strana 1 od 4

ČETVRTA PARADA HOMOSEKSUALACA U ORGANIZACIJI
ŽENSKIH UDRUGA PROTEKLA BEZ INCIDENATA

’ZAGREB JE GAY’

ZAGREB - Bez ijednog incidenta i s jakim policijskim osiguranjem, čiji su pripadnici brojnošću nadmašili sudionike, protekao je u nedjelju tradicionalni, četvrti po redu Zagreb Pride 2005. — Povorka ponosa LGBTTIQ - lezbijske, gay, biseksualne, transseksualne, interseksualne i queer populacije. Nakon odustajanja dosadašnjeg organizatora udruge Iskorak i njezina predsjednika Dorina Manzina, ovogodišnju je organizaciju Povorke ponosa u posljednji čas preuzela feministička grupa Epikriza, uz potporu Centra za mirovne studije i lezbijske grupe Kontra, a umjesto u uobičajenom terminu, krajem lipnja, parada je održana tek polovicom srpnja
Iako je broj prijavljenih sudionika bio dvije stotine, na Zrinjevcu se okupilo tek stotinjak LGBTTIQ osoba, i to najviše mlađe ženske populacije, budući da se veći dio (muških) članova Iskoraka, uključujući i samog Manzina, u povorci nije pojavio. Cijeli prostor Zrinjevca, gdje su se sudionici okupljali, kao i povorku koja se kretala rutom Zrinjevac - Praška ulica - Trg bana Jelačića - Cvjetni trg - Teslina - Zrinjevac, osiguravalo je ukupno 350 policajaca te 90 zaštitara Sokol Marić Securityja.
U povorci također nije bilo ni jednog državnog dužnosnika ili istaknutijeg političara, kojima su organizatori uputili pozive, a potporu su došli izraziti uglavnom aktivistice poput Vesne Teršelić, Sanje Sarnavke, Andree Feldman, predstojnice Vladina Ureda za ravnoprovnost spolova Helene Štimac-Radin, te pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Gordane Lukač-Koritnik. Cilj ovogodišnje povorke bio je zatražiti potporu javnosti za Zakon o registriranom partnerstvu, koji bi se u proceduri trebao naći u jesen, a kojim homoseksualni parovi traže ista prava kao heteroseksualni bračni parovi, osim posvajanja djece.
"Lezbe i pederi protiv pedofilije", "Homofobija je bolest", "Nema seksa prije registracije" samo su neki od natpisa na transparentima koje su navedenom rutom gradskim ulicama nosili sudionici povorke. Povicima "Ljubav", "Zagreb je gay", "Lezbe su zakon", s neizbježnom duginom zastavom i zviždaljkama, sudionici su miroljubivo pozivali građane da im izraze potporu. Suzavca, uobičajenih ružnih dobacivanja i psovki, nije bilo, tek pokoji usputni komentar pretežito starijih građana "Jadna djeca", ili "Zar sam ja za to bio dragovoljac".
— Zadovoljni smo, važno da nije bilo incidenata - ocijenila je na kraju Sanda Brumen iz Epikrize. Sudionici su se potom mirno razišli na after Pride party u klubu Global.

NAKON UHIĆENJA KRUNOSLAVA PRATESA,
OPTUŽENOG ZA UBOJSTVO NEKADAŠNJEG ČELNIKA INE

Prates je Udbi dao duplikat
ključeva Đurekovićeve tiskare

MÜNCHEN/STUTTGART - Nakon uhićenja 55-godišnjeg Krunoslava Pratesa u Münchenu, njemački generalni odvjetnik Kay Nehm izjavio je kako je Prates bio "suputnik hrvatskog političkog emigranta Stjepana Đurekovića" te da se sumnja da je od 1975. do 2000. godine radio za jugoslavensku tajnu službu Udbu i pripomogao pri organizaciji ubojstva Đurekovića 28. srpnja 1983. godine. Odvjetnik Nehm je u svome priopćenju objavio kako je Đureković vodio izdavačku kuću "Hrvatska knjiga" te se "zalagao za nasilan otpor jugoslavenskom režimu". Prema Kayu Nehmu, osumnjičeni Krunoslav Prates je znao za planove o ubojstvu Stjepana Đurekovića te je svojim nadređenima u Luksemburgu predao duplikat ključeva tiskare u Wolfrathausenu, gdje je Đureković radio. Na taj način je ubojicama Đurekovića omogućen pristup prostorijama tiskare u ulici Sauerlacher Strasse.
Krunoslav Prates do daljnjega će ostati u pritvoru, a glasnogovornica generalnog odvjetnika Nehma izjavila je kako se još ne zna tko je ubio Stjepana Đurekovića.
Osim Pratesa, u Nürnbergu je uhićena još jedna osoba za koju se sumnja da je surađivala s Udbom, pod tajnim imenom "Karlo", te da je u lipnju 1989. godine nožem ubila emigranta Antu Đapića, strica predsjednika HSP-a. Budući da se radilo tek o početnoj sumnji bez konkretnijih dokaza, ta je osoba nedugo nakon uhićenja opet puštena na slobodu.
Dugogodišnja suputnica Stjepana Đurekovića bila je i prof. Malkica Dugeč, koja danas živi u Stuttgartu, a koja je za vrijeme jugokomunističke vladavine zajedno sa svojim danas pokojnim suprugom Božom Dugečom ugostila Stjepana Đurekovića u svom domu. "Znao je da ga se prati i da ga se pokušava ubiti. Čak je to rekao mome suprugu Boži. Međutim, odbio je zaštitu koju mu je nudila njemačka policija", rekla je prof. Malkica Dugeč za Slobodnu Dalmaciju, ističući kako se nada da će pravda na kraju ipak pobijediti te da će se pronaći ubojica Stjepana Đurekovića.
"Mi emigranti živjeli smo u konstantnom strahu. Đureković je jako puno radio i bio je neustrašiv. U samo nekoliko godina boravka u Njemačkoj objavio je čak pet knjiga", rekla nam je prof. Dugeč napominjući kako joj je 21. srpnja 1983. godine poštar u Stuttgartu uručio Đurekovićevu zadnju knjigu "Slom ideala", s napisanom posvetom. Samo tjedan dana nakon toga i do nje je stigla vijest da je Stjepan Đureković ubijen.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.