strana 1 od 1

JA TAKO MISLIM O PROMAŠENIM POTEZIMA SPLITSKIH URBANISTA

Očuvajmo Hajdukov plac

Na užem dijelu Splita, koji je obuhvaćen takozvanom kružnom prometnicom, preostale su još tri neizgrađene zelene površine: Gradski park, Park Emanuela Vidovića i bivše nogometno igralište Hajduka.
Predlagači Generalnog urbanističkog plana Splita na tom igralištu i dijelu Kragićeve poljane planiraju izgraditi "poslovne i javne, posebno kulturne sadržaje", a ispod njih podzemnu garažu, ni manje ni više nego za 500 vozila.
Imajući u vidu nedavni prijedlog da se na toj lokaciji, protivno GUP-u iz 1978. godine, među ostalim, izgradi koncertna dvorana, sadašnji je prijedlog pokušaj ozakonjenja te ideje.
Nitko, vjerujem, nema ništa protiv izgradnje objekata javne i poslovne namjene, pogotovu ne protiv objekta kulture kao što je koncertna dvorana, ali zašto graditi u centru grada i na jednoj od posljednjih gradskih zelenih površina.
I pučkoškolci znaju da su posebice u gusto naseljenim dijelovima grada, kao što je središte Splita, zelene površine njegova pluća. Od predlagača GUP-a, kao profesionalnih urbanista, treba očekivati da budu zaštitnici takvih površina kojima, naročito uži dio Splita, oskudijeva. Makar pri tome bili u pitanju i objekti kulture, a kamoli oni poslovnog ili javnog karaktera.
Zašto takve objekte graditi u gradskom središtu kada se u Splitu davno došlo do spoznaje da se u novoizgrađenim dijelovima grada zagovaralo izgradnju poslovnih, javnih i kulturnih sadržaja kako bi od "spavaonica" postali urbani dijelovi Splita kako bi se zadovoljile potrebe građana tih područja i ujedno rasteretilo gradsko središte.
Prijedlog GUP-a da se na toj lokaciji (stari Hajdukov plac) izgradi podzemna garaža za 500 vozila, smatram neprihvatljivim i neutemeljenim.
Dovođenje novih automobila, što je vezano s predloženom izgradnjom na toj lokaciji, opteretilo bi se ionako do nepodnošljivosti sadašnje stanje prometa u tom dijelu grada.
GUP-om iz 1978. godine na istočnom dijelu Sukoišana, između ulica Hrvatske mornarice i Domovinskog rata, dakle na rubu užeg dijela grada, bilo je predviđeno i donedavno sačuvano zemljište za izgradnju etažne garaže. Na žalost, na toj je lokaciji nedavno izgrađen stambeno-poslovni blok, pa je planirana izgradnja tog objekta za Split zauvijek izgubljena.
Tako je Split, zbog privatnog interesa, na rezerviranoj lokaciji ostao bez spomenute garaže, da bi mu se sada nudila garaža takvog kapaciteta u središtu grada. Nema što, vizionarski urbanizam!
Kako bi se zaštitila zelena površina u središtu grada, na koju i Hajduk polaže pravo, treba pronaći prihvatljivo rješenje koje bi zadovoljilo sve interese.
Kao jedno od mogućih rješenja, poštujući gledište Hajduka da je Stari plac njegovo vlasništvo kao i da u njegovoj komercijalizaciji vidi mogućnost svog opstanka, predlažem da i država i Općina Split, kao glavni vjerovnici, od Hajduka otkupe njegov teren, otpisavši mu dugovanja koja on prema njima ima.
Na taj način bi se Splitu sačuvala ta dragocjena zelena površina od zloupotrebe, a pomoglo Hajduku da prebrodi najtežu sportsku i financijsku krizu od svog osnutka.

REAGIRANJE DALMATINSKE BOLNICE U GUBICIMA(2)

’Kalos’ nije gubitaš

U članku u "Slobodnoj Dalmaciji" 1.12.2005. god., pod naslovom "Opća bolnica Dubrovnik - srednji gubitaš", u kojemu se spominje i Specijalna bolnica "Kalos", izneseni su neki netočni podaci.
Specijalna bolnica "Kalos" nije nikada bila ni na čijim jaslama pa tako ni na županijskim. U svom poslovanju do danas nije nikada ostvarivala gubitke za razliku od većine zdravstvenih ustanova. Bolnica ostvaruje prihode po tri osnove:
1. Pružajući zdravstvene usluge osiguranicima HZZO-a;
2. Pružanjem zdravstvenih usluga na slobodnom domaćem tržištu (bolesnici snose sami djelomično ili u potpunosti troškove liječenja);
3. Pružanjem zdravstvenih usluga pacijentima iz inozemstva.
Veliku pozornost poklanjamo i poboljšanju uvjeta smještaja i boravka bolesnika. Tako smo do sada preuredili 64 bolesničke sobe, gimnastičku dvoranu, elektroterapiju, bolnički restoran i druge sadržaje. Napravili smo projekt za preuređenje starog kompleksa bolnice i sada radimo na njegovoj realizaciji.
Glede privatizacije SB "Kalos", koju navodite kao jednu od mogućih opcija u budućnosti bolnice, mišljenja smo da se s istom ne treba žuriti i da će se to pitanje rješavati u sklopu reorganizacije cjelokupnog zdravstva Republike Hrvatske. A kada se bude razmatrala reorganizacija zdravstva u RH, potrebno je voditi računa o regionalnom značenju SB "Kalos" i neophodnoj potrebi postojanja jedne takve zdravstvene ustanove na ovim prostorima.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.