ZELENA AKCIJA GRADSKE RUBRIKE POVRĆE NA ANALIZI U ŽUPANIJSKOM ZAVODU ZA JAVNO ZDRAVSTVONIJE SVE CRNO PTICE, KRAVE I ŠKOLJKE PRIJETE SA SVIH STRANA, NO ZATO JE TU
VERDURA DA NAS SPASI
SAMO NAM JE BLITVA PREOSTALA
SREĆO
MOJA Svi koji u posljednje vrijeme sa zebnjom odlaze u mesnice i na peškarije ili
ih pak posve zaobilaze, mogu bez straha prijeći na povrće. Time će, uostalom, usrećiti
i svoje partnere jer je u nedavno objavljenom istraživanju potvrđeno da su vegetarijanci
- bolji ljubavnici
piše Divna ZENIĆ
snimio Jadran BABIĆ
Iz svinjetine nam prijeti trihineloza, pa čak i botulizam, koji se može razviti u
nestručno pripremljenim pršutima, govedina je potencijalni izvor smrtonosnoga kravljeg
ludila, a perad diljem svijeta na udaru je nezaustavljive ptičje gripe. Patogeni virus
H5N1, kažu stručnjaci, mogao bi završiti i u oklopima školjkaša, zbog čega ih, kako
nas neki od njih upozoravaju, jedno vrijeme valja izbjegavati. Egzotični virusi prijete i
ribljim vrstama, a onaj pod imenom VHS mogao bi pokositi srdele u Jadranu...
Sve u granicama
Slobodna Dalmacija provjerila je zdravstvenu ispravnost povrća na glavnom Pazaru i
trgovačkim centrima "Kerum", "Tommy", "Konzum" i
"Kaufland". U "zelenoj" akciji kupili smo blitvu, zelenu salatu,
mrkvu, kupus i kelj na deset nasumce odabranih lokacija (bancima Pazara i prodavaonicama navednih
centara) i uzorke dostavili županijskom Zavodu za javno zdravstvo na kemijsku analizu. I
dobili potvrdu da je povrće koje nam se nudi na tržištu - iznimno zdravo! Količine
pesticida i teških metala - olova, kadmija i žive, bile su čak deset do sto puta manje
od dopuštenih.
Konkretno, dopuštena vrijednost olova u blitvi jest 0,8 miligrama po kilogramu, a u našim
su uzorcima pronađene sljedeće količine - u blitvi s Pazara, uzgajanoj u Segetu, utvrđeno
je 0,004 miligrama olova, ona iz Kaštela imala je 0,018, dok se olovo na blitvi iz
"Tommyja" zaustavilo na 0,012, a iz "Kauflanda" na 0,11 miligrama.
Nadalje, propisana granična vrijednost kadmija je 0,2 miligrama, a taj se metal u našoj
blitvi našao u količinama od 0,02 do 0,09. Količine žive u blitvi bile su, pak, deset
puta manje od graničnih, koje iznose 0,05 miligrama po kilogramu.
Bezolovna trpeza
Kod zelene salate i ostaloga zeljastog povrća dopuštena količina olova je 0,3
miligrama po kilogramu, i tu je najlošije, ali još uvijek jako daleko od graničnih
vrijednosti, prošla salata s banka na Pazaru, ubrana u Slatinama, kod koje je analizom
utvrđena količina olova od 0,010 miligrama. Količine kadmija i žive kod svih uzoraka
salate (osim čiovske analizirali smo i onu iz Poljica i onu kupljenu u "Kerumu") bile su
gotovo zanemarive. Jednako tako, i mrkva i kelj i kupus mogu se, provjereno, jesti bez
straha.
Kakvo je splitsko povrće u odnosu na one u ostalim dijelovima Hrvatske, unatoč pokušaju,
nismo uspjeli provjeriti. Iz Sanitarne inspekcije u Zagrebu i Rijeci, s kojima smo se
namjeravali usporediti, dobili smo odgovore kako njihovo povrće, koje je uzorkovano prošle
godine, zadovoljava normative, ali nam nisu dostavili konkretne brojčane podatke koje
bismo mogli komparirati s našim rezultatima. No, u svakom slučaju sigurno je da svi koji
u posljednje vrijeme sa zebnjom ulaze u mesnice i na ribarnicu ili ih, pak, posve
zaobilaze, mogu bez straha prijeći na povrće. Time će, uostalom, usrećiti i svoje
partnere jer je u nedavno objavljenom istraživanju potvrđeno da su vegeterarijanci -
bolji ljubavnici.
Nema industrije - nema otrova
Dobre rezultate Slobodnine "zelene" akcije mr. Jasmina
Suton iz Odjela za toksikologiju Zavoda za javno zdravstvo obrazlaže činjenicom da u
okolici Splita već godinama nema industrijskih postrojenja, koja bi mogla biti izvor zagađenja,
uz to sve više automobila koristi bezolovni benzin, a i uzgajivači, očito, ne
pretjeruju s uporabom pesticida.
Mr. Suton ističe i kako minimalne količine olova, kadmija i žive koje su pronađene u
našim uzorcima ni stalnim konzumiranjem takvog povrća ne mogu dosegnuti količinu toksičnu
za ljudski organizam, što znači da ga se može jesti bez straha.
S(A)LATINE Kod zelene salate i ostaloga
zeljastog povrća dopuštena količina olova je 0,3 miligrama po kilogramu, i tu je najlošije,
ali još uvijek jako daleko od graničnih vrijednosti, prošla salata s banka na Pazaru,
ubrana u Slatinama, kod koje je analizom utvrđena količina olova od 0,010 miligrama