
Uživajući
u
bajci
o
sreći
dugonoge
pr_o-
stitutke
ili
običnim
avanturama
osmogodišnjeg
U
sviliasnijem
SOS-u
spas
veli-
kog
ekrana
koga
će
pojesti
sve
glgmuroznii
projekti
i
sve
nerazumniji
troskovi,
iz
»Walta
Disneyjaec
stiže
preporuka
kole-
ggma
neka
bojkotiraju
i
drastič-
no
snize
honorare
velikim
zvijez-
dama,
kako
bi
se
stalo
na
put
sija,
te
povećanje
cijena
kino-ulaznica,
ali
i
mali
ek-
ran
koji
ponovno
postaje
posljednja
oaza
zabave
kad
presahnu
skuplji
oblici
zaborava.
Tim
više
što
je
medijska
prezentacija
rata
u
Zaljevu
svojim
na-
činom
i
količinom
natjerala
gledaoce
da
ostaju
kod
kuće,
ispraznivši
ne
samo
kina
već
iteatre,
resto—
rane,
pai
Sportske
dvorane.
U
strahu
od
terorizma
i
podmetanja
bombi
kina
će
još
više
biti
prazna,
nastave
li
se
nesporazumi
s
Arapima.
»mentalitetu
veliko
budžeta
Glumci
protiv
filma
koji
jednostavno
unistava
Holly-
'
wood«
dječaka
u
Sam
kod
kuće,
gledaoci
su
dali
do
zna-
nja
kako
su
umorni
od
one
silne
tehnike,
skupih
efekata,
velikih
filmskih
zvijezda
i
nasilne
reklame
za
filmove
koji,
osim
vizualnog,
nisu
imali
puno
du—
še.
Tako
se
naveliko
najavljivani
hit
Lomaća
taštine
(»The
Bonfire
of
the
Vanities«)
sa
zvijezdama
po-
put
Melanie
Griffith
i
Brucea
Willia
pokazao
kako
običan
fjasko,
Rocky
Vtakoder
dok
je
Kum
///(te—
žak
pedeset
i
pet
milijuna
dolara
troškova)
također
na
putu
da
postane
jedan
od
onih
barnumski
rek-
lamiranih
polupromašaja.
Još
Georga
Lucasa
prije
više
od
jednog
de-
setljeća
kada
je
počela
prava
velika
bitka
za
povra—
tak“
gledalaca
u
zapuštena
kina,
velika
filmska
in-
dustrija
se
nastojala
spasiti
od
tv—dominacije
vizu-
alnim
efektima,
širokim
platnima,
specijalnim
zvuč-
nim
efektima
i
megazvijezdama.
ali
je
u
toku
godi-
na
toliko
pretjerala,
da
je
gledaoce
ponovno
natje-
rala
pred
male
ekrane.
Tako
je
prošle
godine
pro-
dano
čak
sedam
posto
manje
kino-ulaznica
no
obično.
čemu
je
dakako
kumovala
i
sve
jača
rece-
Ju/ia
Robert
u
»Zgodnoj
žen/«
—
za
malo
para
mnogo
»muzikeu
Uz
to
i
japanske
firme
poput
»Sonnyja«
kupuju
stare
američke
filmske
kuće
kao
što
je
»Columbia
Pictures<<,
ali
ne
zato
da
bi
njihove
filmove
vrtili
u
kino-dvoranama,
već
da
bi
njima
iSpunili
tv—pro-
grame
i
razvili
još
više
posao
s
videovrpcama.
Sveprisutna
televizija
postaje
malo-pomalo
još
pri-
sutnija
u
životima
Amerikanaca,
te
su
kino-uzleti
sedamdesetih
i
osamdesetih
godina,
čini
se,
tek
prividan
spas
pred
svemogućim
malim
ekranom.
Sve
one
mjere
za
spas
klasičnog
filma
sada
se
po-
lako
pokazuju
kontraproduktivnima,
gušeći
filmsku
industriju
i
dajući
prednost
malom
ekranu.
Zeleći
sačuvati
velike
filmske
zvijezde
samo
za
kino,
po—
znate
su
filmske
kuće,
na
primjer,
toliko
podigle
honorare
da
su
oni
u
budžetu
nekog
filma
postajali
najviše
stavke.
Robert
Redford,
Paul
Newman,
Sean
Connery,
Bill
Murray,
Warren
Beatty,
Ric-
hard
Dreytuss
ili
Nick
Nolte
danas
žele
razgovara-
ti
samo
u
rasponu
od
tri
do
sedam
milijardi
dolara
po
filmu,
što
je
cijena
cijelog
jednog
raskošnog
te-
levizijskog
filma.
U
sve
glasnijem
SOS-u
za
spas
velikog
platna
kojeg
će
inače
pojesti
sve
glomazniji
projekti
i
sve
nerazumniji
troškovi,
Jeffrey
Katzenberg,
šef
stu-
dija
>>Walt
Disney<<,
poslao
je
cirkularno
pismo
svo—
jim
kolegama
u
kojem
savjetuje
da
bojkotiraju
i
drastično
snižavaju
cijene
velikim
zvijezdama,
ka-
ko
bi
se
stalo
na
put
»mentalitetu
velikog
budžeta
koji
jednostavno
uništava
Hollywoodu.
Dok
Jeffrey
Katzenberg
apelira
na
vraćanje
izvorišnim
principi-
ma
»Walta
Disneyja«
koji
je
sa
skromnim
budžeti-
ma
stvarao
čuda,
filmske
zvijezde
počinju
razmiš-
ljati
o
osvajanju
malog
ekrana.
Paul
Newman
se
prije
nekoliko
godina
pojavljivao
na
malom
ekranu
samo
reklamirajući
preljev
za
salate.
dok
su
neke
istrošene
veličine
poput
Liz
Taylor
tek
tu
i
tamo
ukrašavale
velike
tv-serije.
Televizijski
producenti
u
SAD
stoga
sada
već
zadovoljno
počinju
planirati
velike
projekte
s
velikim
imenima
i
velikim
budžeti-
ma.
te
mala
uličarka
s
velikog
platna
—
čini
se
—
pokreće
pravu
revoluciju
na
malom
ekranu.
Davorka
GRENAC