s
Iif-kašfela-solin
ČETVRTAK,
20.
srpnja
1989.
DALMACIJA
SLOBODNA
U
»POSJETU«
TREZORU
SLUŽBE
DRUŠTVENOG
KNJIGOVODSTVA
NOVI
APARAT
NA
KIRURŠKOJ
KLINICI
KBC—a
»FIRULEu
KAMO
IDE
NOVAC?
Od
ionako
nedostatnih
količina
novčanica
od
100.000dinara
u
trezor
se
vraća
tek
neznatni
dio
Blagajnici
zatrpani
novčanicama
manjih
apoenskih
vrijednosti
Radnici
opet
pomogli
zdravstvu
Sedam
radnih
organizacija
iz
Splita
i
Dugog
Rata
kupilo
je
Kirurškoj
klinici
splitske
bđlnice
aparat
vrijedan
130.700
DEM,
još
jednom
poka-
zujući
svoje
razUmijevanje
za
probleme
ovdašnjeg
zdravstva
Splitski,
bolje
rečeno
dalmatinski
udruženi
rad,
kupio
je
Kirurškoj
klinici
KBC—a
»Firule«
aparat
koji
bi
se
najjed—
nostavnije
mogao
imenovati
kao
ul—
trazvučni
resektor
za
dobro
prokrvlje—
ne
organe
(jetra,
mozak,
bubrezi,
sle-
zena).
Oko
130.000
DEM.
koliko
aparat
košta,
izdvojili
su
»Dalmacija«
iz
Dugog
Rata.,
»Brodomerkur«,
»Koteks«,
»Jad-
rantekstil«,
»Croatiau,
»Slobodna
Dal-
macija<<
i
»Splitska
banka«
čiji
su
se
predstavnici
zajedno
s
uzvanicima
iz
grada,
društveno—političkog
predvođenima
gradonačelnicom
Gor-
danom
Kosanović,
okupili
jučer
na
Ki-
rurškoj
klinici
da
bi
im
tamošnji
struč-
njaci
»predstavili«
nabavljeni
aparat.
života
Radi
se
zapravo
o
kombinaciji
ul-
trazvuka
koji
površno
kida,
odnosno,
komada
organ,
a
istovremeno
ga
ispi-
re,
spaljivanjem
zaustavlja
krvarenje
i
usisava
male
količine
krvi
koje
se
stvaraju
u
toku
operacije.
Time
je
krva-
renje
u
toku
operacije
reducirano
za
oko
80
posto,
odnosno
u
kirurgiji
jetre
davanje
krvi
svedeno
je
na
dvije—tri
bo—
ce,
dok
ih
se
ranije
trošilo
od
sedam
pa
do
petnaest.
Povoljnost
upotrebe
ovog
aparata
jest
u
tome
što
bolesnik
nije
neposredno
ugrožen
od
iskrvare-
nja
i
nisu
indicirane
masovne
transfuzi—
je
krvi
koje
bi
u
postoperativnom
toku
mogle
stvarati
određene
komplikacije
od
kojih
su
neke
i
smrtonosne.
Ultraz—
vučni
resektor,
inače
švedske
proiz—
vodnje,
koristit
će
se
u
kirurgiji
jetre
i
mozga
kod
ozljeda,
anomalija,
dobro—
ćudnog
i
zloćudnog
tumora,
te,
što
je
posebno
značajno
za
ovu
regiju,
kod
ehinokoka
jetre.
KBC
»Firule«
četvrta
je
medicinska
ustanova
u
Jugoslaviji
koja
ima
ovaj
aparat,
što
ujedno
označava
»prodor«
u
sam
vrh
evropskih
kirurških
standar-
da.
Da
će
se
investicija
vrlo
brzo
i
te
kako
isplatiti,
dovoljno
svjedoči
poda-
tak
da
je
prije
nekoliko
mjeseci
zbog
pacijent
tumora
jetre
jedan
splitski
upućen
na
operaciju
u
Ljubljanu
gdje
je
upotrijebljen
isti
ovakav
aparat,
a
ci—
jena
koju
je
splitski
SIZ
zdravstva
pla-
tio
za
tu
operaciju,
računajući
i
28
dana
boravka
u
bolnici,
iznosila
je
gotovo
Šest
milijardi
starih
dinara.
Udruženi
rad
još
jednom
je
na
naj-
bolji
način
iskazao
svoje
razumijevanje
za
probleme
splitskog
zdravstva,
što
su
i
jučer
u
više
navrata
istakli
dr
Žel-
jko
Mimica,
dr
Ante
Petričević
i
dr
Mi—
roslav
Vulić
s
Kirurške
klinike,
izraža—
vajući
ujedno
nadu
da
će
i
ubuduće,
kada
to
bude
potrebno,
navedene
rad—
ne
organizacije,
ali
i
druge,
»priskočiti«
u
pomoć
radi
podizanja
zdravstveno
M.
čovr
standarda
cijele
regije.
knjigovodstva
Kažu
da
je
Zavod
za
izradu
novčanica
i
kovanog
novca
naš
najproduktivniji
radni
ko-
lektiv
iz
kojeg
Narodna
banka
Jugoslavije
preko
Službe
druš-
pušta
tvenog
u
opticaj
zacijelo
najtraženiji
proizvod.
A
ipak
ovih
dana
u
trezorima
SDK
ponuda
nov-
ca,
pogotovo
novčanica
većih
apoena
ne
zadovoljava
potraž-
nju
banaka,
pošta
i
većih
ko-
risnika
društvenih
sredstava.
Rijetki
su
sretnici
koji
dobiju
novčanicu
od
100.000
dinara,
a
koliko
ih
je
npr.
za
plaću
pri-
milo
novčanice
od
20.000
ili
5.000
dinara.
Možete
zamisliti,
koliko
posla
za
blagajnika!
|a-
ko
je
po
svoj
prilici
kako
nam
kazuje
Mirko
Vlaić,
po-
moćnik
direktora
splitske
SDK
za
platni
promet
Služba
knjigovodstva
društvenog
u
Splitu
dobila
od
Narodne
banke
veće
količine
novčanica
od
100.000
i
50.000
dinara
ne-
go
neke
druge
sredine,
u
po-
sljednje
vrijeme
stalno
je
pri-
sutan
nedostatak
tih
novčani-
ca.
Koliko
god
da
ih
SDK
pri-
mi,
tek
neznatni
dio
tog
novca
se
vrati
i
tko
zna
kamo
nesta-
je.
llustarcije
radi,
na
polup-
centralnog
raznim
trezora
splitske
SDK
jučer
su
se
nalazili
jedino
tzv.
bundeve
(10
paketa
po
100
novčanica)
u
apoenima
od
20,
500,
1000
i
5000
dinara,
te
kovanice,
a
od
koji
dan
traženih
300
prije
»bundeva«
po
100.000
dobili
su
150
koje
su
odmah
zaprimi-
le
banke
i
Pošta.
Kako
veli
zamjenica
Ksenija
Mate/jan,
šefa
odsjeka
likvidature,
bla-
gajne
i
trezora
ranije
su
t_rebo-
vali
novac
jednom
mjesečno
ili
pak
jednom
u
tri
mjeseca,
a
sada
im
treba
svaki
dan.
No-
vac
praktički
samo
_prenoći
u
trezoru,
a
zbog
količinski
ve-
likog
iznosa
manje
vrijednih
novčanica,
blagajnici
ove
Služ-_
be
rade
prekovremeno
policama
Koliko
će
se
još
dugo
u
SDK
morati
snalaziti
da
bi
udovoljili
svojim
»strankama«
i
da
ne
bi
više
morali
govoriti
da
je
»stanje
u
trezoru
ispod
maksimuma»:
blagajničkog
nitko,
barem
u
Splitu,
za
sa-
da
ne
zna.
Valja
se
nadati
da
će
u
Narodnoj
banci
nešto
hit-
no
poduzeti
da
bi
bili
zadovol-
jni
i
korisnici
društvenih
sred-
stava,
i
inozemni
turisti,
i
na-
L].
VUKO
ravno
građani.
USPUT
ZABILJEŽENO
'
Stepenice
Svaki
grad
je
pomalo
rezervat,
ali
Split
je
i
u
tome
Specijalna
vrsta.
Fie-
zerviran
je
za
one
koji
se
kreću
ili
na
četiri
kotača
ili
na
dvije
zdrave
noge.
Invalidi
vezani
uz
kolica
(a
kad
bi
se
sa—
kupi/i
sačinjava/i
bi
cijelo
jedno
selo
u
gradu)
osuđeni
su
na
ostajanje
u
kući.
Isto
je
i
s
klincima:
majke
djecu
u
kolicima
mogu
povesti
u
šetnju
jedi—
'
no
kroz,
za
to
strogo
određene,
puta-
nje.
Mis/ite
/i
skrenuti
na
svom
putu
do
(bodljikavom
?)
žicom
omeđen/h
igra-
lišta,
nećete
uspjeti,
jer
tako
nisu
krei—
rali
oni
koji
na
to
u
svojim
kancelarija-
ma
nisu
ni
misli/i.
Svuda
su
stepenice.
Stepenice
su
predmet
mržnje
mno-
ga
više
ljudi
nego
se
obično
misli.
Ste—
penice
ti
određuju
put,
drže
te
u
šaci
iusmjeravaju
te
mimo
tvoje
volje.
Mno-
ge
su
osudi/e
na
to
da
nikad
ne
uđu
u
kino
ili
kazalište.
Stepenice
su
mno-
gima
odredi/e
izanimanja
jer
su
ih
pri-
sili/e
da
odustanu
od
studiranja
kako
ih
na
svako
predavanje
drugi
ne
bi
trebali
nositi.
Stepenice
određuju
horizonta
djeci
koja
ispod
suncobrana
u
kolicima-
prvi
put
razgledaju
svijet.
Stepenice
mnogima
znače
samo
jedan
beskrajni
silazak.
Bilo
bi
dovoljno
samo
malo
cemen—
ta
da
se
skinu
zabrane
i
zidovi.
Metar
širine,
uz
rub
stepenica.
Neće
se
ni
pri-
mijetiti.
Tako
to
rade
drugi.
E.
S.
GARBER
Na
mluprznim
pollcama
centralnog
trezora
splitske
SDK
tek
novčanice
man/ih
apoena
Snimio:
J.
Babić
Gosti
gube
živce!
,
NATJEČAJ
ZA
PRIJEM
U
STUDENTSKE
DOMOVE
Problem
je
što
inozemnim
turistima
mjenjači
mgu
ponuditi
samo
mnoštvo
inflacijom
obezvrijeđenih
»sitnih«
novčanica
Prema
podacima
referade
»Mje-
njači«
Splitske
banke,
mjenjačnice
koje
posluju
u
Splitu
u
prosjeku
dnevno
zamijene
strane
valute
i
če-
kova
u
protuvrijednosti
od
dvije
mili-
jarde
dinara.
No,
vikendom
se
ka-
že
Jagoda
Kukoč
rukovodilac
re-
ferade
»Mjenjači«
često
zamijeni
i
do
četri
milijarde
dinara
dnevno,
a
od
24
splitske
mjenjačnice,
najveći
promet
imaju
mjenjačnica
»Union
Dalmacije<<
OOUR
»Privatni
smještaj«
čija
je
lokacija
na
Rivi
kao
i
mjenjač-
nica
hotela
»Lav«.
Ako
je
suditi
o
gorenavedenim
brojevima
i
o
ovogodišnjim
pomaci-
ma
u
organizacijskom
smislu,
reklo
bi
se
da
u
ovoj,
za
turizam
i
devizno
poslovanje
vrlo
značajnoj
vrsti
pruža-
nja
usluge
stranim
gostima,
sve
šti-
ma.
Međutim,
na
žalost
nije
tako.
Mjenjačnice
još
uvijek
muči
dobro
znani,
a
čini
se
za
sada
i
neizlječivi
»sindrom
Sizifova
posla«.
Riječ
je
o
kroničnoj
nestašici
novčanica
ve—
ćih
apoenskih
vrijednosti,
a
čiji
je
du—
govremeni
krivac
previsoka
inflacija,
ali
i
neadekvatna
emisiona
politika
Narodne
banke
Jugoslavije.
Nerijetko
upravo
iz
toga
proizlazi
najveći
dio
problema
i
neugodnosti
koje
službenici
mjenjačnica
doživlja—
vaju.
Naime,
dešava
se
da
poneki
strani
gost,
revoltiran
zbog
velike
pa-
pirne
mase
novca,
čije
su
novčanice
smiješno
male
vrijednosti,
u
pravom
smislu
riječi
izgubi
kontrolu
nad
živ—
cima.
A
vodeći
se
poznatom
turistič—
.
kom
maksimom
»gost
je
uvijek
u
pra—
vu«
i
poznavajući
cijeli
problem
ni-
smo
sigurni
da
li
takvim
gostima
ima—
mo
uopće
pravo
zamjeriti.
A.
POPOVIĆ
Kriteriji
protiv
lijenosti
.
Oko
tisuću
studenata
koliko
se
očekuje
da
će
se
do
kraja
srpnja
prija-
viti
na
natječaj
za
stjecanje
statusa
stanara
jednog
od
tri
splitska
studen-
tska
doma
ove
godine
rangirat
će
se
prema
novoutvrdenim
kriterijima
koje
je
još
u
siječnju
ustanovio
Savez
obrazovanja
SIZ—ova
Hrvatske.
usmjerenog
Prema
tim
kriterijima,
čija
je
novina
zapravo
u
davanju
prioriteta
uspjehu,
a
ne
socijalnom
statusu
što
je
bio
do-
sadašnji
slučaj
,
pravo
smještaja
u
do—
mu
direktno
će
ostvariti
oni
polaznici—
-redovni
studenti
koji
imaju
prosjek
ocjena
iznad
4,49,
zatim
kandidati
koji
imaju
sklopljen
ugovorni
odnos
0
me-
đusobnim
pravima
i
obvezama
s
orga-
nizacijom
udruženog
rada
i
uz
uvjet
da
zaključen
dotična
rada
ugovor
o
s
R0
»Studentski
centar«
Split.
lsto
pravo
prema
spomenutim
kriterijima
ćeostvariti
i
polaznici—redovni
studenti
bez
oba
roditelja,
a
-i
zaposleni
na
ta—
organizacija
slobodnoj
ima
razmjeni
kultetu
u
svojstvu
pripravnika—postdip—
lomanta.
Svi
ostali
će
se
bodovnim
po—
stupkom
rangirati
do
rednog
broja
575,
koliki
je
zapravo
smještajni
kapa-
citet
triju
splitskih
studentskih
domo—
va.
Prema
riječima
Nikše
Ordulja,
ru—
kovodioca
RJ
»Studentski
domovi«
SC
Split,
novi
kriteriji
su
sa
sobom
donijeli
niz
prednosti.
Među
ostalim,
jedna
od
najvažnijih
je
eliminacija
onih
studena—
ta
koji
su
u
domovima
poznati
kao
sta-
rosjedioci,
ili
drugačije
rečeno,
oni
koji
vodeći
se
maksimom
»nauka
nije
zec.
neće
pobjeći«,
umjesto
da
žive
u
do—
mu,
da
bi
bili
na
fakultetu,
oni
su,
izgle-
da,
na
fakultetu
da
bi
živjeli
u
domu.
Radi
takvih
dom
ispada
socijalna
usta—
nova,
a
što
zapravo
nije
razlog
njegova
očigledan
postojanja.
i
utoliko
što
novi
kriteriji
sada
omogu-
ćavaju
da
u
studentski
dodm
budu
pri—
mljeni
i
oni
studenti
koji
nisu
socijalno
lošijeg
položaja,
a
imaju
dobar
uspjeh.
A.
P.
Napredak
je
PREDSJEDNIŠTVO
OK
SSRNH
SOLIN
o
opé'nl
z
-
irezveno
O
stavovima
Odbora
za
razvoj
zagorskog
dijela
GZO
e
i
na
jučer
održanoj
sjednici
Predsjedništva
OK
SSRNH
Solin.
Kratak
bi
rezime
glasio:
buduće
diskusi-
je
o
tom
pitanju
treba
voditi
u
mjesnim
zajednicama"
mjesnim
konferencijama
Socijalističkoga
saveza,
a
ne
s
neformalnim
grupama
i
pojedincima.
Shodno
to-
mu,
ako
se
pokaže
potrebnim,
vodit
će
se
i
političke
akcije,
a
o
čitavom
problemu
valja
:aspraviti
trezveno.
Inače,
čitavu
raspravu
koja
nije
bila
predviđena
dnevnim
redom,
potaklo
je
pitanje
Petra
Penovića,
de-
tinja,
koji
je
podsjetio
na
stavove
Koordi-
legata
iz
Pos
nacionog
odbora
zagorskih
mjesnih
zajednica
iz
vre-
mena
transformacije
bivše
općine
Split."
Tada
se,
nai-
me,
na
rečenu
transformaciju
pristan
samo
uz
uvjet
postojanja
Gradske
zajednice
općina
kao
garanta
raz-
voja,
pa
se,
s
obzirom
na
najave
rasformiranja
GZO-a,
javljaju
i
bojazni
za
buduće
perspektive
Zagore.
Pored
je
kako
u
minule
tri
godine
u
sam
Solin
toga,
rečeno
nije
utrošeno
ni
dinara
više
nego
u
zagorski
dio
ove
općine,
a
indikativnim
je
ocijenjeno
da
se
spomenuti
Odbor
nije
sastajao
ni
oglašavao
u
minule
tri
godine.
D.
D.
JUČER
u
POGONIMA
»MLJEKARE«
CRVENI
KRIŽ
SPLITA
Novi
sladoled
U
pogonima
splitske
»Mljekare«
započela
je
jučer
proizvodnja
nove
vrste
slado—
leda
pod
nazivom
»limbo«.
Riječ
je,
zapravo
o
čokoladom
»poboljšanom«
voćnom
krem—sladoledu
koji
se
inače
i
prije
proizvodio
u
»Mljekariu.
Sada
se,
naime,
tim
sla—
doledima
dodaje
čokoladni
preljev,
a
na
inicijativu
tehnologa
iz
»Mljekareu.
»Limbw
će
stoga
umjesto
dvobojnoga
dobiti
trobojni
izgled
krema,
jagoda
(ili
naranča)
i
čokolada.
U
»Mljekari«
još
nisu
odredili
proizvođačku
cijenu,
što
će
se
najvjerojatni-
je
dogoditi
nakon
dogovora
sa
zagrebačkim
»Ledomu,
koji
je
sugerirao
dizajn
i
etike—
tu
za
»limbau.
Za
sada
se
pak
planira
da
će
do
kraja
sezone
u
prodaju
otići
oko
milijun
korrada
0.
G.
»Iimba«,
a
prodavat
će
se
možda
već
ovih
dana.
125
boca
krvi
Akcija
dobrovoljnog
davanja
krvi
održat
će
se
danas
u
čast
125-godišnjice
postoja-
nja
svjetske
humanitarne
organizacije
Crve-
nog
križa.
Planirano
je
da
se
skupi
125
boca
dragocjene
crvene
tekućine,
a
svi
splitski
klubovi
DDK
dužni
su
uputiti
svoje
članove
u
Društveni
dom
»Ivan
Lučić
Lavčevič<<
u
Ka—
vanjinovoj
5,
gdje
će
se
akcija
održati.
inače,
u
protekla
tri
mjeseca
splitski
do-
brovoljci
osigurali
su
oko
2200
boca
»crve-
nog
zlata«,
a
u
Splitu
upravo
boravi
i
grupa
od
tridesetak
poljskih
davalaca
kao
gosti
l.
Ks.
Općinske
organizacije
Crvenog
križa.
NA
SPLITSKIM
FAKULTETIMA
Počeo
drugi
upisni
krug
'
splitskim
Završenim
srednjoškolcima
koji
se
još
nisu
upisali
ovih
dana
predstoji
drugi
upisni
krug
na
više
splitskih
fa—
kulteta.
Izbor
im
je,
istina,
ograničen
jer
su
sva
slobodna
mjesta
na
takozva-
studijima
nim
atraktivnijim
medicine,
prava
i
ekonomije
po—
punjena
već
u
prvom
krugu
početkom
ovog
mjeseca,
ali
šanse,
ipak,
postoje.
Jučer
su
tako
održani
kvalifikacijski
is-
piti,
drugi
po
redu,
na
Građevinskom
fakultetu,
gdje
su
u
prvoj
upisnoj
»run-
di«
ostala
22
slobodna
mjesta
na
sed-
mom
stupnju
i
38
na
šestom
stupnju
studija.
Velika
je
vjerojatnost
da
će
se
na
toj
splitskoj
visokoškolskoj
ustano—
vi
održati
još
jedan
upisni
krug
u
rujnu,
što
će
ovisiti
o
predstojećim
upisima.
Drugi
kvalifikacijski
ispiti
na
Pomor—
skom
fakultetu
održat
će
se
21.
srpnja,
a
slobodnih
mjesta
ima
za
najtičare
(30)
i
brodostrojare
(20).
elektrotehnike,
Nakon
kvalifikacijskih
ispita
u
dru-
gom
roku,
održanih
prekjučer
na
Fa-
kultetu
i
brodogradnje,
šanse,
najvjerojatnije,
još
postoje
na
strojarskom
usmjere-
nju,
ali
konačnih
podataka
nema
dok
ne
produ
upisi.
strojarstva
_
Na
Tehnološkom
fakultetu
također
predstoji
novi
upisni
krug,
a
nepopu-
njenih
mjesta
ima
na
svim
smjerovima.
B.
J.
O.