Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
ponedjeljak, 7.11.2005.
  novosti
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  pressing
osmrtnice
zadnja strana
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 2 od 3

OBRAČUN IMENJAKA Dr. JURE RADNIĆ SA SPLITSKOGA
GRAĐEVINSKOG FAKULTETA OSPORAVA NOVI PROJEKT:

RADIĆEV PELJEŠKI MOST JE OPASAN,
PRESKUP I GRADI SE BEZ NATJEČAJA

UPOLA JEFTINIJE I BRŽE Sigurnost planiranog mosta velika je nepoznanica. Uz trusni teren, najveća teškoća je u vrlo lošoj kvaliteti tla ispod morskog dna. Moj prijedlog je upola jeftiniji i pouzdaniji od usvojenog, a rok gradnje bio bi kraći do godinu dana, veli dr. Jure Radnić iz Splita

piše Gordan ZUBČIĆ

Dugo najavljivani početak gradnje pelješkog mosta na samom je pragu, a priča o velikom državnom infrastrukturnom zahvatu time postaje sve zanimljivija. Naime, prof. dr. Jure Radnić, pročelnik Katedre za mostove i konstrukcije na splitskom Građevinsko-arhitektonskom fakultetu, za naš list je otkrio svoj prijedlog mosta za koji tvrdi da bi bio dvostruko jeftiniji, pouzdaniji, pa čak i ljepši od usvojenog projekta.
Premda se ne želi upletati u politički dio pripreme gradnje cestovnog mosta, čija se realizacija u javnosti često povezuje s bivšim visokim državnim dužnosnikom Jurom Radićem, ujedno i autorom novoga Masleničkog mosta, prof. dr. Radnić otvoreno tvrdi da je, među ostalim, sigurnost planiranog objekta velika nepoznanica. Svoje stavove splitski znanstvenik argumentira visokom seizmičnošću i lošim svojstvima tla na odabranoj lokaciji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, između mjesta Komarna i poluotoka Pelješca.

Zahtjevna izvedba

Dr. Jure Radnić: Nudim kombinaciju pontonskog i klasičnog mosta— Prema podacima iz dnevnih novina i raspoložive literature, na toj lokaciji bi se trebao graditi most s čeličnom sandučastom gredom, ukupne dužine 2300 metara, na kojem su predviđena po dva prometna i servisna traka, bez pješačkih staza. Puna širina mosta iznosi 15 metara, a korisna površina je tri metra uža, što je opet znatno više od potrebne prometne površine. Visina mosta na kopnenoj strani je 46 metara, a uz Pelješac je niveleta na oko 31 metar iznad razine mora — kaže dr. Radnić i dodaje:
— Uz trusni teren, najveća teškoća za ostvarenje usvojenog projekta je vrlo loša kvaliteta tla ispod morskog dna, budući da se nosiva matična stijena nalazi na velikoj dubini.

Čelični piloti

Osim toga, rješenje donjeg ustroja mosta s dubokim čeličnim pilotima je vrlo zahtjevno za izvedbu. Sve u svemu, prihvaćeno rješenje mosta kopno—Pelješac nije optimalno, a cijena od 259 milijuna eura, o kojoj govori dio izvora, nepotrebno je visoka — ističe dr. Radnić.
Nasuprot tome, naš sugovornik predlaže kombinaciju pontonskog i klasičnog mosta, ukupne dužine 2280 metara. Svi parametri takve gradnje snizili bi ukupnu cijenu mosta za 50 posto, na oko 129 milijuna eura, uz podjednako zadovoljenje svih bitnih zahtjeva, smatra prof. dr. Jure Radnić. Prema njegovim riječima, radi se o velikoj uštedi, što bi omogućilo realizaciju još jednog sličnog ili niza manjih objekata, nužnih za bolje prometno povezivanje hrvatskih krajeva, primjerice, most kopno—Čiovo.

Iznimno visoka cijena

Usvojeno rješenje pelješkog mosta nije optimalno, tvrdi splitski profesor— Pontonski most je nedvojbeno najracionalnije rješenje u postojećim uvjetima na najvećem dijelu ukupne dužine objekta. U takvom ozračju, klasični most s jako dubokim nosivim tlom naprosto nije konkurentan zbog iznimno visoke cijene cjelokupnog donjeg ustroja. Radi što skladnijeg uklapanja u okoliš, usvojena je niža niveleta mosta, pri čemu smo vodili brigu o potrebama pomorskog prometa, osobinama okolnog terena, zahtjevima ceste koja se prevodi, ali i o ekologiji — ističe prof. dr. Radnić.
Pročelnik fakultetske Katedre za mostove i konstrukcije naglašava kako njegov prijedlog ima i funkcionalniju poprečnu dispoziciju od usvojenog projekta, jer ukupna širina iznosi 10,4 metra, u što su uključena dva cestovna traka i dvije pješačke staze. Širina budućeg mosta, prema prof. dr. Radniću, naprosto je isforsirana samo da bi se povećala bočna stabilnost.
— Zbog manje širine mosta i raspona glavne nosive grede, za ovaj prijedlog trebalo bi utrošiti više od 6000 tona čelika manje u odnosu na prihvaćeno rješenje — ističe dr. Radnić.

Jednostavniji radovi

Prema njegovim riječima, i donji ustroj alternativnog rješenja, koji se temelji na pontonima, zategama i sidrima, znatno je racionalniji i lakši za održavanje od izvedbe budućeg projekta, sa stupovima, kesonima i pilotima, pri čemu bi utrošak betona i čelika bio dvostruko manji. Radovi bi time bili daleko jednostavniji i u potpunosti bi ih mogle obaviti domaće građevinske tvrtke, a vrijeme izgradnje bi se skratilo za 10 do 12 mjeseci, naglašava prof. dr. Jure Radnić i zaključuje kako je spomenuto rješenje mosta suvremeno, a njegova bi možebitna gradnja značajno doprinijela razvoju struke.

   

Porezni obveznici izgubit će milijune

Most kopno—Pelješac neosporivo je krupni nacionalni projekt koji bi se trebao pripremati više godina, a za odabir najpovoljnije opcije građenja i izvođača često se provode nepristrani javni natječaji, pa čak i u demokratski manje razvijenim zemljama, poput Srbije. Pripremni postupci za gradnju pelješkog mosta, međutim, obavijeni su velom tajne, a raspisivanje javnog nadmetanja ostaje, čini se, mrtvo slovo na papiru, što su nam neizravno potvrdili i u krugovima bliskim Vladi.
Protivnici ovakvih pravila igre skloni su reći kako se i u ovom slučaju odvija već viđeni scenarij, po kojem se vrlo vrijedni poslovi dijele u krugu nekolicine moćnih i odabranih osoba iz hrvatskoga građevinskog miljea. Odlučivanje o odljevu novca iz džepova poreznih obveznika u graditeljskom sektoru, a pogotovo u području niskogradnje, strogo je kontrolirano i centralizirano, smatraju naši sugovornici.

Povoljniji položaj

Radnićevo rješenje uključuje pontonski dio, dug 1870 metara, koji bi se realizirao na većem dijelu prijelaza iznad mora gdje se nosiva stijena nalazi na velikoj dubini, te 410 metara dug klasični most u blizini kopna, ispod kojeg bi bio plovni put širine 150 metara i visine 35 metara iznad morske razine.
Time bi se zadovoljili zahtjevi iz BiH za slobodnim morskim pristupom zaljevu Klek-Neum, pri čemu bi položaj plovnog puta bio prometno i strateški povoljniji od usvojenog rješenja koje predviđa prolaz za brodove po sredini mosta, što zahtijeva i skupu zaštitu stupova od udara brodova. Prof. dr. Jure Radnić dodaje da bi za sigurnu plovidbu bili pogodni i ostali otvori pontonskog mosta, budući da minimalna visina iznosi četiri metra.

 
Još u rubrici:
 


FRAKCIJSKI RAT SUKOBI U PODRUŽNICAMA SDP-A
NAVIJESTILI PROMJENE U STRANCI

ŽELJKA ANTUNOVIĆ KRENULA U
OBRAČUN S RAČANOVIM KADROVIMA


GRADSKI PRORAČUN BROJNE SPLITSKE TVRTKE I POJEDINCI
ZA NAJAM OKO 800 POSLOVNIH PROSTORA
DUGUJU GRADU NEKOLIKO DESETAKA MILIJUNA KUNA
Peruzović i Šola duguju Splitu
pola milijuna kuna


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 2/3