POTHVATI Mr. JAGODA GRANIĆ VEĆ ČETVRTU GODINU
U SPLITU USPJEŠNO ORGANIZIRA VELIKI MEĐUNARODNI LINGVISTIČKI KONGRES
Cambridge će objaviti eseje iz Splita
Splitski je kongres prestižni časopis "The Linguist" uvrstio među najznačajnije
svjetske konferencije, a Cambridge Scholars Publishing objavit će knjigu izabranih radova
iz Splita
Ana JERKOVIĆ
Naziv 21. međunarodnog znanstvenog skupa koji se od
24. do 26. svibnja održava u Splitu glasi "Jezična politika i jezična
stvarnost". Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku organizator je trodnevne
konferencije u palači Milesi, a kako je njegova predsjednica Jagoda Granić Splićanka,
već četvrtu godinu zaredom kongres se održao u gradu pod Marjanom.
"Lani smo proslavili 30-godišnjicu postojanja HDPL-a. Konferencija koja se
tradicionalno održava u svibnju, ove je godine okupila eminentne stručnjake iz 22
zemlje, kaže mr. Granić, koja je i sama izlagala o novogovoru. "Recenzirao nas je
prestižni ’The Linguist’ i uvrstio nas među najznačajnije svjetske konferencije, što
nam je velika čast. Tako se Split našao u društvu s Parizom, New Yorkom, Moskvom,
Rimom...
Sorbonna i Cambridge
U prostoru Zavoda HAZU, koji je i ove godine suorganizator, 160 izlagača predstavilo
je svoje radove, a među pozvanim predavačima našli su se profesor na Sorbonni
Paul-Louis Thomas (Francuska), Valerij Mokienko (Rusija), Wayles Browne (SAD) te Ranko
Bugarski (Srbija). O značaju konferencije govori i to da je renomirana izdavačka kuća
Cambridge Scholars Publishing izrazila interes za temu skupa i objavljivanje knjige
izabranih radova prezentiranih na skupu.
Hongkonška iskustva
"U pismu koje su mi poslali, predložili su da budu izdavači naše knjige, što
smo, naravno, s oduševljenjem prihvatili. Možete zamisliti koje je to bilo više nego
ugodno iznenenađenje. I još su se ispričali na 'uznemiravanju' ako već imamo izdavača",
objasnila je Jagoda Granić.
Nakon tema "Jezik i mediji - jedan jezik: više svjetova" te "Jezik i
identiteti", i ovogodišnja tema "Jezična politika i jezična stvarnost"
privukla je više od 200 lingvista, izlagača i slušača. Tako se među nazivima radova
našlo i polemiziranje o novogovoru, utjecaju politike na jezik, anglizaciji, višejezičnosti,
stavovima prema jezicima, politici jezičnog obrazovanja, glokalizaciji (globalizaciji i
lokalizaciji) jezika, jezičnoj kulturi, jezičnoj manipulaciji i ideologiji, znakovnom
jeziku - jeziku gluhe djece itd.
"Nas lingviste posebno zanima jezik u prožimanju s drugim kategorijama -
izvanlingvističkim čimbenicima. Ovogodišnja tema HDPL-a univerzalnog je karaktera, važna
je za svaku sredinu pa naravno i za našu. Stoga je i okrugli stol 'Hrvatska jezična
politika: pogled iznutra-pogled izvana' problematizirao strategije naše jezične
politike. Naime, vrlo je važno kako se jezična politika prepoznaje u praksi, a toj
problematici može se pristupiti teorijskim, metodičkim i sociolingvističkim diskursom.
Bogatstvo i raznolikost tema rezultirali su vrlo uspješnom konferencijom sa zanimljivim
raspravama, novim spoznajama i korisnom razmjenom znanja i iskustava koja dolaze sa svih
strana, iz Europe i svijeta - osim iz Australije i SAD-a, čak iz Malezije i Hong
Konga", zaključila je Jagoda Granić.
Imamo pisač, ne treba nam tiskalo
O "Natječaju za novu hrvatsku riječ" ne mislim ništa dobro. Istina, nitko
nikome ne može zabraniti stvaranje nove riječi - pisci i novinari su najproduktivniji -
ali upitno je hoće li ona zaživjeti, hoće li je prihvatiti šira javnost. Postoji jedan
prirodan proces, odnosno dinamizam, koji zahvaća svaki jezik. Činjenica je da se jezik
mijenja kao i društvena matrica. Riječi nastaju i nestaju, ali ne na natječaju i s
propozicijama i prihvaćenim prijedlozima koji su u kontradikciji s osnovnim lingvističkim
kriterijima. A ima i nepotrebnih preinaka: npr. već imamo riječ "pisač" za
printer, čemu onda nekakvo "tiskalo"? |
|
|