strana 1 od 1

110 GODINA INSTITUTA ZA JADRANSKE KULTURE
I MELIORACIJU KRŠA U SPLITU (2)

Fiziokrati i prve akademije

Brojni poznati intelektualci okupljeni oko akademija, od Jerolima i Julija Bajamontija, P. Nutrizija, Grisogona, Petra della Coste, do Ivana Luke Garagnina, Vitturija i mnogih drugih, pokušavali su dalmatinsku poljoprivredu izvući iz zaostalosti

piše Meri ŠILOVIĆ

Prvu akademiju osnovali su 1767. godine dr. Ivan Moller, Giuseppe Ivelija, dr. Leon Urbani i Giuliano Bajamonti u Splitu pod imenom "Societa economica de Spalato". Ova akademija bavila se poljoprivredom, obrtom, trgovinom i ribarstvom. Mletačko gospodarsko vijeće u svom izvješću ističe da je splitska akademija uspješno izvodila različite poljoprivredne pokuse, unaprijedila preradu kože, preradu slanih i suhih riba, uvela bolje mlinove za masline, proširila uzgoj krumpira,...

Zaostala poljoprivreda

Akademija slična splitskoj osniva se 20 godina kasnije (1787.) u Zadru pod imenom "Accademia economico-letteraria di Zara". Utemeljitelji zadarske akademije bili su Nikola Grimaldi, dr. Nikola Đačić, knez Antonio di Medici i Girolamo Maria Sorazo. Godinu dana kasnije, 1788. godine, Antonio Radoš Micheli-Vitturi osniva gospodarsku akademiju u Kaštel Lukšiću. U Dubrovniku se tih godina osniva "Domoljubno društvo" kao znanstvena akademija koja se bavi i problemima poljoprivrede.
Akademije su okupljale intelektualce, plemiće, građane, svećenike i učitelje koji su se bavili mogućnostima gospodarskog razvoja Dalmacije. Iz akademija su izišle brojne knjige i članci o maslinarstvu i uljarstvu, vinogradarstvu i vinarstvu, pčelarstvu, uzgoju žitarica... Akademije su surađivale sa sličnim institucijama u Europi i tako su preko njih u Dalmaciju stizala nova znanja i poljoprivredne tehnike. Akademija u Splitu imala je i svoje zemljište na kome je obavljala razne pokuse. Najviše popularnih tekstova o unaprjeđenju poljoprivrede na hrvatskom jeziku tiskano je u "Kraglskom Dalmatinu".
Preko akademije u Dalmaciju se krajem 18. stoljeća uvodi proizvodnja krumpira (s uzgojem krumpira je eksperimentirao i Julije Bajamonti). Brojni poznati intelektualci okupljeni oko akademija, od Jerolima i Julija Bajamontija, P. Nutrizija, Grisogona, Petra della Costa, do Ivana Luke Garagnina, Vitturija i mnogih drugih, pokušavali su dalmatinsku poljoprivredu izvući iz zaostalosti.

Glad

S velikim sušama ili dugim zimama u Dalmaciju je glad redovito stizala. Za velike gladi 1782. godine u Dalmaciji je prije žetve umrlo oko 20.000 ljudi, a 600 ljudi u samom Splitu.
"Koje li prizore pruža glad, koja se redovito javlja među Morlacima", piše Garagnin, jedan od fiziokrata. "Vidimo naše bijedne seljake prisiljene da jedu najgori kruh od korijena kozlaca, da se hrane nezdravim travama i vidimo ih kako napokon malaksavaju pritisnuti nizom bolesti prouzročenih štetnom prehranom. Vidimo naše Morlake blijeda lica kako na prodaju nude ono malo pokretne imovine što su je u svom siromaštvu čuvali za krajnju nevolju, sjemenke koje bijahu određene za sjetvu, stoku koja ih je hranila".
Jerolim Bajamonti u svojoj studiji "Prospetto di studi economici di Dalmazia" 1775. govori kako su jedan od temeljnih razloga zaostalosti naše poljoprivrede naši težaci koji su vrlo primitivni, grčevito vezani za tradiciju, nepovjerljivi prema svemu novom.
Bajamonti kaže da je Dalmacija slabo naseljena, što je jedan od razloga njezine zaostalosti, a k tome da vode nemaju čitave godine ni neki veći gradovi. Piše o općoj zaostalosti u obradi loze i masline. Tvrdi da prosvijećeni ljudi trebaju uložiti napore u obrazovanje seljaka, uvođenje suvremenih metoda obrade tla, poboljšanje prerade grožđa i maslina, povećanje broja stoke i povećanje njezine produktivnosti.
Uprkos njihovim idealističkim nastojanjima, u stvarnom životu siromašne, uglavnom nepismene, Dalmacije nije se značajnije osjetilo djelovanje fiziokrata-domoljuba i njihovih akademija.

Pod vlašću Napoleona

Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće u samo 17 godina Dalmacija je promijenila dva moćna gospodara, Austriju (koja vlada Dalmacijom od 1797. do 1805. godine) i Napoleonovu Francusku (od 1806. do 1814.).
Vicenzo Dandolo, generalni providur Dalmacije za francuske okupacije, Napoleonu 1806. godine šalje memorandum u kome predlaže, među ostalim, osnivanje velikog rasadnika u kojem bi se uzgajale voćne sadnice koje bi se besplatno dijelile seljacima. Preporučuje i veću sadnju krumpira u Dalmaciji, podizanje šuma, unapređivanje stočarstva,...
Providur Dandolo nabraja osnovne uzroke jadnog stanja dalmatinske poljoprivrede: "nedostatak ljudi i oskudica radne snage, opća bijeda sitnih seljaka koji nemaju ni znanja, ni materijalnih mogućnosti za pokretanje razvoja, skupoća radnih nadnica, potpuno nepoznavanje zanata koji su potrebni za izradu i popravak poljoprivrednih alatki, nedostatak cesta i plovnih putova koji bi težacima olakšali prijevoz tereta i međusobnu komunikaciju, nebriga i averzija zemljoposjednika prema zemlji i težaku, iskorištavanje pašnjaka bez ikakva reda, pomanjkanje poljoprivrednih zakona, nezainteresiranost težaka za razmnožavanje voća te izgubljeni dani zbog raznih svetaca."

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.