subota, 18.6.2005.


	novosti teme dana ekonomija sport kultura mozaik crna kronika

	split zadar šibenik dubrovnik bih

	forum sd magazin pomet feljton kolumne osmrtnice zadnje vijesti

	impresum kretanje brodova

	kontakt linkovi arhiv e-mail adresar




	strana 1 od 6

NESTAŠICE U KB-u SPLIT IZAZVALE
LAVINU NEZADOVOLJSTVA PACIJENATA

U BOLNICI NI ZA LIJEK

Ravnatelj prof. dr. Dujomir Marasović priznaje kako troškovi za lijekove i medicinski potrošni materijal nekontrolirano rastu pa je tako protekli mjesec ta stavka "pojela" čak 12,6 milijuna kuna, odnosno sve što je preostalo nakon što su iz mjesečnoga bolničkog proračuna, "teškog" 41,6 milijuna kuna, djelatnicima isplaćene plaće u ukupnoj sumi od 29 milijuna

Lavina nezadovoljstva pacijenata Kliničke bolnice Split zbog nestašice tumorskih markera i još nekolicine laboratorijskih preparata, uključujući i markere za hepatitis, ponovno je otvorila pitanje medicinske potrošnje. Unatoč mjerama racionalizacije koje primjenjuje od početka svog mandata, i sam ravnatelj prof. dr. Dujomir Marasović priznaje kako troškovi za lijekove i medicinski potrošni materijal nekontrolirano rastu. Protekli je mjesec, prema njegovim riječima, ta Na šalteru bolničkog laboratorija izvješen je popis od čak 11 pretraga koje se ondje privremeno ne obavljaju/Joško PONOŠ stavka "pojela" čak 12,6 milijuna kuna, odnosno sve što je preostalo nakon što su iz mjesečnoga bolničkog proračuna, "teškog" 41,6 milijuna kuna, djelatnicima isplaćene plaće u ukupnoj sumi od 29 milijuna.
Navedeni su troškovi u posljednja tri mjeseca, kako objašnjava dr. Marasović, dosegli razinu najveće potrošnje bivše bolničke garniture. Bivši ravnatelj i sadašnji predstojnik Klinike za interne bolesti prof. dr. Dinko Mirić, kojeg su neracionalna potrošnja i minus od 65 milijuna kuna službeno i stajali čelnog mjesta KB-a, komentira kako nova financijska situacija samo potvrđuje da se na lijekovima i potrošnome materijalu zapravo ne može uštedjeti. Ušteda se, objašnjava, može ostvariti tijekom nekoliko mjeseci, ali se onda sve vrati, a realno je očekivati i da će potrošnja rasti i dalje, s obzirom na to da svake godine cijena lijekova, zbog njihovih novih i skupljih generacija, skače za deset posto.
Uz to, raste i broj pacijenata koji su sve više informirani i traže točno određene, nove lijekove, na koje zakonski imaju pravo. Dr. Mirić upozorava i na velike troškove za polikliničke pacijente koji, dakle, nisu hospitalizirani, ali njihove lijekove, zbog loše organizacije doma zdravlja, podmiruje bolnica. Konkretno, na Internoj klinici se za tu namjenu mjesečno troši gotovo pola milijuna kuna. Na isti problem su nas upozorili i u centralnom bolničkom laboratoriju, napominjući kako ne može biti novca za tumorske markere, kada je gotovo cijeli proračun otišao na pretrage koje se mogu raditi i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Dr. Mirić ističe i kako, unatoč svim problemima, potrošnja splitskog KB-a objektivno nije velika, što su potvrdile i HZZO-ove revizije još za njegova mandata, međutim problem je što je i dalje, nakon povećanja mjesečnog proračuna od pet milijuna kuna, splitski krevet znatno jeftiniji od zagrebačkog, a uz to na svaki krevet imamo manje zaposlenog osoblja od zagrebačkih bolnica.
Dr. Mirić upozorava upravo na to kadrovsko pitanje. Ističe kako aktualni ravnatelj u svojoj nakani racionalizacije nema loše namjere, jer sve što uštedi usmjerava na uređenje bolnice, no to ne može ostvariti na lijekovima, pa štedi na kadrovima, što nije dobro, jer već sada, kako napominje, na Internoj klinici nedostaje i liječnika i sestara.
— Da sam na njegovom mjestu, već bih u ovoj godini primio dvadesetak novih specijalizanata, kako smo to ranije i radili, jer nismo htjeli štedjeti na novim kadrovima. A ako se ovakvo stanje nastavi, za četiri godine nastat će vakuum, jer neće imati tko raditi — zaključuje dr. Mirić.

D. ZENIĆ

Dr. Bota: Lažna racionalizacija

Raspravi o štednji u zdravstvenom sustavu priključio se i doc. dr. Božo Bota, predsjednik splitske podružnice Hrvatskoga liječničkog sindikata, naglašavajući kako se došlo do dna u lažnoj racionalizaciji čiju cijenu plaćaju sami doktori svojim "buštama", budući da cijene lijekova i medicinske opreme ne padaju, nego rastu. Potvrđuje to podatkom da sat rada jednog specijalista vrijedi 30 kuna, a primjerice jednosatna operacija slijepog crijeva, u kojoj sudjeluju jedan anesteziolog, dva kirurga i dvije medicinske sestre, HZZO plaća svega 120 kuna. Postavlja stoga pitanje dokle će liječnici plaćati razliku između socijalne i stvarne cijene zdravstvenih usluga. Ističe također kako Sindikat preporučuje svim liječnicima da poštuju zakon prema kojem osiguranici imaju pravo na sveobuhvatnu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu, odnosno da svojim pacijentima propisuju najbolji lijek, kao i najbolji medicinski zahvat i dijagnostičku uslugu. U protivnom, objašnjava, radit će se o stručnoj pogrešci, za koju sam liječnik može odgovarati na sudu. No, ako doktor prepiše najbolje, a bolnica zbog mjera štednje pacijentu to ne omogući, onda na sudu ona i odgovara, zaključuje dr. Bota.

Nema!

Na šalteru bolničkog laboratorija pacijentima na uvid izvješen je popis od čak 11 pretraga koje se ondje privremeno ne obavljaju. Dakle, u bolnici trenutačno nema PSA - tumorskog markera za prostatu, zatim markera Ca 19,9, koji se koristi kod tumora gušterače i u kombinaciji za debelo crijevo, markera Ca 72,4 za želudac, te markera CyFra, koji se koristi kod jedne vrste raka pluća. Nedostaje nadalje hemoglobinskog markera HbA1C, kojim se ispituje razina šećera u krvi, te fructozamina, koji pokazuje to isto, ali u posljednja dva tjedna. Zbog kvara na uređaju u laboratoriju se ne radi ni osmolarnost za ispitivanje gustoće tjelesnih tekućina, a nema ni markera za hepatitis, kao ni preparata koji provjeravaju razinu lijekova — fenobarbitala i ciklosporina u krvi, te preparata ENA, kojim se određuju antitijela kod autoimunih bolesti.

POČELA DVODNEVNA MEĐUNARODNA KONFERENCIJA

Kako štitimo Jadran?

Dvodnevna konferencija o problemima održivog načina života na Jadranu "EU i jadranska regija - razvitak i mogućnosti" počela je jučer u prostorijama Županijske gospodarske komore. Konferencija je dio projekta "Adriatic Action Plan", a održava se pod pokroviteljstvom Talijanskog ureda Europskog S konferencije o Jadranu u Gospodarskoj komori/Jadran BABIĆ parlamenta. Akcijski plan skup je akcija koje će se do 2020. provoditi u jadranskim gradovima, a njegova prva faza, koja uključuje snimanje stanja i istraživanje pokazatelja stanja zaštite okoliša, vrijedna je milijun eura. Četrdesetak sudionika iz gradova jadransko-jonske regije, koji su tijekom dana održali brojna izlaganja, pozdravili su predsjednica HGK Split Jadranka Radovanić te gradonačelnik Miroslav Buličić, dok im se u ime Republike Italije obratio talijanski konzul u Splitu Marco Nobili.
— Predviđeno je pet ovakvih okupljanja, s finalnim koje će se 2006. održati na trajektu koji će ploviti između gradova sudionika projekta — rekao je Nikola Horvat iz Udruge turističkih vodiča. Na konferenciji, među ostalima, sudjeluju i Forum jadransko-jonskih gradova, Ministarstvo vanjskih poslova, PAP/RAC Split, Regionalni centar za prevenciju pomorskih nezgoda, HGP, Ekonomski fakultet Split, Lučka uprava Split, CEPOS i EKO-Kaštelanski zaljev. Moderatori prvoga dana konferencije bili su dogradonačelnik Ljubomir Urlić i projekt manager AAP2020-a Piero Remitti, a bilo je riječi o budućnosti teritorijalne kooperacije Europske unije, ulozi istočnojadranskih zemalja, jadranskih gradova i regija u AAP-u, o politici održivosti za te regije i gradove. Danas se rad konferencije nastavlja na Ekonomskom fakultetu, izlaganjima o pridruživanju Jadranskom forumu, gdje će moderator biti prof. Branko Grčić.

Tea SUMIĆ

BROD RATNE MORNARICE ITALIJE U LORI

Doplovio ’Comandante Foscari’

U višednevni posjet Hrvatskoj ratnoj mornarici i gradu Splitu, a u sklopu provedbe bilateralne vojne suradnje, jučer je u ratnu luku Lora s 59 članova posade doplovio ophodni brod Ratne mornarice Republike Italije "Comandante Foscari". Talijanski ophodni brod ostat će na vezu na sjevernom lukobranu u Lori do utorka 21. lipnja.
Zapovjednika "Comandantea Foscarija" kapetana fregate Paola Fantonija tim je povodom u Lori primio kapetan bojnog broda Augustin Benić, a u Banovini ga je primio splitski gradonačelnik Miroslav Buličić sa suradnicima. U pratnji kapetana fregate Fantonija Split su posjetili i zapovjednik grupe patrolnih brodova kapetan fregate Palom Bari, te talijanski vojni izaslanik u RH, kapetan bojnog broda Giorgio Guiduzzi.
Ophodni brod "Comandante Foscari" izgrađen je prošle godine u Genovi, u seriji od četiri jednaka, dug je 88,40 metara, širok 12,20 metara, a postiže maksimalnu brzinu od 25 čvorova.