Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Grafička djelatnost Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
subota, 26.5.2007.
  novosti
biznis
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  tribina
spektar
kolumne
osmrtnice
zadnja strana
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 1

POTHVATI Mr. JAGODA GRANIĆ VEĆ ČETVRTU GODINU U SPLITU USPJEŠNO ORGANIZIRA VELIKI MEĐUNARODNI LINGVISTIČKI KONGRES

Cambridge će objaviti eseje iz Splita

Splitski je kongres prestižni časopis "The Linguist" uvrstio među najznačajnije svjetske konferencije, a Cambridge Scholars Publishing objavit će knjigu izabranih radova iz Splita

Ana JERKOVIĆ

Jagoda Granić: Teme o novogovoru, anglizaciji, politici... privukle su više od 200 lingvista iz 22 zemlje Naziv 21. međunarodnog znanstvenog skupa koji se od 24. do 26. svibnja održava u Splitu glasi "Jezična politika i jezična stvarnost". Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku organizator je trodnevne konferencije u palači Milesi, a kako je njegova predsjednica Jagoda Granić Splićanka, već četvrtu godinu zaredom kongres se održao u gradu pod Marjanom.
"Lani smo proslavili 30-godišnjicu postojanja HDPL-a. Konferencija koja se tradicionalno održava u svibnju, ove je godine okupila eminentne stručnjake iz 22 zemlje, kaže mr. Granić, koja je i sama izlagala o novogovoru. "Recenzirao nas je prestižni ’The Linguist’ i uvrstio nas među najznačajnije svjetske konferencije, što nam je velika čast. Tako se Split našao u društvu s Parizom, New Yorkom, Moskvom, Rimom...

Sorbonna i Cambridge

U prostoru Zavoda HAZU, koji je i ove godine suorganizator, 160 izlagača predstavilo je svoje radove, a među pozvanim predavačima našli su se profesor na Sorbonni Paul-Louis Thomas (Francuska), Valerij Mokienko (Rusija), Wayles Browne (SAD) te Ranko Bugarski (Srbija). O značaju konferencije govori i to da je renomirana izdavačka kuća Cambridge Scholars Publishing izrazila interes za temu skupa i objavljivanje knjige izabranih radova prezentiranih na skupu.

Hongkonška iskustva

"U pismu koje su mi poslali, predložili su da budu izdavači naše knjige, što smo, naravno, s oduševljenjem prihvatili. Možete zamisliti koje je to bilo više nego ugodno iznenenađenje. I još su se ispričali na 'uznemiravanju' ako već imamo izdavača", objasnila je Jagoda Granić.
Nakon tema "Jezik i mediji - jedan jezik: više svjetova" te "Jezik i identiteti", i ovogodišnja tema "Jezična politika i jezična stvarnost" privukla je više od 200 lingvista, izlagača i slušača. Tako se među nazivima radova našlo i polemiziranje o novogovoru, utjecaju politike na jezik, anglizaciji, višejezičnosti, stavovima prema jezicima, politici jezičnog obrazovanja, glokalizaciji (globalizaciji i lokalizaciji) jezika, jezičnoj kulturi, jezičnoj manipulaciji i ideologiji, znakovnom jeziku - jeziku gluhe djece itd.
"Nas lingviste posebno zanima jezik u prožimanju s drugim kategorijama - izvanlingvističkim čimbenicima. Ovogodišnja tema HDPL-a univerzalnog je karaktera, važna je za svaku sredinu pa naravno i za našu. Stoga je i okrugli stol 'Hrvatska jezična politika: pogled iznutra-pogled izvana' problematizirao strategije naše jezične politike. Naime, vrlo je važno kako se jezična politika prepoznaje u praksi, a toj problematici može se pristupiti teorijskim, metodičkim i sociolingvističkim diskursom.
Bogatstvo i raznolikost tema rezultirali su vrlo uspješnom konferencijom sa zanimljivim raspravama, novim spoznajama i korisnom razmjenom znanja i iskustava koja dolaze sa svih strana, iz Europe i svijeta - osim iz Australije i SAD-a, čak iz Malezije i Hong Konga", zaključila je Jagoda Granić.

   

Imamo pisač, ne treba nam tiskalo

O "Natječaju za novu hrvatsku riječ" ne mislim ništa dobro. Istina, nitko nikome ne može zabraniti stvaranje nove riječi - pisci i novinari su najproduktivniji - ali upitno je hoće li ona zaživjeti, hoće li je prihvatiti šira javnost. Postoji jedan prirodan proces, odnosno dinamizam, koji zahvaća svaki jezik. Činjenica je da se jezik mijenja kao i društvena matrica. Riječi nastaju i nestaju, ali ne na natječaju i s propozicijama i prihvaćenim prijedlozima koji su u kontradikciji s osnovnim lingvističkim kriterijima. A ima i nepotrebnih preinaka: npr. već imamo riječ "pisač" za printer, čemu onda nekakvo "tiskalo"?

 
Još u rubrici:
 


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/1