Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
nedjelja, 26.8.2007.
  novosti
kultura
crna kronika
sport
  split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  pomet
nedjeljna dalmacija
  osmrtnice
impresum
  kretanje brodova
kontakt
linkovi
arhiv



 
strana 3 od 7

SJEVER I JUG

U vinu je prava istina

Jug Hrvatske vraća se lozi, vinu i maslini i sve više podsjeća na Istru, gdje je taj koncept zaživio kao razvojnostrateški cilj cijele regije

Piše ŽELJKO ŽUTELIJA
zeljko@eph.hr

Pelješčanin Frano Miloš, najveći entuzijast i fantast među hrvatskim vinogradarima, ove se godine - iako mu je more nadohvat ruke - još nije okupao. Frano nije jedan od onih Dalmatinaca koji se ponose time "što su zaboravili kad su zadnji put ušli u more", ali ovog ljeta za to nije bilo vremena. Umjesto na plažu, svako jutro odlazi na južne padine Pelješca između mjesta Ponikve i Stona, do kojih se jedva probijamo njegovim terencem, gdje upravo priprema teren za sadnju loze. Proći će barem šest-sedam godina dok plod pretvoren u čuveno vino Stagnum, koje će najprije nekoliko godina sazrijevati u bačvi, a potom barem još godinu odležati u boci, ne stigne na tržište i vrati barem dio truda i novca uloženog u pothvat koji se na prvi pogled doima sizifovskim. No, vinogradi se ionako sade za buduće naraštaje, pa i Frano dug svome ocu, od kojeg je baštinio ljubav prema vinogradarstvu, danas vraća tako što sadnjom loze svoje potomstvo obvezuje na očuvanje tradicije.
Nasuprot padini na kojoj su, na površini od desetak hektara, njegovi vinogradi nalik na zeleni sag rasprostrt na krševitu pelješkom tlu, Frano je projektirao nove vinograde, u kojima se prvi plodovi očekuju tek za nekoliko godina. Na pjeskovito-laporasto-krševitom tlu obraslom makijom, gdje nikad prije nije bilo poljoprivredne proizvodnje, priprema teren za sadnju novih pet hektara plavca malog. Na padinama nagiba do 40 posto samo se manji dio radova obavlja bagerom, u što se upuštaju samo vrhunski bageristi. Nakon raskrčivanja niskog raslinja i uklanjanja najvećeg kamenja, slijedi mukotrpan ručni rad i oblikovanje budućih vinograda kojima se moraju osigurati prilazni putovi podzidani kamenom kako bi bili zaštićeni od vododerina i čuvali vinograde od erozije tla. Gradnja suhozida, kakvima je nekad bila izbrazdana cijela Dalmacija, nezamjenjiva je metoda oblikovanja novih vinograda: zemlja se oslobađa od kamena koji je potom, složen u suhozid, štiti od erozije.
Penjemo se do uzvisine odakle se pruža pogled na veličanstvenu konfiguraciju budućeg vinograda. Žao mi je što s nama nije cjelokupno Ministarstvo poljoprivrede na čelu s Petrom ČobankoviĆem, kako bismo se zajedno divili ovoj posveti ljudskom radu, vjerovanju i upornosti: teško da se išta u Hrvatskoj može mjeriti s Miloševim oranjem "Mjesečeve površine", na kojem će sutra izrastati plavac mali. Pretočen u boce Stagnuma, vinut će se same u vrhove europskog vinarstva. Uz Franu nije teško postati fantast, pa maštam o tome kako bi država mogla pomoĆi barem u izgradnji prilaznih putova... Osim toga, ovdje nije riječ samo o vinogradima, nego i o vrhunskoj krajobraznoj arhitekturi koju potpisuje jedan samouki zaljubljenik u svoj krajolik, vinograde i vino.
Globalni fond za okolinu (GEF) UN-a odobrio je hrvatskoj Vladi darovnicu od 7 milijuna dolara namijenjenu projektu COAST, kojim se podupire očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali. Pelješki vinogradari (dingač, postup, plavac mali) svojim radom anticipiraju ovaj svjetski projekt i sada je na hrvatskoj Vladi da to prepozna i financijski ih podupre.
"Komercijalni aspekt ovog posla nije mi najvažniji. Ako voliš ono što radiš i uživaš u kvaliteti stvorenog, tada će i novac - koji nije cilj nego posljedica takvog rada - doći sam od sebe", kaže Frano.
Pelješac fermentira od vinogradarskih i vinarskih strasti. Osnovana je udruga "Pelješki vinski puti", tvore je vinari i domaćinstva koja se bave agroturizmom, a cilj joj je ujediniti sve koji se ozbiljno bave tim poslom. Imaju potporu Dubrovačko-neretvanske županije, koja taj koncept namjerava proširiti na Korčulu i Konavle. Sve više turista organizirano posjećuje vinarije, a ugledni vinari kao što su Miloš, Bura, Grgich, Matuško, Kiridžija, BartuloviĆ, Madirazza itd., seljačka domaćinstva Vukas, AntunoviĆ i mnoga druga, osim tradicionalnog gostoprimstva, pružaju im jedinstven uvid u pelješku kulturno-povijesnu i poljoprivrednu baštinu.
Južna Hrvatska vraća se lozi, vinu i maslini i sve više podsjeća na Istru, gdje je taj koncept zaživio kao razvojnostrateški cilj cijele regije. To je Hrvatska u koju treba vjerovati i kojoj treba pomoći.

 
Još u rubrici:
 


BRANDIERA ROSSA KAKO SU CHE GUEVARA, TITO I DRUGI 'BRANDOVI'
KOMUNIZMA BEZBOLNO INKORPORIRANI U LIBERALNI KAPITALIZAM

Revolucija na totalnom sniženju


CITIUS, ALTIUS, COIZTUS LONDONSKI TIMES OBJAVIO JE LISTU
50 NAJPOZNATIJIH SPORTSKO-LJUBAVNIH PAROVA

Od terena do postelje


SMAK FAKTOR
Viletina, čuvaj se konja!


JUČER, DANAS, MALO SUTRA
Fufica u posezoni


POVRATNIČKA ZANOVIJETANJA
Postkolonijalna Hrvatska?


JOŠ U PRILOGU NEDJELJNA DALMACIJA

 


Prilozi:
 


Reflektor - četvrtak



Burza - petak



Spektar - subota



Nedjeljna - nedjelja



Pomet - nedjelja

 

 

 

 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 3/7