strana 1 od 1

URBANIZAM PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA PUP-a
POVIJESNE JEZGRE GRADA SPLITA NE BI SMIO PROĆI

Novi atak na srce Splita

PITANJE DANA Svojedobno je reakcija javnosti "odgodila" aktiviranje gradnje na 14 lokacija u Dioklecijanovoj palači - po novome ih je predviđeno čak 21. Ima li tko sad pisati Bandarinu?

Građevinski lobi ponovno atakira na Dioklecijanovu palaču. Splitsko Poglavarstvo je na sjednici od 24. studenog uputilo na javnu raspravu Prijedlog izmjena i dopuna PUP-a povijesne jezgre grada Splita. Ovim dokumentom predviđaju se intervencije i gradnje na čak 21 (!) lokaciji unutar Palače i u njezinoj neposrednoj okolici. Od idućega ponedjeljka u Banovini će biti izložen grafički i tekstualni dio izmjena i dopuna PUP-a, a 11. prosinca u 16.15 - u vrijeme kad radni narod ruča - bit će u Banovini održano javno izlaganje.

Povijest "aktiviranja"

Bivše Gradsko vijeće je krajem prosinca 2002. usvojilo Projekt aktiviranja zapuštenih resursa povijesne jezgre u kojemu je bilo predviđeno 14 lokacija u Palači i oko nje za buduću gradnju. Protiv toga projekta kojim se baštinu kanilo staviti na rasprodaju pokrenuta je peticija na internetu koju je potpisalo više od tisuću građana, ne samo iz Splita, već i inozemnih stručnjaka.
Glavni prigovor projektu aktiviranja bila je konspirativnost s kojom je na Gradskom vijeću usvojen tako važan dokument koji je, po vrlo upitnoj metodologiji, trebao omogućiti građevinske intervencije u baštini vrhunske kategorije. Poslije se pokazalo da ni sami vijećnici nisu pravo znali za što su digli ruke.
Sam projekt je predlagao nebuloze, od gradnje "korisnih" poslovnih kvadrata nad antičkim mozaicima, do stanova u jugoistočnom kvadrantu Palače. Umjesto da donese cjeloviti plan za povijesnu jezgru, bivša vlast je predvidila parcijalne intervencije, koje nisu imale obvezu da budu podređene nekom artikuliranom konceptu revitalizacije povijesne jezgre, već su služile punjenju džepova investitora.

Rast apetita

Javni otpor doveo je u krizu provedbu projekta. No, tamo gdje je stala stara vlast, nastavila je nova. Dapače, katalog ponude za investiranje u atraktivno srce splitske baštine čak se proširio na 21 lokaciju. Član Poglavarstva za urbanizam Branko Poljanić (po struci statičar) tvrdi kako su izmjene PUP-a povijesne jezgre dobile suglasnost konzervatora. To nije nikakvo čudo jer su sporni projekt aktiviranja potpisali šef splitskih konzervatora Joško Belamarić i šef Službe za staru povijesnu jezgru Duško Marasović. Ovaj potonji je u međuvremenu umirovljen, a na njegovo mjesto je iz Konzervatorskog odjela došao Goran Nikšić, koji je s Belamarićem zagovarao da se na Trgu Gaje Bulata obnovi bedem Priuli tako da se vrh Marmontove pretvori u uski prolaz koji bi opasavali bedemi kraj kojih bi nikle nove gradnje koje bi dodatno suzile tu splitsku šetnicu.
Nikšić je nedavno izišao s prijedlogom da Grad nacionalizira stanove onima u povijesnoj jezgri koji ne žele ili ne mogu uložiti novac u obnovu trošnih pročelja zgrada, krovišta i infrastrukture. Ovaj skandalozan prijedlog izazvao je negativne reakcije javnosti, ali je možda postalo jasnije zašto je on izabran za šefa Službe za povijesnu jezgru.
Već je bivša, tobožnja lijeva vlast, koja je gradnjom betonskog zahoda u Podrumima zapravo sufinacirala temelje za obnovu kuće Mazucchellija, pokazala da su joj od "getana" draži bjelosvjetski lovaši koji će tek povremeno boraviti u Palači. U splitskoj jezgri je već krenuo proces kupnje trošnih stanova koji bi mogao rezultirati time da jezgra bude prazna od stanara veći dio godine, kakav je slučaj već u Dubrovniku.

Važnost socijale

U ovom kontekstu nije nevažno što je gradonačelnik Zvonimir Puljić na početku mandata zagovarao ideju iz projekta AFCO koji je tražio da se investitori u hotele u istočnom i zapadnom dijelu Gradske luke oslobode komunalnih doprinosa.
Bude li Gradska luka prepuštena velikim hotelima, a Palača hotelčićima, te bude li se stambeni fond u Palači rasprodavao imućnima koji će u Splitu boraviti par tjedana u godini, najatraktivniji dio grada pretvorit će se u eksteritorijalnu zonu, koja će i cijenama usluga u kafićima bivati sve manje splitskom.
Naravno, zapuštenu baštinu treba obnoviti. Na nekim lokacijama gdje sada zjape prazne "kave" moglo bi se i graditi.
Međutim, socijalni kontekst očuvanja stanovništva i briga za baštinu idu zajedno. Segmenti onoga što danas zovemo povijesnom jezgrom rasli su tijekom života grada koji su njegovi građani oblikovali prema svojim potrebama, željama i nadama.
Kako povezati jezgru i druge dijelove Splita, turiste i one koji nastanjuju baštinu, trebala bi odgovoriti vizija koju bi ponudio program za povijesnu jezgru na osnovi kojeg bi urbanisti izradili plan.

Puljić kao Buličić

Umjesto da se raspiše natječaj za program splitske jezgre u 21. stoljeću, gradska vlast ju na "pecibokune" raprodaje. Zvonimir Puljić mogao je ostati upamćen kao čovjek koji je pomoću natječaja dopustio kvaliteti da oblikuje grad.
No, nakon početnog poticaja arhitektonskim najtečajima, okrenuo se rješenju koje je za jezgru zagovarao Miroslav Buličić.
Ograda koja označava radove na splitskoj Rivi pokazala se, simbolički gledano, kao vrša u koju su se, sa svojim pro et contra stavovima, ulovili manje-više svi - kapitalci i sitne ribe. Valja vidjeti hoće li planirane gradnje u Palači alarmirati takvu pozornost.
Ima li tko pisati Bandarinu? Ili će razni prijatelji baštine dopustiti da UNESCO, nakon obavljenih građevinskih radova, sa svoje liste izbriše Palaču jednim pritiskom tipke "delete"?

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.