strana 1 od 3

POST FESTUM ORGULJAŠKE LJETNE ŠKOLE

Arhivi kriju najvrjednije podatke

Dvije su radionice svakako najvrjednije unutar Orguljaške ljetne škole: ona arhivska i restauratorska

Jedan na neki način slučajan susret na Danima orgulja u Umagu, onaj između šibenskog organologa i glazbenog pedagoga Božidara Grge i knjižničarke i muzikologinje zagrebačke Glazbene škole "Vatroslav Lisinski" Snježane Miklaušić Ćeran rezultirao je zaista vrijednim projektom Orguljaške ljetne škole. Tada je i zametnuta ideja o arhivističkoj radionici, odnosno seminaru unutar ljetne škole, odnosno, bio je to prijedlog njene današnje voditeljice Snježane Miklaušić Ćeran.
— Mislila sam da je važno da polaznici Orguljaške ljetne škole upoznaju arhivske fondove, a prvo što smo počeli raditi bio je arhiv samostana Gospe vanka Grada. Tamo smo našli opći fond cijele župe, naravno, na pameti su nam bili ponajviše podaci vezani za orgulje i glazbenu baštinu, orguljaše, pjevače, no, sredili smo cijeli arhiv, a zatim je župa koncem prošle godine izdala knjigu. Idući izazov, kaže Snježana Miklaušić Ćeran bila je zbirka muzikalija iz katedrale sv. Jakova. Tu im je koristila pisana ostavština don Krste Stošića.
— Bez njega gotovo da se ne možete kretati po Šibeniku i šibenskoj povijesti. No, to je ipak nesređena i nepopisana građa pa smo u prvoj fazi sve popisali, napravili katalog, napravili popise za međunarodnu bazu podataka. No, kako sva ta građa još zahtijeva svestranu muzikološku analizu moram reći da o njoj za sada nismo donijeli temeljne zaključke. Dakle, gotov ja onaj dio obrade koji jamči da je građa sačuvana. Ministarstvo kulture prvi put je 2004. godine počelo financirati restauraciju te sad preostaje polagan i dugotrajan posao.
Ima li osobitih zanimljivosti o kojima možete govoriti na temelju onoga što ste do sada uočili?
— Pa da, na primjer zanimljivo je da ima stvari koje su pisane baš za Šibenik! Razmišljali smo o tiskanju tih materijala, eventualno izvođenju, svakako popularizaciji te glazbe. Sad su tu podaci o izvođačkoj praksi sredine 19. stoljeća, postoje i autori iz 18. i 19. stoljeća i još niz drugih zanimljivosti. No, ne želimo još izlaziti sa čvrstim zaključcima, svemu treba još znanstvena provjera kako bismo do kraja definirali taj rad.
Trenutno ste zaokupljeni arhivom sv. Luce.
— Naš je zadatak obraditi sve spise bez obzira na sadržaj, popisati i arhivirati. Našli smo, eto, i podatak o orguljama iz 1638. godine, koje se rekonstruiraju pa će jednom opet biti u funkciji. Ovo što radimo na arhivi, na originalnom materijalu, na papirima starim nekoliko stotina godina, mladim ljudima omogućuje da uđu u draži i tajne i na autentičnoj građi shvate vrijednost ovoga posla. I da shvate da smo zaduženi to sačuvati i spremiti za one koji dolaze iza nas. Osim toga, ovako sređena arhiva je i dobra podloga za svaki znanstveni rad.
Uz Snježanu Miklaušić Ćeran u arhivističkoj radionici još su i suradnici Ana Popović, studentica muzikologije, Davor Konfic student teorije glazbe i Lucija Markulin.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.