Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
četvrtak, 7.12.2006.
  novosti
biznis
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  reflektor
kolumne
osmrtnice
zadnja strana
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 3 od 4

SMRT SINKRONIZACIJI, SLOBODA TITLU “REFLEKTOR” ISTRAŽUJE
KAKVE SU ŠANSE DA TV KUĆE HRVATSKIM GLASOVIMA “OZVUČE”
FILMOVE PREMA RECEPTU NOVINIH “ISTINITIH PRIČA”

ŠVARCI (ne)će ‘šprehati’ hrvatski

Nema šanse, barem što se HTV-a tiče! A vjerujem da se ni na druge televizije to neće proširiti, ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga što je sinkronizacija skupa, znatno skuplja od titlovanja - rezolutan je urednik filmskog programa HTV-a Tomislav Kurelec (lijevo)

Doviđenja, dušo... pardon,  Hasta la vista, BABY!!!Piše Siniša PAVIĆ

Ako se uopće smije parafrazirati reklamu u kojoj više idealno oblikovanih ženskih stražnjica sugerira kako dojedna ima svoj faktor, vrijedi i može se kazati i: “Svatko ima svoju noćnu moru!” Ista je najčešće uvjetovana ružnim snovima u kojima zmije gmižu, zubi otpadaju, a mutne vode samo nesreću nose i tek pokatkad ima veze i s Malnarom. Noćne more i besane noći posve su legitimna stvar, a bome i posve osobna, toliko osobna da bi nekakvo iščašeno natjecanje čija je noćna mora strašnija imalo sasvim pristojan legitimitet. Noćna strava kolegice Ane možda i ne bi u tom natjecanju pobijedila, ali jamačno bi bila najposebnija. Jer, dok jedne u znoju bude oceubojice, nju budi Winettou! E da, Indijanac s njemačkoga govornog područja koji je skakutao kamenjarom dične nam domovine! Indijanac koji govori njemački!?
- Kad taj drekne “Achtung, achtung!”, ja se smrznem! - iskrena je kolegica, koju djetinja frustracija ne pušta ni danas.


Kakav je tretman filma na našim TV postajama, nije uopće nemoguće da se jednog jutra probudimo, uključimo televizor, a tamo, recimo, Brad Pitt kojem je glas posudio Zuhra!


Sindrom Winettoua

Elem, dio generacije današnjih gotovo 40-godišnjaka na loš san je natjerao Indijanac s njemačkoga govornog područja. Današnji ovisnici o televiziji loš bi san po stare dane mogli imati zbog horor talk show sapunice Nove TV zvane “Istinite priče”. I neće jedino krive biti voditeljice i autorice ovoga negledljivo sladunjavog trabunjanja o uspješnim, a ipak mrvu nesretnim ženama.
Noćne more, osip i svrab, puk će ponajprije dobiti zbog uskrsnuća sindroma Winettou, zbog činjenice da mu se u pola panel diskusije bogatih i slavnih servira očajan igrani filmić istočnoeuropske produkcije, pa još nakaradno sinkroniziran na materinski nam jezik! Za one koji nisu gledali, recimo da čitav nazovi filmski uradak bojom glasa i načinom govora opako nalikuje na porniće snimane prije milijun godina, pa još distribuirane ispod banka. Kruto i neprirodno poput loše odglumljenih kazališnih predstava i posve nepotrebno, taman da se čovjek prestravljen zapita nije li ovo samo kataklizmički predznak tmurne sutrašnjice u kojoj ćemo danas sutra, poput neke slavenske braće, gledati i slušati sve glumce redom, od Schwarzeneggera do Jessice Albe, kako govore hrvatski!

Na komercijalnim televizijama popularizira se sve i svašta, pa tako i čisti šund. Cilj je uvijek privući najširu publiku, i to sadržajem koji ne opterećuje nimalo i ne traži nikakav kritički angažman - veli profesorica, prevoditeljica i filmofil Silvana Kosanović


Ustupak prosječnoj publici

Treba li nam se, dakle, tresti da će nas uskoro sinkronizacije nalik onoj u “Istinitim pričama” vrebati sa svih TV postaja!?
- Nema šanse, barem što se HTV-a tiče! A vjerujem da se ni na druge televizije to neće proširiti, ako ni zbog čega drugog, onda zbog toga što je sinkronizacija skupa, znatno skuplja od titlovanja - rezolutan je urednik filmskog programa HTV-a Tomislav Kurelec, koji ne dvoji kako bi sinkronizacija filmova bila jednostavno katastrofalna.
Oduzeti glumcu glas, znači oduzeti filmu bitni element njegove vrijednosti. Sve to zbog ustupka prosječnoj publici kod koje, činjenica je, sinkroniziran film prolazi bolje. Stoga se motiv rijetkih hrvatskih pokušaja sinkronizacije čini posve jasan i posve komercijalne naravi. Da su se na Novoj TV, po svemu sudeći, vodili sličnim motivom, ne sumnja ni profesorica engleskog jezika, prevoditeljica i filmofil Silvana Kosanović.
- Na komercijalnim televizijama popularizira se sve i svašta pa tako i čisti šund. Cilj je uvijek privući najširu publiku, i to sadržajem koji ne opterećuje nimalo i ne traži nikakav kritički angažman. Sve je to na tragu “uspjeha” bezbrojnih forenzičarskih i sudskih serijala u kojima dva glasa sve sinkroniziraju, ne bi li se tako svemu dao dramatičniji ton - smatra ona.
No, ne boji se da bi nam se pošast od sinkronizacije mogla dogoditi, s obzirom da je čak i u jednoj Italiji, koja je još od doba Mussolinija sinkronizirala sve i sva, sve jača tendencija da se u filmove ne dira ničim do titlom.

Sinkronizaciju filmova, svih osim crtića, treba zabraniti - jasan je i filmski kritičar Jurica Pavičić


Zuhra kao Pitt

- Sinkronizaciju filmova, svih osim crtića, treba zabraniti - jasan je i filmski kritičar Jurica Pavičić.
I nije, veli, to samo zbog toga što filmofili mrze sinkronizirane filmove držeći da ih se time bitno mijenja. Pavičić, naime, upozorava kako sinkronizacija pojačava asimilaciju, odnosno postupno dovodi do svojevrsne kulturne kolonizacije.
Pa dok zahvaljujući titlu i stranom jeziku gledatelj ima distancu naspram viđenog, kod sinkroniziranih filmova puno se brže asimiliraju životni stilovi i navike koje film prikazuje i nudi. Samo, priznaje i Pavičić, dok, primjerice, javna televizija ne smije filmove prekidati propagandnim porukama, komercijalne zapravo mogu što hoće. A hoće li im se dati sve redom sinkronizirati? Vrag bi ga znao. Kakav je tretman filma na našim TV postajama, nije uopće nemoguće da se jednog jutra probudimo, uključimo televizor, a tamo, recimo, Brad Pitt kojem je glas posudio Zuhra!

   

Hrvatski masakr pilanjem filmova

Očajna sinkronizacija doduše očajnih filmića samo je još jedan brokvun u ranu filmofila koji filmove gledaju, eto, i na malim ekranima. Na RTL-u će vas tako uredno lišiti odjavne špice držeći da nikoga ne zanima ništa više od imena glavnoga glumca ili glumice. Na HTV-u će uistinu vrijedne filmove servirati puku tamo negdje daleko iza ponoći, a kad je već ponoć prošla, nije greda da se “Ime ruže” odvrti na francuskome!? Nova TV zato sinkronizira, ili titluje filmove B-kategorije davno viđene te poput RTL-a filmove kasapi reklamnim porukama. Ukratko, filmu na malim ekranima nije lako, a izgledno je da će mu biti i teže.

Crtići mogu proći

- Dobar film nema smisla dirati, a loš će ostati loš što god da mu radili - uvjeren je Krešimir Mikić, glumac koji se okušao u sikroniziranju i animiranih i dječjih igranih filmova. Iskustvo ga uči da je sinkroniziranje crtića gušt, a sinkroniziranje igranih filmova debilno jer nakalemljen glas zvuči grozno! “Ne kanim više sinkronizirati ništa igrano. Glumcima to ne nosi ništa dobro”, veli Mikić, koji se dandanas nije oporavio od gledanja kultnoga De Nirova “Taksista” koji govori njemački. Da sinkroniziranje crtića ima smisla, slaže se i Pavičić. “Crtići su sami po sebi sinkronizirani, a kod nas se ona radi jako kreativno i kvalitetno”, smatra Pavičić.

Češkoj se “češka” za titlove

Dok Hrvati nikada nisu imali naviku sinkroniziranja igranih filmova, u nekim zemljama to je već godinama praksa. Talijani su s tim počeli još tijekom Mussolinija, uglavnom političkih razloga radi, nastojeći širiti jezik te u startu zatrti bilo kakvo širenje za režim subverzivnih ideja. Neki su, poput Poljaka i Čeha, bili svjesni velike jezične manjine i potrebe očuvanja službenog jezika pa su u ime toga znali natjerati jednog jedinog čovjeka da sikronizira sve, Francuzi su to činili radi zaštite svoga identiteta, ne odustaju ni Nijemci, a neki su opravdanje našli i u podatku da zbog čitanja podnaslova zapravo ne vidimo oko 30 do 40 posto filma.

 
Još u rubrici:
 


SUPEREKSKLUZIVA RAZGOVOR S HOLLYWOODSKIM GLUMCEM KOJI JE
DOSTOJNO ZAMIJENIO CHRISTOPHERA REEVEA U ULOZI ČOVJEKA OD
ČELIKA U IZVRSNOM SUPERHEROJSKOM SPEKTAKLU BRYANA SINGERA
ŠTO JE OVOGA TJEDNA DOLETIO I U HRVATSKE VIDEOTEKE

BRANDON ROUTH Superman je “the man”


SUNDANCE KID EKSKLUZIVAN INTERVJU S MLADIM REDATELJEM KOJI JE
SUNDANCE FESTIVAL OSVOJIO MALIM FILMOM “BETTER LUCK TOMORROW”,
A POTOM U HOLLYWOODU SNIMIO TREĆI DIO SKUPE FRANŠIZE “BRZI
I ŽESTOKI” KOJI JE UPRAVO DOJURIO U HRVATSKE VIDEOTEKE

JUSTIN LIN Ne zanima me remake Oldboya


JOŠ U PRILOGU REFLEKTOR

 


Prilozi:
 


Reflektor - četvrtak



Burza - petak



Spektar - subota



Nedjeljna - nedjelja



Pomet - nedjelja

 

 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 3/4