strana 1 od 3

BENKOVAČKI PRESEDAN: PRVI SLUČAJ STROGE KAZNE
U HRVATSKOJ ZA DIVLJE TRŽIŠTE RADNE SNAGE

POSLODAVCU ZATVOR ZBOG
ZAPOŠLJAVANJA NA CRNO

Općinski sud u Benkovcu donio je sudsku presudu (još nepravomoćnu) kojom je jedan poslodavac kažnjen zatvorskom kaznom od šest mjeseci zbog zapošljavanja radnika na crno! Tvrtka "Pape and Sons" zaposlila je čak 194 radnika na preradi ribe a da nijednog nije prijavila ili plaćala zdravstveno i mirovinsko osiguranje

ZADAR - Općinski sud u Benkovcu donio je prošlog tjedna nepravomoćnu sudsku presudu kojom je jedan poslodavac kažnjen zatvorskom kaznom od šest mjeseci zbog zapošljavanja radnika na crno!
Tvrtka "Pape and Sons" zaposlila je, u iznajmljenom prostoru na benkovačkoj Veletržnici, čak 194 radnika na preradi ribe a da pritom uopće nisu bili prijavljeni nadležnim tijelima, a niti su im plaćani zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Iako je riječ o nepravomoćnoj sudskoj presudi, ovakav slučaj zatvorskog kažnjavanja za rad na crno do sada kod nas još nije zabilježen. Je li to znak da se pravosuđe konačno odlučilo uhvatiti se u koštac s pošašću sive ekonomije koja se često etiketira kao rak-rana hrvatskoga gospodarstva ili je presuda u Benkovcu tek izolirani slučaj, pokazat će aktivnost Inspekcije rada i nadležnih organa.
U svakom slučaju, rad na crno je očito svima došao do grla jer su i sindikati 2005. proglasili godinom borbe protiv takvog oblika zapošljavanja i rada. Zanimljivo je, a tu smo informaciju dobili upravo u zadarskoj podružnici SSSH-a, kako su u Sindikatu bili upoznati i već nekoliko puta upozoravali nadležnu inspekciju rada na benkovački slučaj i poslodavca koji već godinama posluje na ovakav način.
Koliko točno ljudi u Zadarskoj županiji trenutačno radi na crno, nitko se ni ne usuđuje nagađati. Ako je suditi prema evidenciji koju je donedavno vodio Zavod za zapošljavanje, riječ je o oko pet posto od ukupnog broja nezaposlenih. Dakle, oko 500 ljudi. Međutim, jasno je kako ta brojka nije ni približna stvarnom stanju, prvo zato što značajan dio nezaposlenih ni ne želi priznati da već negdje radi u "fušu" i istodobno traži posao na Zavodu, a drugo zato što rad na crno ne podrazumijeva samo neprijavljivanje već i rad na minimalcu. Naime, porezi i doprinosi uplaćuju se na minimalnu plaću ili neki drugi dogovoreni iznos, a ostatak se isplaćuje na ruke.
Kad se još uz neplaćanje prekovremenih sati i neisplatu plaća problem rada na crno sagleda u tom kontekstu, nije ni čudno da država godišnje zbog toga gubi oko sedam milijardi kuna.
Iako rad na crno više nije jedino "privilegij" niže stručne spreme, već i među visokoobrazovanim radnicima u srednjim i malim tvrtkama, obrtima, ali i nekim državnim tvrtkama i medijskim kućama, sektori u kojima se najviše prakticira već su godinama nepromijenjeni: građevina, trgovina i ugostiteljstvo. Više od pola radnika po zadarskim kafićima i trgovinama je neprijavljeno ili radi na minimalcu!
— Radnici se po trgovinama i kafićima zapošljavaju na određeno vrijeme, uglavnom na mjesec ili dva, nakon čega se ugovor raskida i zapošljava netko drugi, ako uopće rade na ugovor i imaju sreće biti plaćeni. Prekovremeni se ne evidentiraju na "listi" već se, ako se uopće plaćaju, daju "ispod stola", a strašni su slučajevi gdje poslodavci od radnika traže da plaću kompenziraju robom iz trgovine — kaže povjerenik SSSH-a za Zadarsku županiju Zdravko Šarić.
Ako već neće sami radnici, a u anketi koju je nedavno proveo SSSH njih čak 37 posto je reklo da ne bi prijavilo poslodavca kod kojeg rade na crno, sindikati su se odlučili povezati s inspekcijom rada. Iako ta kombinacija zvuči dobitno, praksa je pokazala da nije nimalo idilična.
— Inspekcija rada ne radi ništa! Kontrole koje rade su nikakve, ne djeluje se u skladu s propisima, a na naše se dojave, ako uopće iziđu na teren, reagiraju kasno i nikako. Mi upozoravamo na one tvrtke u koje imamo pristup i svoje članstvo ili po dojavi, kao što je bio slučaj s Benkovcem, a što se tek događa u velikim trgovačkim lancima i tamo gdje nemamo ulaza, znaju samo oni koji tamo rade — kaže Šarić. Ako inspekcija i poduzme nešto, a recimo da je za cijelu Zadarsku županiju trenutačno samo jedna inspektorica rada, čak više od 25 posto tih procesuiranih predmeta odlazi u zastaru, a ako su poslodavci kažnjeni, riječ je o simboličnoj paušalnoj kazni. Zapravo, najčešće se kažnjavaju ukorom ako se poslodavac u međuvremenu pokajao ili priznao "grijehe".
— Ako je poslodavac svjestan da ga nitko neće dirati i kažnjavati, da će mu kazna biti pet puta manja od najviše propisane zakonom i da će, ako ga i kazne, nastupiti zastara, zapošljavanje na crno mu je idealno rješenje. Kad bi se poslodavci kažnjavali na način da im se oduzme pravo na rad u toj djelatnosti, tada bi drukčije razmišljali — kaže Šarić.
A da država radi sve da "ugodi" poslodavcima, najbolji je primjer program HITRO čija je prva usluga brzo i lako osnivanje trgovačkih društava na šalterima Fine, bez ikakve provjere o prethodnom bonitetu poslodavca.
Ukratko, kapital iz stare tvrtke se prebaci na novu tvrtku, koja je osnovana na suprugu, brata ili nekog drugog člana obitelji. Stara tvrtka ostaje bez kapitala i odlazi u stečaj, a radnici, ako su uopće i bili prijavljeni, nemaju se gdje naplatiti.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.