strana 3 od 4

NAŠA MALA ŠVICARSKA Na korčuli uspijeva ono što ne uspijeva nikom drugom u Hrvatskoj: živi se dobro i sve bolje, Malo tko je bez posla, mladi ne odlaze

Blago dici šta žive u Blatu

Iz općinskog proračuna mladim se Blaćanima za prvo dijete isplaćuje pet tisuća kuna, za drugo 10, za treće 60, a za četvrto – 72 tisuće. Nepovratno. Uvjet je samo – ne otići iz mjesta

piše Meri ŠILOVIĆ
snimio Joško Ponoš / CROPIX

Blato na Korčuli na putu je da postane prava mala Švicarska, svom svojem užem i širem okruženju usprkos. Čulo se da tamo već godinama nema tvrtki u minusu, da Općina plaća kamate kredita mladim obiteljima za nove stanove i kuće, da se rađanje djece stimulira iz općinskog proračuna desecima tisuća kuna. I da ne traže ni od koga ništa! Ni od države, ni od Županije! Sve uzmu iz svoje općinske kese.

Proračun uvijek – jednoglasno

Valjalo je put Korčule, vidjeti kako Blatu uspijeva ono što nikom drugom u Hrvatskoj ne uspijeva. Blato je ono neobično mjesto, sedam kilometara od Vele Luke, što ga svi zapamte po prekrasnom drvoredu lipa, drugom najvećem u Europi, koje mu daje malo kontinentalne atmosfere, ono misto što ga znaju po nevjerojatnom broju duhovitih ljudi (pa je, recimo, predsjedniku Tuđmanu nakon njegove izjave da više neće biti iseljavanja s otoka jedan Blaćanin dobacio: “A predsjedniče, al’ ćete nan ukinut trajekte?”), po tome što su mu ulice imenovane brojevima, kao u New Yorku (pa imate recimo 80. ulicu ili 42., ili... i poštari posao mogu raditi baš bez problema), po pokojnom pjesniku novinaru Momčilu Popadiću, po pjevačici Meri Cetinić, po...
S načelnikom općine Blato Ivom Gavranićem razgovarali smo u slastičarnici i cijelo je Blato, videći nas kroz staklo, učas znalo da su novinari nešto došli u misto. Glavna je ulica bila puna smijeha i žagora mladih i prolazilo je, za naše polupuste otoke, začudno puno majki s djecom u kolicima.
Kakvo se to čudo dogodilo u Blatu? Načelnik, inače DIF-ovac, nekadašnji ravnatelj srednje škole, koji se 80-ih s cijelom grupom Blaćana sa studija u Zagrebu vratio živjeti u rodno Blato, veli da se Blaćani znaju uhvatiti za jedan štap. Usprkos raznim strankama, kojih je u Općini, kao i svuda, raznih, jedva da se pamti kada općinski proračun nije bio izglasan jednoglasno.
Blato je posljednjih dana u javnosti posebno zazvonilo kad se doznalo da Općina od početka ove godine tisućama kuna stimulira blatske obitelji na rađanje djece. O čemu je točno riječ?
– Mi znamo koliko su dica bitna. Blaćani traumatično pamte svoja velika iseljavanja. Prvo najgore, kada se, nakon što je filoksera poharala vinograde, u jednom danu, 25. svibnja 1925., iz Blata u Južnu Ameriku brodom iz Prigradice iselilo 1100 ljudi. Poslije Drugog svjetskog rata veliko je iseljavanje nastavljeno sve do sredine 70-ih godina. Ja san načelnik tek drugog po veličini Blata. Veće Blato od ovoga na Korčuli, koje ima oko 3700 stanovnika, živi danas u Sydneyu, gdje je 6000 Blaćana. Zbog toga su djeca Blatu bitna. Zbog budućnosti i prosperiteta mista.
Od 1. siječnja ove godine Općina Blato iz svoga proračuna obitelji odmah jednokratno za prvo dijete isplati 5000 kuna. Ako je u obitelj stiglo drugo dijete, jednokratno se isplaćuje 10.000 kuna. Za treće dijete blatska će obitelj od Općine jednokratno odmah dobiti 20.000 kuna, a u idućih pet godina na svaki će joj se djetetov rođendan isplaćivati po 8000 kuna – ukupno 60.000 kuna. Za četvrto, peto... dijete iz općinskog proračuna u kešu obitelji ide odmah 22.000 kuna, a za svaki djetetov rođendan do njegove se pete godine isplaćuje još po 10.000 kuna – ukupno 72.000. Kakvu obvezu nosi toliki novac?
– Nikakvu! – veli načelnik. – Jedino što svaki roditelj mora potpisati bjanko izjavu da je, ako se u razdoblju od tih pet godina odseli iz Blata, dužan vratiti novac koji mu je dala Općina. Ako će ostati živjeti u Blatu, ne mora nikada vratiti ništa. Ima još toga. Recimo, svakoj mladoj obitelji u Blatu koja digne kredit za svoje stambeno zbrinjavanje Općina Blato pokriva kamate u iznosu do 10.000 kuna godišnje, i to pet godina. Jednako toliko iz općinskog proračuna subvencioniramo kamatu svakom mladom Blaćaninu koji otvori obrt i digne za to kredit.

Neka i dice i subvencija!

Općina Blato će za sve ovo u ovoj godini izdvojiti ukupno milijun kuna, i to isključivo iz svog proračuna.
– Ipak, kako to drugi ne mogu? Odakle vam toliki novac?
– Ma to vam je vrijednost jednog kilometra asfalta na cesti. Procijenite što je vrjednije – kilometar asfalta ili ovo što smo mi odabrali. Cesta će se napraviti prije ili poslije, a ovo je ulaganje u život i ljude. I sve to triba, jer život na otoku nije lak i mladima treba pomoći da ostanu ovdje. U zadnjih 10 godina 178 studenata je iz Blata otišlo vani na studije. Od toga se čak 77 tih novih gotovih intelektualaca vratilo živjeti u Blato.
Prošetali smo i do škole i do vrtića. Na križanju s 80. ulicom nasmijana mama vodila je niz stare stepenice dvogodišnju plavooku Mašu Farčić. Na sve je rekla: “Neka dice, neće se rađat zbog subvencija, nego zbog ljubavi, ali dobro je da ih ima. Neka i subvencija i dice!” Malo dalje je baka Slave Sardelić iz vrtića vodila svoju preslatku unučicu Martinu, u vrtiću i jaslicama su časna sestra Kristina Ćuk, časna sestra Vilma, u toploj atmosferi, tako prepoznatljivoj kod franjevki, uživale igrajući se s djecom. Mama Marela Španović došla je po svoju četverogodišnju Laru pa će: “Ne bih rađala radi kuna, nego radi sebe. Ali to je od Općine baš lipo!” Mladi tata Ivan Bačić, inače obrtnik, došao je po svog Ivana. Kaže nasmijan:
– Mi smo jedni od prvih šta smo dobili tu općinsku subvenciju. Za drugo dite, kćer Katarinu, isplatila nam Općina odmah 10.000 kuna. Hoćemo li treće? Mama hoće, ali ne bi odmah, a ja bi šta prije!
A cijela je priča, veli načelnik, moguća jer je blatsko gospodarstvo u dobrom stanju. Otkada im je filoksera otjerala cvijet mladosti, Blaćani više neće dopustiti da žive od samo jedne djelatnosti. Blato danas živi od privrede, prvenstveno škvera, od poljoprivrede – ulja i vina, i od turizma – svaka obitelj ima dva, tri apartmana u obližnjim uvalama.
– Na 3700 stanovnika imamo 1370 zaposlenih – s ponosom veli Gavranić. – Blatske obitelji uglavnom doma donose dvije sigurne plaće. Prosječna neto plaća u Blatu je 4800 kuna.
A gdje rade Blaćani? Uglavnom u brodogradilištu “Radež” i bivšoj poljoprivrednoj zadruzi “Blato 1902.”. “Radež” proizvodi sve vrste brodske opreme, zapošljava 400 ljudi i jedno je od rijetkih brodogradilišta u Hrvatskoj koje pozitivno posluje. Nikad u posljednjih deset godina nije poslovalo negativno, a 80 posto proizvodnje – rampa za trajekte, brodskih dizalica i ostale brodske opreme – izvozi, i to u EU.

Cilo misto okrenuto životu

– Nekadašnju poljoprivrednu zadrugu “Blato 1902.” Blaćani su – veli načelnik – privatizirali. Svi zadrugari i kooperanti postali su njezini mali dioničari. I sve dobro funkcionira, tvrtka dobro posluje, svima otkupljuje baš sve što proizvedu. “Ova naša firma ima i desetak podruma i restorana po cijeloj Hrvatskoj, od čuvenog zagrebačkog ‘Tip Topa’, ‘Tina Ujevića’ pa nadalje. Taj naš blatski način privatizacije pokazao se, eto, kao dobar!”, veli Ivo Gavranić. Ostali zaposleni su, doznajemo, u ovom zaista živom mjestu brojni obrtnici, kojih je čak 103.
– Imamo ukupno 320 učenika, što u osnovnoj, što u srednjoj školi, a posljednjih godina i 80 posto mladosti ostaje na otoku. U jaslicama i vrtiću, koje s dvije trećine subvencionira Općina – i za to će ove godine iz proračuna potrošiti 480.000 kuna – ima 140 djece. A bit će ih, nadamo se, još. Kako to sve samo Blato može sebi isfinancirati, a da im ne doda bilo država, bilo Županija? “Čujte, općinski proračun Blata ove je godine oko 21 milijun kuna. Najviše se puni od poreza na dohodak. Mi ne prodajemo zemljište, Općina to nikad neće raditi, imamo embargo na prodaju općinskog zemljišta. I kako nam je proračun dobar, odlučili smo da ćemo dio tog novca vratiti ljudima koji ga i donose u proračun.”
Kako to još vraćaju Blaćanima natrag? Općina Blato svakom poslodavcu koji otvori novo radno mjesto daje za tog novog čovjeka pola njegove bruto plaće. Poslodavcu koji zaposli novog djelatnika s višom stručnom spremom Općina nepovratno daje 9000 kuna, a onome tko u Blatu zaposli novog djelatnika s visokom stručnom spremom nepovratno 12.000 kuna. Jedini uvjeti da bi se dobili ovi poticaji su da poslodavac s tim novim radnikom potpiše ugovor o radu na najmanje dvije godine. – S tom smo mjerom u posljednje četiri godine uspjeli ostvariti čak 188 novih radnih mjesta. Dio od toga vjerojatno i nisu nova radna mjesta, ali sad smo ih izvukli iz sive ekonomije.
Na rastanku ćemo načelniku: – Odlični ste vi Blaćani!
– Nismo mi odlični, nego smo normalni prema svome čoviku. Za mene je ovo normalno kako bi se tribalo ponašat prema svojim građanima. I cilo misto je okrenuto životu i pozitivno gledamo. Nismo mi Blaćani puno opterećeni pričama ko je šta ukra, ko je koga, kako, koje je ko stranke... Problemi postoje da se rješavaju, a ne da se kuka. Tako se ponašamo, a onda nam reču: a lako je vama... Jedva čekam da dođe ta mlada generacija sa studija, odmah ćemo im dat otvorene ruke, neka učinu Blato još boljim!

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.