strana 1 od 1

crno im se piše reutersov urednik analizira
aktualnu situacijU na kosovu, u srbiji i makedoniji

Balkanski horor-scenarij

Napetosti na Kosovu, nemiri u Makedoniji i izbori u Srbiji tri su neuralgične točke koje bi mogle eksplodirati već ovoga ljeta i uvesti Balkan u novi ciklus kaosa

Makedonija odbija promijeniti ime i zbog te činjenice Grčka blokira njezin ulazak u NATO, Kosovo je podijeljeno između Albanaca i Srba i to postaje još jedan zamrznuti konflikt, Srbija okreće leđa Europskoj uniji i bira nacionalističku vladu... Sve su to predviđanja “balkanskog horor-scenarija” u analizi aktualnih zbivanja na Balkanu od Reutersova urednika za Europu Paula Taylora.
S tim procjenama se složio i Gerald Klaus, predsjednik Europske inicijative za stabilnost, ističući kako “ovaj najgori scenarij može postati realnost već ovoga ljeta”, prenosi beogradska Politika.
Korištenjem diplomacije, novca za regionalne projekte suradnje i plana o ukidanju viza, neke su od mjera na raspolaganju Europske unije i UN-a kojima se želi izbjeći ovakav razvoj događaja.
Nadanja povjerenika za proširenje EU-a Ollija Rehna su kako bi svaka država zapadnog Balkana trebala napredovati na putu prema europskim integracijama, a Slovenija kao jedina bivša republika SFRJ koja je već članica EU-a, pozvala je ministre vanjskih poslova svih država zapadnog Balkana da se okupe u Bruxellesu koncem ožujka na neformalni sastanak s ministrima dvadesetsedmorice. Dužnosnici Unije, pak, drže da rasplet može biti puno optimističniji.
Problem Makedonije, koja ima status kandidata za članstvo u EU, jest rješavanje pitanja imena države sa Grčkom, koja ne priznaje samo ime “Makedonija”. U EU-u smatraju da je taj dogovor moguće postići do NATO-ova summita, koji će se održati od 2. do 4. travnja. Službenici NATO-a i američke vlade podupiru ulazak Hrvatske, Albanije i Makedonije u Savez te tvrde kako njihov ulazak neće opteretiti njihov budžet, prenose turski mediji.
“Ako Grčka i Makedonija ne uspiju riješiti pitanje imena, to ne bi smjelo negativno utjecati na šanse za ulazak Hrvatske i Albanije”, izjavio je Joseph Biden, predsjednik američkog Odbora za stranu politiku pri Senatu, za turske medije. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju mogle bi potpisati BiH, ako usvoji zakon o reformi policije, te Srbija, ako proeuropske snage pobijede na izborima u svibnju. Zajedno sa Crnom Gorom, koja je već potpisala taj sporazum, Albanija i BiH bi trebale idućih nekoliko mjeseci predati svoje zahtjeve za članstvo, navode pojedini službenici EU-a, prema pisanju Reutersa.
Promatrači balkanskih zbivanja ne dijele taj optimizam. Njihova pažnja je usmjerena na rizik širenja kosovskog konflikta, iako su u EU-u i UN-u zadovoljni što je proglašenje neovisnosti prošlo bez nasilja i srbijanske odmazde uskraćivanjem opskrbe energentima. Tome u prilog idu i signali “meke podjele” Kosova, koji dodatno zabrinjavaju EU. Predaja nadležnosti s UNMIK-a na EU je bez izgleda, zbog Rusije koja bi to blokirala u UN-u, priznaju strogo anonimni europski dužnosnici za Reuters.
Najveća briga od svih za EU je moguća pobjeda radikala na izborima u svibnju u Srbiji, na koje oni vrlo malo mogu utjecati.
Bilo kakvo, pa tako i najmanje upletanje u srbijansku politiku, neslužbeno upozoravaju visoki dužnosnici EU-a, moglo bi se Bruxellesu vratiti kao bumerang, upozoravaju srbijanski mediji.

(A)

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.