strana 1 od 3

ZAROBLJENI U TUĐEM TIJELU
IAKO TRANSSEKSUALNE OSOBE ZBOG PREDRASUDA POREMEĆAJ RODNOG
IDENTITETA SKRIVAJU OD JAVNOSTI, DIO IH SE IPAK ODLUČUJE NA ZAHVATE

ŠESTORO HRVATA ČEKA
NA PROMJENU SPOLA

NOVI ŽIVOT Zadnjih deset godina petnaestak osoba se javilo zagrebačkom Centru za kliničku psihologiju zbog poremećaja spolnog identiteta. Petoro je prošlo cijeli postupak i živi u novom spolu. Sada se u procesu pripreme za promjenu spola nalazi njih četvoro, a još dvoje je tek na početku

Koliko je u Hrvatskoj osoba "zarobljenih u tuđem tijelu", nitko ne zna, jer većina njih poremećaj rodnog identiteta (transseksualnost) godinama, poneki i cijeli život, skrivaju od javnosti upravo zbog društvenih predrasuda, zbog kojih bi bili stigmatizirani, odbačeni i poniženi.

Teška duševna patnja

To su vjerojatno i razlozi zbog kojih se relativno mali broj ljudi s ovim poremećajem odlučuje za promjenu spola, jer unatoč činjenici što je Svjetska zdravstvena organizacija transseksualnost definirala poremećajem mentalnog zdravlja, dakle bolešću, koja se vodi pod šifrom F 64, troškove dugogodišnjeg liječenja psihijatrijskog, pa zatim hormonalnog i kirurškog, uglavnom svi ovi ljudi snose sami.
Najnovije statistike iz Nizozemske govore da je transseksualnost prisutna kod jednog od 11.900 muškaraca i kod jedne od 34.000 žena, odnosno da je omjer 3:1 u korist muškaraca.
- Najčešće se radi o potpuno psihički zdravim, ali duboko nesretnim ljudima koji od najranije dobi znaju kako su drukčiji. Osjećaj nemogućnosti izražavanja svoje prave prirode stalan je izvor tuge, bespomoćnosti, neshvaćenosti i neprihvaćenosti - kazuje nam prof. dr.sc. Nataša Jokić-Begić, psihologinja u zagrebačkom Centru za kliničku psihologiju, koja se godinama bavi transseksualizmom i provodi psihoterapiju, te dodaje:
- Kako bih bolje pojasnila kako se osjećaju ljudi s transseksualnim poremećajem, zamislite sljedeću situaciju: sutra se probudite s tijelom koje je drugog spola od ovog koji sada imate. Svi vam se obraćaju u tom drugom rodu (recimo muškom), a vi neuspješno pokušavate reći da ste i dalje ona ista žena, kako vam je potpuno strano da vas zovu muškim imenom, kako vam je potpuno nezamislivo da za izlazak obučete odijelo, a svi vam govore kako govorite gluposti i kako se morate prilagoditi. Za neko vrijeme ćete odustati od uvjeravanja i povući se u sebe.

Visokoobrazovane osobe

Tako se osjećaju transseksualne osobe, uz napomenu da one imaju slične osjećaje od najranijeg djetinjstva. Naše je društvo tradicionalno i sklono stigmatizaciji svega što je različito od "prosječnosti", pa su pripadnici svih manjina stigmatizirani, a tako i transseksualci - naglašava prof. Jokić-Begić.
Dodaje kako je zadnjih desetak godina imala 15-ak ljudi koji su se javili zbog poremećaja spolnog identiteta. Zanimljivo je da su gotovo sve te osobe imale visoku stručnu spremu, a podaci iz strane literature govore da se radi o osobama natprosječne inteligencije:
- Moj uzorak to potvrđuje, ali premali je broj ispitanika da bih sa sigurnošću to mogla tvrditi. Petoro je prošlo cijeli postupak i živi, više ili manje kvalitetno, u novom spolu. Sada se u procesu pripreme za promjenu spola nalazi njih četvoro, a još dvoje je tek na početku. Nemali broj odustane od tranzicije tijekom pripremnog perioda. Naime, postupak tranzicije je iznimno psihološki, tjelesno i socijalno zahtjevan.
Socijalne promjene su također burne - od promjena dokumenata, do suočavanja sa zgražanjem okoline. Operirane osobe su najčešće prisiljene napustiti svoje radno mjesto, ali i grad u kojem su do tada boravile. Vrlo često nemaju podršku obitelji, jer sve ovo od obitelji zahtijeva golemu prilagodbu na koju mnogi nisu spremni - kaže nam prof. Jokić-Begić.
U našoj zemlji, nažalost, nema službenog tima koji se bavi problemom transseksualnosti. Stručni tim trebao bi biti sastavljen od psihologa, psihijatra, endokrinologa, kirurga, socijalnog radnika i pravnika. Što se tiče Europe, osim u njenim zapadnim zemljama, timovi postoje u Ljubljani i Beogradu i klijenti se ondje obraćaju za pomoć, plaćajući sve iz vlastitih sredstava. Provedene su operacije i kod nas, te su samo dobra volja i koordinacija potrebni da se i formira stručni tim.
- Postoje dvije osnovne kategorije bolesnika - oni koji su biološki muškarci, a osjećaju se ženama, i oni koji su biološki žene, a osjećaju se muškarcima - kaže mr.sc. dr. Zdravko Roje, voditelj Odjela plastične kirurgije Kliničke bolnice Split. Iako poremećaj rodnog identiteta obuhvaća pet kategorija bolesnika - transseksualizam, transvestizam, poremećaj koji nastaje u djetinjstvu kod dječaka i djevojčica, različite druge i još neodređene poremećaje, svi su oni u prvom redu poremećaji mentalnog zdravlja zbog kojeg ponašanje ovih osoba rezultira značajnim nedostatkom u prilagodbi ili je prisutna teška duševna patnja.

Starosna granica

Osobita se pažnja posvećuje liječenju ovog poremećaja kod djece i adolescenata, a starosna granica od 18 godina određena je kao vrijeme prije kojeg se ne smije primjenjivati hormonalna i kirurška terapija.
- Prethodno treba utvrditi točnu dijagnozu i u pismenoj formi, a da bi se pristupilo drugoj i trećoj fazi liječenja, mora biti obavljen i test stvarnog života kroz koji osoba u godinu dana (pa i dulje) živi životom suprotnog spola, najprije u svojoj obitelji, među bliskim osobama, a kasnije i u javnosti - pojašnjava nam dr. Roje, objašnjavajući da je to razdoblje nužno da bi osoba testirala svoja osobna uvjerenja i fantazije o suprotnom spolu, i to tako da je u stalnom kontaktu sa psihoterapeutom. Tek ako je i nakon tog razdoblja osoba ustrajna u promjeni spola, pristupa se hormonskom i kirurškom liječenju.
- Kao što vidite, kirurško liječenje je vrlo složeno i indicirana je terapija samo kod osoba s teškom poremećajima rodnog identiteta - ističe dr. Roje. Osim toga, kvaliteta kirurške promjene vanjskih spolnih osobina ključna je za sve transseksualce u prilagodbi na novi spol. U praksi se često postavlja pitanje jesu li osobe koje su promijenile spol kasnije požalile. Procjene kažu da je takvih samo jedan do dva posto.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.