strana 1 od 3

CRNA STRANA SEZONE
NAKON POGIBIJE 16-GODIŠNJEGA ČEŠKOG TURISTA U GUMENOM ČAMCU

16 mrtvih i nestalih: ČESI UMIRU PLIVAJUĆI

STRAVIČNA STATISTIKA U dosadašnjem tijeku sezone u Hrvatskoj je živote izgubilo čak 14 čeških turista, a ovoj crnoj brojci treba dodati i podatak o dva Čeha koji se vode kao nestali u Jadranu. Za onim koji je stradao u velebitskom kanalu još se traga, ali su izgledi da bude pronađen svakim danom sve manji

piše Jadranka MATIĆ

O smrti 16-godišnjegA češkog turista, izazvanoj udarom groma u vanjski motor njegova gumenog čamca u mjestu Sveti Petar nedaleko od Zadra, izvijestili su svi hrvatski mediji. Napominjući da je mladić životom platio nesretni i prije svega neoprezni izlazak na more u čamcu u vrijeme nevere, u svojim napisima ili pak kroz izjave stručnjaka, ni ovaj put nisu propustili upozoriti goste na Jadranu na važnost poznavanja osnovnih klimatskih uvjeta područja na kojemu borave, te podsjetiti da je u dosadašnjem tijeku sezone u Hrvatskoj život izgubilo čak 14 čeških turista. Ovoj crnoj statistici valja dodati i podatak o dva Čeha koji se vode kao nestali. Obojica su ovog ljeta nestali u dubinama Jadranskog mora, s tim da se za onim koji je stradao u Velebitskom kanalu, još uvijek traga. Izgledi da bude pronađen živ, svakim su danom, na žalost, sve manji.

Paket preventivnih mjera

Obitelji stradalih čeških turista za pomoć se prvo obrate veleposlanstvu svoje zemlje u Zagrebu, odnosno konzulici Veroniki Honcovoj, koja preko ljeta ured preseli u Podstranu kod Splita. Prema službenim podacima Veleposlanstva sedam je čeških državljana život izgubilo na moru, najčešće utapanjem. Kad se zna da se po podacima MUP-a RH, do 31. srpnja 2005. u Jadranskom moru utopilo 13 stranih državljana, nije teško zaključiti da najviše stradavaju upravo gosti iz Češke.
"Veliki problem za državljane Češke je neinformiranost i neznanje o klimatskim uvjetima područja u koja dolaze ljetovati", naglašava konzulica Honcova u izjavi za "Slobodnu Dalmaciju". Oba problema su i dalje prisutna unatoč činjenici da se ustrajno radi na njihovu dnevnom informiranju, kako preko posebnih emisija na češkom jeziku na Splitskom radiju, tako preko pisanih i elektroničkih medija u matičnoj zemlji.
Konzulica Honcova osobno je angažirana u radijskim emisijama, a po istom zadatku u Hrvatskoj preko ljeta borave i dvoje novinara sa češkog državnog radija. Sve s ciljem da turisti, a najviše ih je u Dalmaciji, pravodobno budu informirani o vremenskoj prognozi, zamkama što ih krije lijepi plavi Jadran ako se ne poznaju sve njegove ćudi. Prema riječima konzulice Honcove pokazalo se potrebnim da se posebne radioemisije emitiraju i u Dubrovniku i u Rijeci, što će se realizirati sljedeće godine. U isto se vrijeme nastoji uspostaviti kontakt s Državnim hidrometeorološkim zavodom u Splitu, kako bi se vremenske prognoze dnevno "vrtile" i na češkom jeziku.
Jedan od glavnih zadataka za sljedeću godinu jest i tiskanje letka u kojemu bi gosti iz Češke dobili uistinu osnovne informacije o putovanju na more, važan dio bio bi posvećen klimatskim uvjetima, kaže konzulica, počevši od toga što je bura, pa do toga što može značiti vožnja čamcem po naizgled "malim valovima". Letke bi se turistima dijelilo prije dolaska na Jadran, a pri izradi će se tražiti suradnja turističke zajednice i nadležne policijske uprave.

Ne pridržavaju se ni osnovnih uputa

Edukaciju turista koji dolaze na Jadran najvažnijom smatra i Radovan Linić, koordinator u Nacionalnoj središnjici za usklađivanje traganja i spašavanja na moru. Linić pri tome ima u vidu situacije kad turisti dolaze svojim plovilima ili se koriste čarter uslugama, a nemaju osnovna znanja za preživljavanje u uvjetima neverina. Poput konzulice i Linić predlaže izradu brošure koja bi se turistima dijelila na ulasku u našu zemlju. Ali, predlaže i uvođenje pravila kojih bi se strani gosti jednostavno morali pridržavati kad dolaze na more. Radi vlastite sigurnosti ponajprije.
Upravo češki turisti, a po podacima Nacionalne središnjice svakoga ljeta ih život izgubi desetak, nemaju predodžbu o opasnostima što ih krije more, i ne pridržavaju se ni osnovnih uputa. Potvrđuje to njihovo nesmotreno ponašanje poput onoga kad se od obale otisnu na gumenom dušeku ili u malim gumenim čamcima s dječjim veslima, ili kad otplivaju izvan zone označene kao kupalište. Jednostavno nisu svjesni u što se upuštaju, kaže Linić. Inače, Nacionalna središnjica je u dosadašnjem tijeku godine sudjelovala u 181 akciji traganja i spašavanja na moru. Do polovice srpnja zabilježeno je 11 akcija u kojima nastradalima nije bilo spasa. U pet slučajeva radilo se o roniocima. Nacionalna središnjica i intervenira kad su u pitanju nesreće na moru, uključujući i one ronilačke, te kvarovi na plovilima.
Brojni gosti, kojima je povod za dolazak na Jadran želja za sunčanjem i kupanjem, ne odole ni ljepotama i izazovima okolnih planina. Nije rijetkost da se odluče na izlete, zanemarujući vlastitu nepripremljenost, a zaboravljajući zamke što ih za neiskusne krije primamljivi planinski ugođaj. O takvima brigu u pravilu preuzima Gorska služba spšavanja koja je u dosadašnjem tijeku godine imala više od 400 intervencija na području Hrvatske, od toga 70-ak u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Pročelnik službe Vinko Prizmić napominje da je tijekom cijele prošle godine zabilježeno ukupno 400 intervencija.
Uvažavajući želju sve većeg broja ljudi da slobodno vrijeme provedu u prirodi baveći se različitim aktivnostima, Prizmić ih poziva da prije svega budu odgovorni prema sebi. Komentirajući nesreće na planinama uz obalu, podsjeća da su najčešće posljedica želje kupača za izletima. Kad s plaže gledaju brdo ili planinu čini im se jednostavnim popeti se, i onda se upute u neodgovarajućoj obući, bez dovoljno odjeće, vode i hrane.

Zov avanture

Zaborave da je u planini hladno, i što je još važnije, zaborave na naglu visinsku razliku, pa stradavaju i na bezazlenim lokacijama kao što je Pelješac. Nije onda čudo što lako izgube koncentraciju, orijentaciju i snagu što u pravilu ima za posljedicu ozljedu. Planine nisu opasne, napominje Prizmić, samo ih treba poznavati i pravilno se pripremiti za uspon.
Prizmić se zalaže i za organizirane odlaske jadranskih turista na izlete u planine i podsjeća na dobar rezultat zajedničkog rada turističke zajednice i lokalne samouprave u Makarskoj. Oni su prošle godine označili oko 280 kilometara puteva na Biokovu, izradili putokaze i karte i za razliku od prethodnih godina kad je bilo 20-ak intervencija zbog unesrećenih, ove je godine taj broj neusporedivo manji.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.