strana 1 od 2

MIRIS BRAŠNA VRAĆA SE SREDNJOVJEKOVNI
VODENIČARSKI UGOĐAJ ČIKOLI I KRKI

Obnavljaju se mlinice hrvatskih velikaša

Vodenice na Krki u srednjem vijeku bile su toliko značajne da ih je koristilo i stanovništvo Splita, Zadra, pa čak i Italije! Vodenice na Krki i Čikoli bile su u vlasništvu hrvatskih velikaša Nelipića, Martinušića, Šubića i Utješinovića

Započela je sanacija prve od mlinica u kanjonu Čikole, niže čikolskog mosta u Drnišu. Gradski muzej Drniš obnovit će je u okviru projekta "Mlinovi na rijeci Krki i Čikoli".
Riječ je o poprilično ugroženom dijelu spomeničke baštine, djelomično uništenom i u Domovinskom ratu. Stare će se mlinice obnovom pokušati istrgnuti iz zaborava.

Mlinice - simbol života

Mlinice su oduvijek bile simbol života na ovim područjima. U srednjem vijeku vodenice na Krki bile su, stoji u materijalima Gradskog muzeja Drniš, toliko značajne da ih je koristilo i stanovništvo Splita, Zadra, pa čak i Italije! Vodenice na Krki i Čikoli bile su u vlasništvu hrvatskih velikaša Nelipića, Martinušića, Šubića i Utješinovića.
Korištene su i u tursko doba, a dolaskom Venecije i novog stanovništva i mlinice dobivaju na značaju. Mlatečka republika centralizira vlasništvo nad mlinicama, određuje poreze i ušur. One na Raškom slapu bile su pod upravom obitelji Nakić-Vojnović i Zavorović a jednim dijelom ostale su u vlasništvu općine Šibenik.
U prvoj polovini 18. st. Venecija je upravo uzorno organizirala poslovanje drniških čikolskih vodenica, odnosno onih na Krki. U napoleonsko doba djelatnost nema većih pomaka, a stanje u mlinarstvu počinje se sređivati kad Dalmacija ponovno dolazi pod izravnu vlast Beča.
Mlinica, na kojoj su radovi u tijeku, nalazi se u neposrednoj blizini nizvodno od mosta, na samom ulazu u Drniš.
Nakon sanacije i konzervacije mlinica će biti izložbeni dio stalnog postava drniškog muzeja, a u njoj će biti smještena etnografska zbirka.

Buduća etnografska zbirka

— Mlinica je vjerojatno sagrađena u predtursko vrijeme i pretpostavljamo da je pripadala tom sustavu vodenica na ovom prostoru. Gradnja čikolskog mosta, oko 1870. godine, poremetila je, međutim, vodeni tok i određeni broj vodenica ostaje bez vode.
Tako je i ova mlinica ostala bez brane kojom se voda usmjeravala na mlinska postrojenja. Imala je pet mlinskih kola, a na katu je bio stan za mlinara - kaže nam ravnatelj Gradskog muzeja Drniš Joško Zaninović.
Prema starim fotografijama, koncem 19 st. mlinica je već ruševina. Od tada do danas ta je spomenička baština stajala netaknuta i zapuštena.
Nakon obnove mlinice radovi će krenuti nizvodno, odnosno, Gradski muzej Drniš nastavit će sa sanacijom ostalih mlinica u čikolskom kanjonu, u dužini od četiri kilometra.
To je potez od mosta pa do "Mrđenovih mlinica".

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.