Organizatori se nadaju da će već iduće godine festival za filmofile istančana
okusa biti održan u jedinstvenom prostoru, uz blagoslov gradskih i državnih struktura
koje im do sada nisu bile previše sklone
SPLIT - Proteklih dana Split film festival proslavio je svoj deseti rođendan, uz
projekcije dugometražnih i kratkometražnih filmova, te dokumentaraca nastalih iz drukčijeg
ugla, bilo snimanja, režiranja ili korištenja najnovijih tehnologija. Mala, ali vrijedna
ekipa okupljena oko ovog projekta priredila je splitskoj publici zanimljiv kinoprogram u
kojem su svoje mjesto našli poznati redatelji kao što su Lars von Trier i Hal Hartley,
zatim Amerikanac Jon Jost, koji je osvojio ovogodišnji Grand-prix za dugometražni film
Homecoming, ali i manje poznati strani i domaći autori dokumentarnih uradaka poput onih
iz produkcije nekadašnjeg Marjan filma i Kinokluba Split. Vrijednost ovog repertoara je veća nego što se na prvi
pogled čini — do naslova nezavisnih, nekomercijalnih produkcija iz cijelog svijeta nije
jednostavno doći, pa su ovakvi festivali prepuni pravih, filmskih dragulja koje, na žalost,
većina kinopublike nikad neće imati prigodu vidjeti. Ipak, sreću za tu
"ekskluzivu" imala je tek manja skupina zaljubljenika u filmove koja je od 3. do
10. lipnja pohodila gust program u splitskim kinima Central, Karaman, kinoteci Zlatna
vrata.
Mnogi će kazati kako je ove godine ipak posjećenost opala, što komentira direktor
festivala Branko Karabatić: — Split film festival bio je izazov i za nas organizatore,
i za filmske kritičare, ali i za publiku. Kao što je poznato, ovaj festival nije
komercijalan, klasičan, ali je vrlo kvalitetan. Publika nas prati svih ovih deset godina,
i mogu kazati da imamo vrhunsku publiku istančanog ukusa, upoznatu s nezavisnom filmskom
produkcijom u svijetu. Problem je što je festival dislociran u nekoliko kina, pa ljudima
nije jednostavno seljakati iz jednog u drugi — kaže Karabatić dodajući kako se nada
da će već iduće godine festival biti održan u jedinstvenom prostoru, uz blagoslov
gradskih i državnih struktura koje do sada nisu bile previše sklone filmašima.
Festival se ove godine morao seliti iz prostora u Staroj bolnici koji su dodijeljeni
Galeriji umjetnina. Stoga se Karabatić snašao i uselio u Dom mladeži, još uvijek
nedovršen, pa je natjecateljski dio Novih medija, vrlo popularne kategorije festivala,
izostao iz programa. Karabatić se osvrnuo i na svojevrsnu medijsku blokadu, posebice u
lokalnim okvirima. — Dok je vani ovaj festival cijenjen i hvaljen, dotle ga u Splitu
pojedini mediji ignoriraju. Ali tim festival još više jača, njegov program je neupitan,
kvaliteta također, i u konačnici sam zadovoljan. Siguran sam da ima svoju budućnost.
Split film festival je ove godine okupio mnoga imena usko vezana uz film, pa su u žiriju
sjedili kritičar Jurica Pavičić, redatelj Branko Ištvančić i još desetak njihovih
kolega iz Hrvatske i svijeta koji su odlučivali o nagradama. Izbor nije bio lagan između
gotovo stotinu radova, a treba spomenuti da ih se prijavilo čak 1500 iz osamdesetak
zemalja! Budućnost festivala stoga nije upitna, bar što se ostatka svijeta tiče. Treba
samo preživjeti domaće, maćehinsko okružje.
DODIJELJENE NAGRADE NA PRVOM
ALBA REGIA INTERNATIONAL FILM FESTIVALU
Splićanima samo pljesak
Nagradu za najbolji film dobio je Rumunj Cristi Puiu za film Smrt gospodina
Lazarescua, a bez nagrade ostala Ta divna splitska noć
Nakon šest dana filmskog programa u Szekesfehervaru, ocjenjivački sud 1. Alba Regia
International Film Festivala donio je odluku o nagradama. Žiri koji su činili Edna
Fainaru, izraelska publicistica, David Mackenzie, škotski redatelj, Thom Palmen, direktor
Međunarodnog filmskog festivala u švedskom gradiću Umea, i Florian Cadiou, francuski
glumac, dodijelio je Srebrni globus za najbolji film naslovu Smrt gospodina Lazarescua
(Moartea domnului Lazarescu).
Taj izravni i hrabri komad kinematografije režirao je 38-godišnji Cristi Puiu, za kojega
smo i sumnjali da bi mogao ugroziti Tu divnu splitsku noć.
Nagrada za najbolju glumicu otišla je u ruke njemačke glumice Isolde Fischer, za ulogu
čistačice Paule u filmu Kada naiđe onaj pravi (Wenn der Richtiger kommt), švicarsko-njemačkog
dvojca, Stefana Hillebranda & Olivera Paulusa. Najbolji glumac 1. ARIFF-a je Tadej Toš
u ulozi Nebojše u filmu Predgrađe (Predmestje), slovenskog redatelja Vinka
Moderndorfera.
Kao što smo već pisali, nagrade za životno djelo dodijeljene su renomiranim veteranima
mađarskog i svjetskog filma, glumici Mariji Torocsik i redatelju Miklosu Jancsou.
Lako nam je složiti se s nagradama 1. ARIFF-a, osim što bismo nagradu za najboljeg
glumca s pravom radije vidjeli u rukama nekoga od protagonista Te divne splitske noći,
koje su ovdje predstavljali glumci Mladen Vulić, Marinko Prga i Vicko Bilandžić.
Svejedno, hrvatski film nije prošao neprimjetno Szekesfehervarom, tako da, ako ništa
drugo, danas od Rumunjske do Švedske bar stotinjak ljudi, koji su velikim pljeskom
pozdravili film na projekciji, zna za jedinstveni spleen splitskog Geta koji se vidio u
Ostojićevu filmu.