Komentar
Društvo znanja ili - imanja
Ako se namjerava izigrati projekt Otoka znanja u Hotelima Koločep, istražitelji će imati pune ruke posla
Kada je 30. prosinca 2005. u zgradi Vlade u Banskim dvorima između predstavnika neprofitne institucije Otoka znanja i Hrvatskog fonda za privatizaciju potpisivan ugovor o kupnji Hotela Koločep, Vlada premijera Ive Sanadera na sebe je preuzela iznimno veliku odgovornost.
Naime, ne samo da Otok znanja nije dao najbolju ponudu, već je i poslovni bonitet te tvrtke bio ništavan u odnosu na vrijednost investicija. Sanader i Primorac, ministar obrazovanja, znanosti i športa, tada su taj vrhunski presedan, bar u formalnom smislu, predstavili kao projekt “društva znanja” u kojemu će se spojiti “znanje” i “turistički biznis”.
Nešto više od dvije godine Otok znanja je u Hotele Koločep investirao tek 22 milijuna kuna, a obvezao se u pet godina uložiti 200 milijuna kuna.
Dapače, jedan od suosnivača Otoka znanja, Željko Markota, izašao je u javnost sa tvrdnjama da ostali suosnivači namjeravaju rasprodati objekte i zemljište Hotela Koločep, tvrdeći kako je imao uvid u Ugovor o zajmu između Otoka znanja i splitske tvrtke Chadelus, u kojemu se definira taj aranžman. Pri tome je Markota naveo i ime javne bilježnice u Sesvetama kod koje je pohranjen taj kompromitirajući ugovor.
Dakle, Državnom odvjetništvu ne treba baš mnogo istražiteljskog napora da utvrdi istinu. Ako je zbilja bilo pokušaja da se mimo ugovora i zakona projekt Otoka znanja u Hotelima Koločep izigra, ili ako se sve pokuša zataškati, a premijer i predsjednik Upravnog odbora HFP-a ostanu bez reakcija na to, tada se radi o jednom od većih skandala u dva mandata Sanaderove Vlade.
|
![[Povratak na naslovnu stranu]](../inc/images/sdlogo-novo.gif)
