strana 1 od 4

EKSKLUZIVNO - SLOBODNA DALMACIJA PREDSTAVLJA MEGAPROJEKT
HRVATSKI SAN SPLITSKOG PODUZETNIKA VICENCA BLAGAIĆA

Izgradit ćemo grad
za 100.000 stanovnika

Stotinjak poduzetnika nudi Vladi javno-privatno partnerstvo za hrvatski projekt stoljeća na Čiovu, naselje s hotelima, vilama, umjetnim plažama, kućama na vodi i 50 hi-tech nebodera

Splitski poduzetnik Vicenco Blagaić ovih dana sastavlja konačan popis tvrtki i investitora, njih stotinu, koji osnivaju dioničko društvo s 30 milijuna kuna temeljnog kapitala te državi i vlasnicima zemlje na otoku Čiovu nude javno-privatno partnerstvo u dosad neviđenom projektu u Hrvatskoj: izgradnji potpuno novog grada na Jadranu! Od pedeset do čak stotinu tisuća ljudi po njihovim projekcijama živjelo bi i radilo u naselju radnog naziva “Hrvatski san”, koje bi se gradilo na ovom splitsko-trogirskom otoku, a koje bi sadržavalo sve sadržaje “modernoga mediteranskog grada iz snova”: točno pedeset nebodera po uzoru na newyorški Manhattan, veliku trajektnu luku s terminalima i golemim privezom za cruisere, marinu za megajahte, naselje s kućama na moru, stadion, koncertne dvorane, shopping centar, turističko naselje, luksuzne vile, stambenu zonu, golfske terene, luna-park, zoološki vrt… Uz to, dakako, i strogo planirane i široke prometnice, velike parkove i zelene površine te nove umjetne pješčane plaže.

Zapreke su samo u glavama

Blagaić, idejni tvorac ovog futurističkog projekta, mladi je splitski poduzetnik. Premda ima tek 28 godina, u poslovnim krugovima nije nimalo nepoznat: još s 19 producirao je prvi pravi hrvatski blockbuster “Posljednju volju”, u nešto manje od desetljeća doveo je splitski sajam nautike “Croatia Boat Show” među deset najvećih na svijetu, već nekoliko godina prilično uspješno izdaje hrvatsku verziju talijanskog časopisa “Nautica”, a vlasnik je još nekoliko tvrtki koje djeluju u nautičkoj i pomorskoj branši. “Hrvatski san” je, ipak, nešto što se s navedenim projektima nikako ne može uspoređivati, ideja iza čije bi realizacije, kaže, trebala stati cijela Hrvatska.
On sam na njoj radi nekoliko godina i priznaje da je u sve skupa dosad bilo upućeno tek pedesetak ljudi. I pored toga, dodaje, osobno ga je kontaktiralo nekoliko vrlo ozbiljnih investitora spremnih za ulaganje, a na razgovor za “Slobodnu” pristao je tek nakon što se uvjerio da projekt novoga grada jednostavno više nije moguće držati u tajnosti.
Premda se na prvi mah cijela ideja doima megalomanskom i utopističkom, njezin tvorac je uvjeren da je ostvariva: posljednjih godina posjetio je nekoliko lokacija na kojima se slični projekti ostvaruju, koji put je fingirao kupca i doslovce špijunirao konkurenciju, a nakon svega uvjeren je da su se u Hrvatskoj poklopile okolnosti i da je pravi trenutak za veliki iskorak.
- Izgradnjom autoceste Split-Zagreb naša država pokazala je da može ostvariti i ono za što se tvrdilo da je nemoguće, a sve samo ako cijela Hrvatska stoji iza toga. Danas se nalazimo na pragu Europske unije, imamo položaj u srcu Europe, najbolju klimu i najljepše more, izgradili smo infrastrukturu i na sva vrata kucaju nam investitori, pa nam ništa osim birokracije ili zapreka u našim glavama ne stoji na putu za ovakav pothvat - govori Blagaić o projektu koji “Slobodna” danas predstavlja u posebnom prilogu. O njegovim detaljima, ostvarivosti, dinamici i konkretnim rješenjima porazgovarali smo s autorom, koji je i sam svjestan reakcija koje bi ideja mogla izazvati u javnosti:

Imamo i viška investitora

- Jasno mi je da će mnogi smatrati da se radi o utopiji ili fantazijama, da je u Hrvatskoj nemoguće realizirati nešto ovakvo, no na sve primjedbe postoje vrlo racionalni odgovori. Ja osobno mogu garantirati da je interes za investiranjem čak i dvostruko veći od onoga što “Hrvatski san” nudi, da bismo time riješili desetke gorućih nacionalnih problema i da je sve skupa ostvarivo za najviše šest godina! Naravno, pod uvjetom da dobijemo potporu države i vlasnika parcela.
Kakvu potporu od države tražite?
- Prije svega načelnu, dakle da se ovo proglasi projektom od nacionalnog interesa, poput izgradnje autoceste. Nitko ne traži novac ili investiranje, već mogućnost da se brže otkupljuje zemljište, da državne tvrtke sudjeluju u izgradnji infrastrukture i da se prostor na kojem se investira proglasi bilo slobodnom zonom, bilo područjem od posebnoga državnog interesa.
Zašto baš Čiovo?
- Čiovo nije jedina lokacija, dapače: ima ih puno na kojima bi sve skupa bilo jednostavnije. No, želja mene i svih partnera jest upravo blizina Splita i Trogira kao gradova pod zaštitom UNESCO-a, pogoduje nam činjenica da se aerodrom i priključak na autocestu nalaze u blizini, a na ruku ide i podatak da se ovaj dio Čiova nalazi baš pod upravom Splita, u kojemu je ulaskom Liste Veloga Mista u vlast zavladala vrlo pozitivna i konstruktivna atmosfera.
Dakle, sama lokacija nije definitivna?
- Nipošto! Imamo još dvije koje ne želimo otkriti i koje držimo kao rezervne varijante, za slučaj da se na Čiovu stvar iskomplicira i da stvari krenu u krivom smjeru. No, ja osobno bih ovim putem pozvao vlasnike zemljišta da mi se jave i da ne prodaju parcele u međuvremenu. Bili smo pošteni i nismo u tajnosti otkupljivali zemljište, već želimo da sve bude javno i svima dostupno. Od “Hrvatskog sna” mogu profitirati ne samo vlasnici na Čiovu, već cijela država.
Zar mislite da uopće postoji interes za novih 50 nebodera na jednom Čiovu?
- O tome ne treba puno razmišljati, treba vidjeti slične primjere u svijetu i donijeti zaključke. U Dubaiju su, recimo, izgradnju nekoliko sličnih projekata potaknuli upravo Europljani, radili su ih europski i američki arhitekti, a više od 55 posto kupaca također dolazi iz Europe! Samo to dokaz je da interes postoji, a Hrvatska ima neusporedivo bolji položaj, klimu i sigurnosnu situaciju od Emirata.

Sjedišta velikih tvrtki

Ja sam osobno siguran da bi barem 20 od 50 nebodera zauzela sjedišta velikih hrvatskih tvrtki, od Agrokora, Agrama, Brodomerkura, Ine, HEP-a, T-HT-a, VIP-a, EPH-a i Plive do banaka i osiguranja. Ili, zašto u Hrvatskoj ne bi bilo sjedište multinacionalnih kompanija za ovaj dio Europe, zar baš sve one moraju biti smještene u Češkoj ili Mađarskoj?
A gdje bi se našli ti deseci, ili čak stotina tisuća stanovnika?
- Ni to ne bi bio nikakav problem. Velike investicije privlače ljude, kako one koji su za njih direktno vezani tako i one koji traže priliku za bolji posao, napredovanje ili novu karijeru.
Sasvim sam siguran da bi baš projekt poput ovoga zaustavio iseljavanje mladih i ponudio im perspektivu, da bi se praktički riješio problem nezaposlenosti u zemlji i privlačenja stranih investicija, angažirala praktički sva građevinska operativa i snažno potaknuo povratak iseljenika. A povrh svega, Hrvatska bi dobila na svim područjima: na novom imidžu mlade i ambiciozne države koja smjelo kreće u najhrabrije projekte, na turističkoj ponudi, na stranim investicijama, na snažnoj decentralizaciji države...
No, vjerojatno će ekološki argumenti biti protiv?
- Zašto? Pa upravo ovo je primjer projekta s glavom i repom, najbolji način kako iz ničega stvoriti novi održivi grad s najboljim urbanističkim, ekološkim i ekonomskim pretpostavkama. Uostalom, pogledajte hrvatski urbanizam i arhitekturu u posljednjih petnaest godina, s časnim izuzecima to bi sve skupa trebalo sravniti sa zemljom!

Međunarodni natječaj

Kod ovog projekta najprije bi se izradio master plan, s precizno određenim područjima za svaku namjenu, zatim bi se izgradila infrastruktura i zatim bi se ideja realizirala kroz tisuću malih projekata - od nebodera, stadiona i kongresnih dvorana do hotela ili obiteljskih kuća. “Hrvatski san” morao bi biti primjer kako graditi novi grad od temelja do krova.
Moram napomenuti, koncept koji predstavljamo jest definitivan, no na oblikovnoj razini on je samo poticaj arhitektima koji se žele uključiti - i hrvatskim i svjetskim. Naravno da bi sve skupa kroz njihov angažman dobilo “mediteranskiji” štih.
Koji je Vaš osobni interes u tome?
- Moj glavni uvjet je da ja budem generalni direktor ovog projekta, a interes kao i bilo kojeg drugog ulagača. Jasno da bih i ja sa svojom tvrtkom našao posao za sebe, no isto bi se dogodilo i sa praktički svim ostalim splitskim i hrvatskim tvrtkama. Ovo je jednostavno projekt tolikih razmjera da nema sukoba interesa, svi su na dobitku!
Bitno je napomenuti da novoosnovani d.d. ne bi bio investitor ni graditelj, već bi se svi objekti dali na međunarodni natječaj, tako da bi svi zainteresirani hrvatski i strani investitori imali priliku za dokazivanjem u gradnji, ali na već spremnoj lokaciji za gradnju - sa svim potrebnim urbanističkim planovima, i već spremnim dozvolama. Uz to, bili bi privučeni raznim poreznim olakšicama koje bi im jamčile dio financijske isplativosti.

Kuće za filmske zvijezde

Kako bi se projekt uopće ostvario?
— Jednostavno, javno-privatnim partnerstvom bi se otkupilo zemljište i izgradila infrastruktura, a nakon snažne promocije na najjačim svjetskim sajmovima i u najvećim centrima kapitala te velike reklamne kampanje raspisali bismo natječaje i krenuli s gradnjom. Uvjet je da sve počne u isto vrijeme kako bi se istodobno i dovršilo, uz najkvalitetnije investitore i strogu kontrolu ne bi smjelo biti nikakvih problema.
Osim toga, ako se u jednom Dubaiju, usred ničega, cijeli jedan sličan projekt proda u roku od tri dana od početka oglašavanja, zašto ne bi i u Hrvatskoj? Uopće ne bi bio problem čisto radi reklame pokloniti jednu kuću nekoj velikoj filmskoj zvijezdi, kojih barem kod nas ne nedostaje, a zna se i da najozbiljniji svjetski investitori već deset godina žele uložiti novac u suvisao projekt u Hrvatskoj, pa zar nije vrijeme da se svi okupimo i ponudimo to na jednom mjestu?

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.