NA LOKALITETU ANTIČKE NARONE U VIDU
Počela gradnja Arheološkog muzeja
U objektu, koji će se graditi prema idejnom projektu zagrebačkog arhitekta Gorana
Rake, izložit će se najljepši i najvrjedniji eksponati koji su pronađeni u Naroni
tijekom višegodišnjih istraživanja
Izgradnja Arheološkog muzeja u Vidu na lokalitetima antičke Narone započela je
proteklih dana. To, uz ostalo, doznajemo u Ministarstvu kulture RH, koje je kao glavni
investitor u projektu do sada utrošilo značajna financijska sredstva, dok je u ovoj
proračunskoj godini osigurano daljnjih milijun i 300 tisuća kuna proračunskih
sredstava. Arheološki muzej u Vidu tako je pronašao svoje mjesto među najznačajnijim
projektima Ministarstva kulture, koje ga je uvrstilo u prioritetne investicije u 2005.
godini.
U objektu, koji će se graditi prema idejnom projektu
zagrebačkog arhitekta Gorana Rake, izložit će se svi najljepši i najvrjedniji
eksponati koji su pronađeni u Naroni tijekom višegodišnjih istraživanja. Ovo
jedinstveno zdanje naronitanskog muzeja izdizat će se nad Augusteumom, pa će tako rimski
hram s kipovima cara Augusta, carice Livije i drugih pripadnika carske obitelji, biti
glavni izložbeni postav muzeja. Osim hrama, unutar zgrade muzeja trebao bi se naći i dio
rimskog Foruma, bivša Plećaševa kuća, te lokalitet Gornje njive. Muzej će, predviđeno
je, imati i radni dio sa sobama za kustose, priručnu knjižnicu i dokumentacijski centar.
Uz recepciju, garderobu i prostor za vodičku službu, u muzeju će se nalaziti i muzejska
prodavaonica i kafeterija. Inače, muzejsko zdanje se svojim funkcionalnim rješenjem
uklapa u ruralni pejzaž naselja Vid uz poštovanje arheoloških nalazišta antičke
Narone, koja su intenzivno istraživana prošlih desetak godina, pod vodstvom prof.
Emilija Marina.
Muzej je projektiran stepenasto, a autor nedvojbeno slijedi prirodno izdizanje terena te
tako zgradu Muzeja usklađuje s krajolikom. Riječ je zapravo o spajanju živog naselja s
dvije tisuće godina starim hramom, koji se nekoć nalazio na sjecištu trgovačkih putova
u dolini Neretve.
Ukupna površina Muzeja je oko tisuću četvornih metara. Međutim, ako se prilikom
arheoloških istraživanja u budućnosti ukaže potreba za proširenjem prostora, postojeće
muzejsko zdanje nadogradit će se dodavanjem novih terasa koje se uzdižu uz brijeg u zaleđu
muzeja. Na kraju spomenimo i to da antičke lokalitete u Naroni posjećuju brojni turisti
na izletima u dolini Neretve.
To je svakako dodatni poticaj nadležnim institucijama da žurno pristupe uređenju čitavog
ovog prostora koji je značajan turistički potencijal ne samo doline Neretve već i čitave
Dubrovačko-neretvanske županije.
S.SOLDO
|