RADNICI NA MINIMALCUTVRTKA
BATOLIT
VLADIMIRA MERZLYAKOVA 19 MJESECI ČEKA ODGOVOR
NADLEŽNIH O SUDBINI ISTRAŽNOG POLJA "KRŠINE"
RUS "ZALEĐEN" NA KAMENU
ZAVJERA: Tvrtka je kupljena s idejom da se podigne
proizvodna hala, sa 120 zaposlenih, u kojoj bi se bavili isključivo obradom mramora za
izvoz. Gradski i županijski čelnici uvjeravali su nas kako je to iznimno dobra
investicija, a sada šute i tjeraju nas u propast, kaže direktor Vladimir Merzlyakov
Tvrtka "Batolit" d.o.o., s 20 zaposlenih, i navodno do sada isplaćivanom
najnižom plaćom od 4000 kuna, koja se bavi eksploatacijom kamena u kamenolomu Krtolin,
te istražnim radovima u Kršinama i Čvrljevu, od 1.veljače svojim će radnicima isplaćivati
minimalac. Tvrtka, naime, već 19 mjeseci nema nikakvog odgovora od šibenske gradske
uprave glede očekivanog preimenovanja "Kršina" iz istražnog u eksploatacijsko
polje u Prostornom planu, na temelju čega bi "Batolit" ishodio lokacijsku
dozvolu za početak planiranih radova.
Svjestan negativne klime
Financijska ulaganja zbog toga su zaustavljena, a tvrtka se suočava s teškoćama u
poslovanju (isplate plaća radnicima, ispunjavanje poreznih obveza prema državi) i
svojevrsnom blokadom. Zbog toga su se zaposlenici "Batolita", na čelu s
direktorom Vladimirom Merzlyakovim, požalili šibenskoj gradonačelnici Nedi Klarić.
Izražavajući zabrinutost vlasnika tvrtke zbog šutnje gradske vlasti, zatražili su još
jednom očitovanje Grada glede dobivanja lokacijske dozvole i rokova prenamjene "Kršina"
u eksploatacijsko polje kako bi mogli nastaviti daljnja ulaganja u razvoj obrade mramora. Direktor Merzlyakov posve je svjestan negativne klime
koja trenutačno u Hrvatskoj, pa i Šibensko-kninskoj županiji, vlada prema mnogobrojnim,
nerijetko "divljim" kamenolomima. Slučaj Kameningrada to je samo potencirao.
No, ljuti ga što se svi trpaju u isti koš, nelegalni i legalni, oni koji zagađuju okoliš
eksploatacijom građevinskog kamena, kao i oni, poput Batolita, koji se bave
arhitektonskim kamenom uz najviše ekostandarde.
- Tvrtka je kupljena s idejom da se podigne proizvodna hala, sa 120 zaposlenih, u kojoj bi
se bavili isključivo obradom mramora, dakle finalnom proizvodnjom za izvoz.
Gradski i županijski čelnici uvjeravali su nas kako je to iznimno dobra investicija koja
uživa njihovu podršku, a sada župan pere ruke i lopticu prebacuje na gradonačelnicu.
Svi šute i puštaju nas da čekamo, gubeći vrijeme i novac.
Ministarstvo gospodarstva je u svibnju 2004.g.izdalo rješenje kojim Batolitu odobrava
eksploatacijsko polje arhitektonsko-građevnog kamena "Kršine". Lokacijsku
dozvolu tvrtka je zatražila već u lipnju...
Ništa od eksploatacije!
- Stav Grada je jasan: nema govora o prenamjeni istražnih u eksploatacijska polja. Na
zahtjev Batolita nismo 19 mjeseci dali očitovanje isključivo zato što još nismo
donijeli Prostorni plan. Žalim što su radnici na minimalcu, ali za to nije Grad kriv —
kaže Neda Klarić, gradonačelnica Šibenika.
U 2003.g. Batolit je financijski sponzorirao kuglanu na Šubićevcu, 2004.g. NK Šibenik,
a župi Meterize darovali su lomljeni kamen za uređenje okoliša crkve sv.Jeronima.
Lani su sponzorirali maturalni ples šibenskih gimnazijalaca, te Bilicama donirali 350
kubika tampona za uređenje plaže.
Na pitanje jesu li računali da će donacijama ubrzati ishodovanje lokacijske dozvole,
Merzlyakov odgovara: — Zasad to ne želim komentirati.
D.BLAŽEVIĆ
Tko je Vladimir Merzlyakov?
Vladimir Merzlyakov (30), direktor Batolita, po struci je diplomirani pravnik, a po
nacionalnosti - Rus. U Hrvatskoj je 5-6 godina, a u ovu ga je tvrtku doveo njezin bivši
vlasnik, inače Vladimirov sunarodnjak. Živi u Zagrebu, gdje je potkraj prošle godine
premješteno i sjedište tvrtke. Roditelji Merzlyakova vlasnici su, navodno, jednog hotela
u Novom Vinodolskom. Kad su ga pitali kako se odlučio živjeti u Hrvatskoj, odgovorio je:
Znate li vi zemlju u kojoj je bolje živjeti? I što se tiče ljudi, i klime, i načina života.
Po bušotini - 50 tisuća eura
- Razumljivo je — ističe Merzlyakov — da nam je cilj eksploatacija. Zašto bismo
inače istraživali? Pa svaka bušotina košta 50 tisuća eura!!! Osim toga, u "Kršinama"
kamenolom postoji još od 70-ih, što znači da mi ne otvaramo novu ranu u prostoru.
Uzeli novac, a sad se bune
- Shvaćamo mještane Dubrave koji prosvjeduju protiv kamenoloma. Međutim, pri proširenju
postojećega šumskog puta, a zbog čega su mještani Dubrave prigovarali, nije posječena
nijedna maslina.
- Od vlasnika terena otkupili smo zemljište i platili im oko 300 tisuća kuna. Novac su
uzeli, a sada se bune...Put se danas nesmetano koristi i za pristup vjetroelektranama, i
kao protupožarni. Dakle, nikakvu štetu nismo prouzročili, a ipak ne možemo raditi, dok
drugi opasno zagađuju, a nitko ih ne dira.
![[Povratak na naslovnu stranu]](../inc/images/sd_logo-novo.gif){kind=logo}
1/1
Direktor Merzlyakov posve je svjestan negativne klime
koja trenutačno u Hrvatskoj, pa i Šibensko-kninskoj županiji, vlada prema mnogobrojnim,
nerijetko "divljim" kamenolomima. Slučaj Kameningrada to je samo potencirao.