Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
subota, 28.5.2005.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  forum
sd magazin
pomet
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 3

ISPLATI SE VODITI PARNICU PROTIV DRŽAVE ZA NAKNADU ŠTETE ZA NEOSNOVANO LIŠAVANJE SLOBODE

Milijuni za neopravdani boravak iza rešetaka

Za pretrpljene duševne boli nastale po pritvoru u kojemu je proveo mjesec i pol, splitski ugostitelj Miro Bogdanović od države traži milijun kuna. Nedavno je potvrđena presuda po kojoj je jedna Splićanka dobila naknadu štete u iznosu od 350.000 kuna za dvije godine što ih je provela u pritvoru. Premda su tarife Ministarstva pravosuđa za dane neopravdano provedene u pritvoru puno niže od spomenutih iznosa, isplati se upustiti u parnicu protiv države i tražiti naknadu veću od propisane jer se na sudu utvrđuju svi negativni aspekti neopravdanog lišavanja slobode

piše Jadranka MATIĆ

Parnica poznatog splitskog ugostitelja Mira Bogdanovića protiv Republike Hrvatske, koja se vodi na Općinskom sudu u Splitu radi naknade štete u iznosu od 1.680.000 kuna, podsjetila je na svojedobnu političku aferu u Splitu, kad su Bogdanović i još osam članova Dalmatinske akcije bili optuženi za terorizam. Podsjetila je, međutim, i na zakonsku regulativu po kojoj nakon pravomoćne oslobađajuće presude, nekadašnji osumnjičenici od države mogu tražiti odštetu za pretrpljene duševne boli. Odštetu mogu tražiti i dobit će je, samo je pitanje u kojem iznosu, na osnovi toga što su u vrijeme kaznenog progona određeno razdoblje proveli u pritvoru. Budući da nisu osuđeni, zakon njihov boravak iza brave tretira kao neutemeljeno uhićenje, a njih smatra oštećenicima.
Takvim osobama zakon dakle priznaje, a država im isplaćuje, naknadu za pretrpljenu nematerijalnu štetu — za duševne boli zbog neosnovanog lišenja slobode. Zakonodavac je pošao od toga da je sloboda jedno od temeljnih ljudskih prava koje se može ograničiti samo intervencijom državne vlasti i to u strogo propisanim slučajevima. Sukladno tome svaki moderni pravni sustav regulira i pravo na satisfakciju osobi čija je sloboda bila neopravdano oduzeta.
U svojoj parnici Bogdanović za pretrpljene duševne boli nastale po pritvoru u kojemu je proveo mjesec i pol, traži milijun kuna. Budući da je u to vrijeme bio vlasnik poznatog restorana "Stefanel", koji je dignut u zrak eksplozivom, traži i 680.000 kuna materijalne štete s naslova izgubljene zarade, što već spada u neke druge teme. Uglavnom, na upuštanje u parnicu Bogdanović se odlučio nakon što nije postigao nagodbu s Državnim odvjetništvom. Valja, naime, znati da je za osobe koje su neosnovano lišene slobode zakonom predviđena i visina naknade, jedinstvena u svim slučajevima i ovisna samo o vremenskom trajanju pritvora.
Tako je, prema podacima Ministarstva pravosuđa za pritvor u trajanju do 30 dana naknada 200 kuna po danu; za pritvor u trajanju od 30 do 90 dana u visini od 160 kuna po danu, te za pritvor u trajanju od 90 dana pa na više u iznosu od 120 kuna po danu.
Ako oštećenici nakon zbrajanja i oduzimanja nisu zadovoljni novčanom naknadom što bi je dobili po toj tarifi, svoje pravo mogu ostvariti i na sudu. Za razliku od suda, Ministarstvo pravosuđa u upravnom postupku ne provodi dokaze, zapravo ne utvrđuje sve okolnosti pojedinačnog slučaja, nego samo cijeni jednu jedinu okolnost, a to je duljina trajanja pritvora. Otud jedinstvena naknada u svim slučajevima pa se oštećenicima isplati upustiti u parnični postupak protiv države. Sud, naime, cijeni sve negativne posljedice neutemeljenog uhićenja osobe i to u odnosu na ugled i čast u društvenoj i radnoj sredini, psihofizičko zdravlje, profesionalno napredovanje ili gubitak posla, te niz drugih specifičnih okolnosti svakog pojedinog slučaja.
Ilustrira to i primjer C.Š. (36) iz Splita, u čiju je korist Općinski sud u Splitu presudio, a Županijski krajem 2004. potvrdio, naknadu štete u iznosu od 350.000 kuna za dvije godine što ih je provela u pritvoru. Uz navedeni iznos ide i zakonska kamata koja teče od datuma donošenja presude pa do isplate. Upitno je, istina, je li i koliko oštećena zadovoljna presudom budući da je u svom tužbenom zahtjevu tražila naknadu štete u iznosu od 700.000 kuna. Zadovoljna može biti utoliko što je dobiveni iznos neusporediv s onim što bi joj sljedovao po spomenutoj tarifi. Jer, jednostavna računica kazuje da bi sa 120 kuna po danu za neutemeljeni boravak u zatvoru u trajanju od dvije godine dobila oko 86.000 kuna.
C.Š. je bila optužena za udruživanje radi prodaje droge i premda su njezini suoptuženici pravomoćno osuđeni i izdržali zatvorsku kaznu, ona je pravomoćno oslobođena optužbe. Trebalo je, međutim, dočekati pravomoćnost presude, a dio tog vremena u trajanju od 25. siječnja 1999. do 11. siječnja 2001. godine, C.Š. je provela na Bilicama u Splitu te u dubrovačkom zatvoru. U opisivanju svojih duševnih boli ona navodi strah od dužeg prisilnog lišavanja slobode, narušeno zdravlje (potkrijepljeno liječničkim nalazima), narušeni ugled (popraćeno isječcima novinskih izvještaja sa suđenja). Sud je uz to cijenio njenu životnu dob (trideset godina) kad je pritvorena, raniju neosuđivanost, niz neugodnosti što ih je doživjela u sredini po izlasku iz pritvora, obiteljske prilike. Premda je vještvom teško utvrditi kojeg su intenziteta psihičke smetnje što nastanu kao posljedica nezakonitog oduzimanja slobode, psihijatri su jasni u ocjeni da je "teško preživjeti takvu situaciju, a da ona ne ostavi tragove na psihi osobe". Presuđujući u korist C.Š., sud je zaključio da se radi o slučaju flagrantnog kršenja njezina temeljnog prava na slobodu.
Valja napomenuti da se naknada priznaje i osobama koje su u pritvoru provele dulje vrijeme nego što traje kazna zatvora na koju su osuđene. U takve slučajeve spadao bi primjer Pavla Bulja iz Sinja, jasno, ako presuda Županijskog suda u Splitu postane pravomoćnom. Pavle Bulj je nepravomoćnom presudom oslobođen optužbe za silovanje i ubojstvo maloljetne Anđele Bešlić, te je u isto vrijeme osuđen na 18-mjesečnu zatvorsku kaznu zbog davanja drugome na uživanje marihuane. Budući da je u pritvoru proveo pune tri godine, ako Vrhovni sud potvrdi presudu, proizaći će da je Pavle Bulj neosnovano bio lišen slobode oko godinu i pol dana.

   

Priznaje se i radni staž

Prema odredbama Zakona o kaznenom postupku, pravo na naknadu štete zastarijeva za tri godine od dana pravomoćnosti prvostupanjske presude kojom je okrivljenik oslobođen optužbe ili kojom je optužba odbijena. A ako je žalbu rješavao viši sud, od dana primitka odluke višeg suda.
Ako je slučaj na koji se odnosi neopravdana osuda ili neosnovano oduzimanje slobode prikazivan u sredstvima javnog priopćavanja i time bio povrijeđen ugled te osobe, sud će, na njezin zahtjev, objaviti u novinama priopćenje o odluci iz koje proizlazi neopravdanost prijašnje osude, odnosno neosnovanost uhićenja. Ako slučaj nije objavljen u medijima, takvo će se priopćenje, na zahtjev osobe o kojoj se radi, dostaviti njezinu poslodavcu.
Osobi koja je ostala bez zaposlenja ili joj je prestalo socijalno osiguranje, za sporno razdoblje priznaje se radni staž.

 
Još u rubrici:
 


AUSTRALCI ŠOKIRANI INDONEZIJSKOM PRESUDOM NJIHOVOJ DRŽAVLJANKI
Australki 20 godina za šverc 4,1 kg
marihuane na Bali


Ubio se ručnom bombom

 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/3