Slobodna Dalmacija

U zgradi UN-a nema
slike primoštenskih vinograda

Legendu ruši mr. Jadran Kale, šibenski etnolog koji godinama uzaludno pokušava doći do potvrde ‘zdravo za gotovo’ uzimanog podatka da (je) ‘portret’ vinograda s Bucavca doista ukrašava(o) neki zid u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku

Desetljećima se uz svako spominjanje vinograda nad uvalom Kremik kod Primoštena naglašavalo da njihova fotografija, kao spomenik ljudskom radu, visi u sjedištu UN-a

Piše Jordanka GRUBAČ

Uz svako spominjanje Bucavca, rastera vinograda čuvene sorte babić nad uvalom Kremik kod Primoštena, desetljećima se obvezno naglašavalo da njihova fotografija, kao spomenik ljudskom radu, visi u zgradi UN-a u New Yorku. Mr. Jadran Kale, etnolog Muzeja grada Šibenika i viši predavač na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru, pokušao je doći do podataka o toj slici, ali - bez rezultata.

Od Ženeve do New Yorka

- Godinama sam pokušavao doći do potvrde gdje se fotografija Bucavca zaista nalazi. Najprije je bilo govora da je u Ženevi, pa u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku. Pokušavao sam to doznati od novinara inozemnih redakcija i diplomata, ali nikad nisam dobio potvrdu da ona tamo zaista još postoji.
Kalea su diplomati iz Stalne misije RH pri UN-u obavijestili da su razgovarali o njegovu traženju, no nitko od njih nije vidio sliku, niti je znao reći gdje se ona točno nalazi.
Mr. Jadran Kale: Nitko od diplomata iz Stalne misije RH pri UN-u nije mi znao reći gdje se fotografija Bucavca nalazi, niti ju je tko vidio

Mr. Jadran Kale: Nitko od diplomata iz Stalne misije RH pri UN-u nije mi znao reći gdje se fotografija Bucavca nalazi, niti ju je tko vidio

- Mole da pošaljem neke dodatne materijale kako bi eventualno mogli “locirati” fotografiju i snimiti mi ambijent. Meni se ipak čini najvjerojatnijim da fotografija primoštenskih vinograda više ne visi u UN-u, premda je to postalo najcitiranijom tvrdnjom kad se god spominjala vrijednost hrvatskih krajolika - kaže mr. Kale.
Predsjednik primoštenske Udruge vinogradara Ante Gracin pretpostavlja da je slika bila izložena osamdesetih godina.
- Onog trena kad je tim područjem prošla Jadranska magistrala, Bucavac se našao na oku milijunima vozača. Tada je stubokom promijenjeno i vrednovanje tamošnjeg zemljišta i u pitanje dovedena zaštita toga fantastičnog krajolika - što je danas problem broj jedan. Svakako, Bucavac se mora zaštititi i postati učionicom nastave u prirodi - tvrdi mr. Kale.

Zaštita Bucavca

Šibenska vinarija Vinoplod napravila je cjelovit projekt zaštite Bucavca, a naš poznati pejsažni arhitekt Dragutin Kiš prijedlog da se Bucavac uvrsti na UNESCO-ovu listu. Kale napominje:
- Na listu UNESCO-a ne može se predložiti jedno jedino brdo, već to mora biti jedno vrijedno područje - mislim na sve zbilja prastare krčevine od Dračevice preko Kruševa, Širokih i Krčulja do mora. Najbliži primjer može nam biti mađarsko vinorodno područje Tokaj koje je na toj listi.

Bucavac nakon 2. svjetskog rata iskrčen po naređenju

Kale propituje i neke teze vezane uz nastanak vinograda Bucavac koje se, kaže, nalaze u elaboratu za upis tih čuvenih vinograda na UNESCO-ovu listu zaštićene baštine:
- Te primoštenske vinograde naprosto prate neki mitovi, a jedan od njih je da su nastali u vrijeme kad je narod bježao pred Turcima. Ma, taj danas zaista fenomenalan krajolik nacrtan je 1947. godine na stolu jednoga geodeta Slovenca, u vrijeme komunističke kolektivizacije, kad su primoštenski težaci iz šešira izvlačili lokacije na kojima će saditi lozu za novu državnu vinariju. Današnjeg Bucavca ne bi bilo da nije bilo tog razdoblja stvaranja seljačkih zadruga “pod mus”. Ovaj fantastični raster vinograda iskrčen je po naređenju, i on je podsjetnik na jedno od najzloglasnijih razdoblja naše povijesti, samo što - predivno izgleda!!!

Maslina ipak uzmiče pred babićem

U “vlačice” čuvenih vinograda na Bucavcu, novo vrijeme donijelo je masline koje su težaci sadili umjesto prestarjelih loza. Zato je Vinarija Vinoplod iz Šibenika napravila projekt preseljenja tamošnjih maslina u maslinike, te ponovnu sadnju čuvenog babića na Bucavcu. Prihvatili su ga svi mjerodavni: Vlada, Ministarstvo poljoprivrede, Županija, Vinarija i vlasnici. Vlasnici kopaju rupe, Vinarija daje humus i sredstva za sadnju, osigurava sadnice koje otkupljuje Županija i dijeli vinogradarima. Bucavac mora biti vraćen u prvobitno stanje do 2012. godine.