šibenik
|
RIBARSKE
PRIČE!
AKTUALNO:
KADA
ĆE
POČEII
$an
MRŠA,
»ČIKETAŠ«
s
GRADNJA
KOMERCIJALNO
NAJDllŽIM
STAŽOM
u
ZATONU
-SERVISNOG
CENTRA
U
PODSOLARJU?
SLOBODNA
UTORAK,
19.
prosinca
1989.
DALMACIJA
Miišovro
PODUZICE
*
ZA
NOW
MARINll
a
kriza
vrlo
često
daje
poticaj
D
novim
idejama
i
perspektivama,
pokazuje
već
dugo
godina
kro-
nični
šibenski
privredni
bolesnik
-—
Radna
organizacija
»Dane
Ronče-
vić«.
U
vrijeme
kad
su
gubici,
nelikvid—
nost
i
kronična
nestašica
posla
oko
200
šibenskih
metalaca,
koji
ove
godi-
ne
obilježavaju
40
godina
rada,
doveli
u
situaciju:
biti
ili
ne
biti,
poslovodstvo
je
grozničavo
počelo
da
traži
izlaz.
Ba-
čene
su
sve
karte
na
stol
i
pokazalo
se
da
je
najjače
neiskorištena
pozicio-
na
renta
kolektiva
čija
je
lokacija
kao
stvorena
za
servisno
komercijalnu
zonu
koja
bi
mogla
postati
glavni
servi-
ser,
i
ne
samo
to,
svih
šest
marina
na
području
Šibenika.
Prošlo
je
gotovo
18
mjeseci
otkako
ste
zaigrali
na
ovu
kartu.
Hoće
li,
napo-
kon,
početi
gradnja
marine
i
pratećih
servisnih
sadržaja
pitamo
Mirka—
Cvitana,
direktora
»Flončevića«.
poslova,
izdržat
ćemo
najviše
dva-tri
mjeseca
ovako.
Ubi
nas
nelikvidnost.
To
je
i
razlog
što
spomenutu
kartu
ne
želimo
ispustiti
iz
ruku.
Mi
moramo
do-
biti
ovu
partiju
i
izaći
iz
krize.
Nismo
se
mi
bez
razloga
registrirali
čak
za
13
različitih
djelatnosti.
uz
Naprotiv,
Što
je
s
postojećim
programima?
Nema
nikakvog
razloga
da
ih
na—
puštamo.
aluminijsku
i
crnu
bravariju,
proizvodnju
brodske
opreme,
u
zajednici
sa
TLM-om
otvara-
ju
se
mogućnosti
za
više
faze
prerade
aluminija.
Mi
nemamo
niti
ćemo
imati
tehnološkog
viška
radnika.
Naprotiv,
trebat
ćemo
nove
radnike,
ali
se
prije
toga
moramo
maknuti
s
mrtve
točke.
Sve
smo
učinili
da
to
postignemo
——
kaže
Mirko
Cvitan,
direktor
R0
»Da-
ne
Rončević«.
r
M.
DŽAMBO
Višak
za
#
obljetnicu
Ovo
godtm
v—Rončovlé—
obll|otnvo
40
godina
rada
i
postojanje.
Ovdje
isti-
cu
da
su
u
torn
razdoblju
nodnjegovall-
oko
1200
najboljih
bravara
l
limara
u
Šl-
beniku
l
sudjelovali
u
gradnji
ne
bez-
broj
objekata
u
gradu,
općini
I
\|
Re-
publlcl.
Nema
govora
o
nekakvom
;Iav-
Iju
u
povodu
tog
jubileja.
Obilježi!
će-
mo
ga
do
kraja
godine,
a
tim
povodom
nastojat
ćemo
avlm
radnicima
pred
Novu
godinu
leplatttl
višak.
To
su
naše
mogućnosti
u
ovom
trenutku.
L
Za
gradnju
komercijalno-samlan
centia
za
nauFčare
u
Podsolarskom
buduce
mlesovlto
poduzeće,
koje
bi
uz
»Renčevičm
l
tvornice
la-
kih
metala
»Boris
Kidrič«,
sačinjavali
»TEF«,
ACY
i
»Solarls«,
u
prvoj
fazi
trebalo
bi
da
osi
uraju
pet
do?est
milijuna
DEM,
a
čitav
centar
kostao
Prva
lazu
do
ljeta
bi
između
35
i
40
milijuna
DEM
potencijalu
sudjelovali
sa
20
do
25
po-
sto
kapitala,
kaže
Cvitan
i
dodaje
da
bi
kompletan
projekt
koštao
između
35
i
40
milijuna
maraka,
s
tim
da
bi
prva
faza,
koja
bi
trebala
biti
gotova
do
lje-
ta,
stajala
oko
5—6
milijuna
DEM.
Računamo
ozbiljno
i
na
sredstva
solidarnosti
koje
privreda
SRH
po
sto-
pi
0,82
posto
izdvaja
iz
dohotka
za
po-
ticaj
zapošljavanja.
Imamo
sve
uvjete
da
naš
program
(turizam,
pozitivna
de-
vizna
bilanca,
povećava
broj
zaposle-
nih)
bude
potpomognut
tim
sredstvi—
ma.
Što
ako
mješovito
poduzeće
»pro-
hoda«
tek
kroz
godinu
dana?
Mješovito
poduzeće
nudi
najviše.
Ako
stvari
zapnu,
a
kako
su
TLM
i
TEF
spremni
da
odmah
idemo
u
taj
posao,
udružit
ćemo
se,
kao
radna
jedinica
:
u
TLM.
Postoji
obostran
interes,
čak
i
kad
bismo
ostali
samo
na
sadašnjem
programu,
a
da
ne
i
ne
spominjemo
nove
mogućnosti
koje
se
otvaraju
pred
nama
takvom
investicijom.
Postoje
re-
alne
šanse
da
ostanemo
najprofitabil-
niji
kolektiv
u
ibeniku.
.
Kako
preživjeti
dok
ne
dođe
taj
obećani
prosperitet?
Nagrada
za
strpljenje
Cini
se
da
bi
radnici
»Rončevi-
ća«,
mogli
dobiti
nagradu
za
strpljenje.
Od
prošle
godine
do
danas
plaće
smo
povećali
23
puta,
a
još
uvijek
imamo
radnika
sa
sto
maraka,
s
tim
da
je
od—
nos
između
najnižeg
i
najvišeg
osob—
nog
dohotka
1:3.
lako
u
ovom
trenutku
imamo
ugovorenih
35
milijardi
dinara
»Honćević-,
glavni
servis
svih
šibenskih
marina
iz
sklad/nska
marine
,
-—
Učinit
ćemo
sve
da
15.
lipnja
iduće
godine
uplove
prve
jahtice
i
uslu-
žimo
prve
mušterije.
PUP
komercijal-
no-servisne
zone
20.
prosinca
trebalo
bi
da
donese
Općinska
skupština,
a
potom
idemo
na
izradu
izvedbene
dokumentacije.
Na
13
hektara
na
kop-
nu,
te
oko
šest
na
moru
već
je
idejno
razrađena
servisno—komercijalna
zona
gdje
bi
bilo
oko
200
vezova
na
moru,
te
dvaput
više
mjesta
(ovisno
od
veličine
plovila)
na
kopnu..
Suvremeno
oprem-
ljen
centar
imao
bi
smještajne
kapaci-
tete,
trgovine,
kako
specijalnih
rezer-
vnih
dijelova
tako
i
roba
široke
potroš-
nje,
duty
free
shop,
mjenjačnice,
spor-
tske
terene,
a
naravno,
i
servise
za
plo-
vila
dakle
sadržaji
s
kojima
bi
se
mogla
izvući
izuzetno
velika
renta.
Op-
služivali
bi
nautičare
svih
okolnih
mari-
na,
a
kako
su
u
neposrednoj
blizini
ho-
teli
»Solaris«,
nije
prepotentno
izjaviti
da
može
biti
rentabilnija
i
od
marine
koju
trenutno
gradi
zadarski
»SAS«
kaže
Mirko
Cvitan.
Da
je
za
dobre
ideje
uvijek
moguće
naći
i
financijera,
po
svoj
prilici,
po-
tvrđuje
ovaj
primjer.
Zahvaljujući
rukovodstvu
SOUR-a
industrije
aluminija
»Boris
Kid-
rič«
(prije
svega,
Zdravku
Petkovlću,
Živku
Lazlnici
i
Jeri
Lasinoviću)
za
re-
alizaciju
ove
ideje
«oformit
će
se
mješo-
vito
poduzeće
čiji
bi
suosnivači
još
bili
TEF,
»ACY«
i
»Solaris«.
Zainteresirani
su
i
stranci,
ali
zbog
nesređenih
prilika
pomanjkanja
saveznih
akata,
a
da
i
ne
spominjemo
političke
razloge,
oklijeva—
ju
da
ulože
kapital.
Ipak,
nije
isključeno
da
u
poduzeće
ne
uđe
i
inozemni
kapi—
tal,
jer
se
održavaju
kontakti
s
Talijani-
ma.
Ulažući
u
takvo
poduzeće
zemljiš-
te,
već
izgrađene
hale,
infrastrukturu,
računamo
da
bismo
u
njegovu
ukupnu
Dinamita
(i
ribe)
na
vagone
Stipe
Mrša
danas
se
više
ne
bavi
tim
opasnim
nači-
nom
ribolova
(»bacanlem
čiketau)
i
tvrdi
da
to
nikad
više
ne
bi
ni
radio:
»U
zatvo-
ru
sam
najbolle
vidio
koll-
ko
su
mi
otišli
zivci
zbog
to-
9041.
A
novca,
vantura,
jednostavnije
dolaženje
.
do
jedino
straha,
eto,
to
su
bli
razlozi
zbog
kojih
sam
se
dvadeset
go-
.
ulaganje
ribar,
o
svom
dina
bavio
minama
priča
jednostav—
no
Stipa
Mrša
(49),
Zatonjanin
i
danas
,
profesionalni
(legalni)
»predživotu«
kad
se
tim
istim
ribolov
vom
bavio
uz
pomoć
čiketa.
Razgo-
varamo
u
zadimljenom
restoranu-kar-
tašnici
u
koji
zimi
teško
da
stupi
koja
ženska
noga,
osim
konobaričine...
Ubi—
janje
ribe
dinamitom
(čak
to
ne
želim
zvati
ribolovom...)
smatram
nečim
naj—
gorim
pa
u
tom
smislu
i
počinjem
raz-'
govor
sa
Stipom.
On,
se,
međutim,
smješka
i
kaže
da
je,
po
njegovu
miš—
ljenju,
sve
to
oko
uništavanja
prirode
relativna
stvar.
Treba
znati
kako
se
baca
čiket,
a
osim
toga
ja
nisam
nikad
bacio
vi-
še
od
pet
deka!
nikad
s
broda
jer
onda
se
zaista
uništi
i
ono
što
ne
mo-
žeš
skupiti
jer
odnesu
struje.
Jeste
li
svjesni
koliko
ste
uniš-
tavali
mlađa
i
male
ribe
koju
ne
može-
te
iskoristiti?...
Jesam.
Zato
nikad
nisam
bacao
miriu
ako
nisam
mogao
iskoristiti
i
sa—
kupiti
dovoljno
isplativu
količinu
ribe.
Baciti
minu
da
bih
sakupio
kil—dva,
to
je
pravo
divljaštvo,
a
to
se
i
danas
doga-
da
u
Raslini
ili
Bilicama,
Skradinu.
Ta—
mo
ljudi
bacaju
bez
veze
onako
us—
red
Prokljana...
Samo,
znajte
vi
da
više
uništi
jedna
koćarica
koja
prođe
gdje
'
ne
treba
nego
mina
koja
tuče
maksi-
mum
deset
kvadratnih!
A
ja
sam
uvijek
'
radio
mine
koje
bi
tukle
najviše
dva
!
kvadrata,
pa
vi
sada
vidite
koliko
sam
ja
uništavao,
a
koliko
unište
koćarice.
Koliko
sam
ulovio?
Vagone!
To
je
du-
gogodišnji
posao
i
to
se
ne
može
izra—
čunati.
Novac?
Ne
cijeniš
posao,
pa
i
taj
dinar
lako
potrošiš...
—-
'štrah?
Sve
dok
se
riba
koju
si
ubio
i
ko-
ju
prodaješ
ne
pojede
nisi
miran!
Kao
prvo,
ne
možeš
je
prodavati
legalno,
nego
kriomice,
a
onda
onaj
strah
dok.
loviš...
satima
si
napet,
moraš
birati
vri-
jeme
kad
nikog
nema...
Pa
ipak
ste
dolijali,
i
to
više
pu-
ta,
a
onda
i
odležali?!
Jesam,
kad
se
sve
zbroji
pet
godina.
Ja
sam
čiketaš
s
najdužim
sta-
žem
ovdje,
a
s
tim
se
čovjek
može
ba-
viti
jedino
dok
je
mlad
i
dok
ne
razmiš—
lja.
Onih
pet
godina
zatvora
ne
bi
plati-
la
ova
gostiona
da
je
puna
novaca!
Kad
bi
ljudi
znali
šta
nosi
sobom
dina—
mit,
ne
bi
ga
nikad
uzeli
u
ruke.
Kad
si
ga
uzeo,
stavio
si
na
kocku
prste,
ru-
ku,
život
slobodu...
U
zatvoru,
noćima
nisam
spavao,
kako
su
mi
živci
otišli....
Sreća
da
sam
i
ovakav,
kakav
sam....
Nikome,
nikome
ne
bih
preporučio
da
posegne
za
dinamitom!
Ma
znate,
kad
bi
svijest
prevladala
na
svim
poljima,
onda
bi
i
s
dinamitašima
bilo
lakše
iza-
ći
na
kraj.
Ovako,
oni
koji
njima
ili
oni—
ma
koji
na
primjer
vade
školjke,
zabra-
njuju
da
to
rade,
sutra
u
restoranu
naj—
normalnije
naručuju
te
iste
školjke!
ljoš
ako
ih
nema
ljute
se!
Kako
mo-
že
ono
što
se
nelegalno
lovi
uopće
biti
na
nekom
jelovniku
u
restoranu?
Sad
o
ovom
razgovaramo
nor-
malno
zato
što
tvrdite
da
se
više
ne
bavite
dinamitom,
sad
ste
protesinal-
ni
ribar
i
imate
migavicu.
Ima
li
još
di-
namitašenja
po
Krki
i
Prokljanu?
ima,
ali
u
Zatonu
više
sigurnc-
nema.
Ja
sam
došao
u
godine,
a
imam
i
dijete,
još
bi
samo
falilo
da
i
ja
odem
u
zatvor...
Osim
toga,
dvije
najvažnije
stvari
na
svijetu
su
sloboda
i
zdravlje!
Sad
imam
tu
migavicu,
moj
kompanjon
i
ja
dižemo
se
ujutro
u
5.30
da
uzme-
mo
položaj
jer
ta
mreža
ne
može
svug—
dje,
oko
8.30
smo
već
natrag.
Zimi
su
pretežno
srdele,
ljeti
idem
na
sviću...
Ali
dinamit
nikad
više!
Ja
se
sebi
di—y
Vim
da
sam
i
Ovakav
izašao
iz
toga...
J.
GRUBAČ
TIJEŠNJANSKA
DUBRAVA
MALO
MJEST
O,
VELIKI
SPOROVI
Svi
proliv
privalnog.
kamenoloma
Međutim,
kamenolom
i
dalje
radi.
Hoće
li
se
dgoditl
da
na
tom
slučaju
Qukne«
u
mjesnom
rukovodstvu?
Spominju
se
i
ostavke
rivatni
na
kamenolom,
samom
vlasništvo
P
Ratka
Saradena
iz
Stankovaca,
smješten
ulazu
u
mjesto,
i
dalje
je
kamen
spoti—
canja
za
stanovnike
Dubrave
kod
Tijes-
na,
udaljene
svega
jedan
kilometar
od
Jadranske
magistrale.
Nedavna
odluka
Savjeta
MZ,
u
kojoj
se
ističe
da
se
pod
hitno
treba
zabraniti
daljnji
rad
ovog
zagađivača,
očito
kao
da
nikoga
od
nadležnih
organa
ne
dira,
a
ponajma-
nje
vlasnika
kamenoloma.
.“
Iw-
Privatn/
kamenolom
u
riješnjanskoj
Dub/avi
radi
neprestano
Početkom
godine
sagrađen
je
na
ovoj
lokaciji,
za
koju
ima
dozvoljen
rad
bloketare,
počeo
je
obradu
kame-
na,
tzv.
proizvodnju
šljunka
namijenje-
nog
za
građevinarstvo.
Mjesna
zajedni—
ca
mu
za
takvu
rabotu
nije
dala
suglas-
nost,
premda
mu
je
prije
nekoliko
go—
dina
na
toj
lokaicji
bio
odobren
rad
bio—
ketare,
jer
navodno
ona
toliko
ne
zaga-
đUje
okolinu.
Tko
je
zapravo
Saradenu
izdao
dozvolu
i
da
li
on
uopće
radi
le-
galno,
pitaju
se
mještani
Dubrave,
koji
su.
zauzeli
posve
jasan
stav.
Ako
mjes—
no
rukovodstvo
najhitnije
ne
riješi
ovaj
slučaj,
zatražit
će
njegovu
ostavku.
Ivica
Strunje,
predsjednik
Savjeta
MZ,
nam
je
kazao:
Odluka
MZ,
kojom
se
praktično
traži
od
vlasnika
da
obustavi
daljnju
proizvodnju,
uručena
je
Ratku
Sarade-
nu.
A
on
se
na
to
gotovo
i
ne
obazire,
već
radi
punom
parom.
Rukovodstvu
Mjesne
zajednice
kao
i
mještanima
je
posve
jasno,
da
na
ovoj
lokaciji
ne
mo-
že
raditi
kamenolom
koji
svojim
oblici-
ma
prašine
ugrožava'i
dovodi
u
pitanje
perspektivu
mjesta.
Postoji
veliki
inte-
res
vikendaša
za
gradnju
stambenih
objekata,
kao
i
razvoj
male
privrede,
ali
nam
u
ovoj
situaciji
sve
pada
u
vodu.
Mještani
negoduju,
a
mi
nismo
u
sta—
nju
da
ovaj
slučaj
riješimo,
jer
je
to
u
nadležnosti
komiteta
za
privredu
i
in-
spekcijskih
očito
i
u
ovom
slučaju
zažmurili.
Stav
mjes-
nog
rukovođenja
je
posve
jasan.
Ako
se
ne
zabrani
daljnji
rad
kamenoloma,
spremni
_smo
podnijeti
ostavku.
službi,
koji
su
_Stav
e
i
drugih
mjesnih
aktivista
Milana
padine,
Milana
Kmića,
Rade
PBaneI
da
je
u
ovom
trenutku
naj-
važnije
crveno
svjetlo
za
kamenolom
Na
odlasku
iz
tiješnjanske
Dubra-
ve.
mazni
smo
domaćice,
užurbano
su
upijala
ea_sušila
svoje
rublje,
dok