Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
srijeda, 23.3.2005.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  vrt
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 2 od 3

UZGOJ ETERIČNIH ULJA NA KONTINENTU

Hvarska lavanda osvaja zagorske vinograde

Nakon tri godine uspješnog pokusnog uzgoja dalmatinska lavanda osvojila je ostarjele vinograde općine Jastrebarsko nedaleko od Zagreba - Ni temperatura od minus 20 protekle zime nije naškodila lavandi koja raste na oko 600 metara nadmorske visine - Po hektaru, zasad u pokusnoj proizvodnji dobiva se do 130 kilograma eteričnog ulja koje se u otkupu plaća 28 eura

Piše Petar Pavković

Hvarska lavanda budrika, definitivno je osvojila mnoge bivše vinograde na južnim padinama oko Jastrebarskog i planine Okića nedaleko od Zagreba. Jedan od 30 uzgajača lavande, kadulje i komorača (u ovom kraju naziv je to za dalmatinski koromač) Stjepan Kozlovac o tome svjedoči:
“Čim je popustila studen obišao sam nasade hvarske lavande budrike koji rastu na 700 metara nadmorske visine u našem jaskanskom kraju. Sve biljke su izdržale, makar je temperatura bila i do 20 stupnjeva ispod ništice. Ove godine posadit ću još jedan hektar ovog aromatičnog bilja, odnosno još tisuću sadnica lavande. Lanjske godine na hektaru na lavandi bilo je oko tri tisuće eura zarade, plus državni poticaj od 12 do 14 tisuća kuna. Treba li boljeg razloga za proširenje proizvodnje?”
Zanimanje za aromatično bilje, lavandu, kadulju i komorač, širi se zapadnim dijelom Hrvatske. Zahtjevi za sadnicama i za tehnologijom stižu i iz bjelovarskog kraja, Zagorja i Novske. Znanstveni projekt koji vodi docentica dr. Ivanka Žutić, a njezin projekt financira Zagrebačka županija, širi se po drugim dijelovima kontinentalne Hrvatske.

Isplativa lavanda

Uzgoj hvarske lavande u kontinentalnom dijelu zemlje prošao je pokusnu sadnju i uzgoj nakon tri do četiri godine, a ove 2005. ulazi u komercijalnu eksploataciju. Nakon lavande sadi se i dalmatinska kadulja i komorač.
Računica je očito isplativa. Za litru lavandina ulja plaća se 28 eura (na hektaru se može dobiti 100 do 150 kilograma ulja), za kaduljino ulje dobiva se 50 do 55 eura po kilogramu, (urod nakon pokusne proizvodnje može iznositi i više od sto kilograma). Ulje od koromača (iz stabljike i ploda) bit će otprilike isto te cijene.
Hvarska lavanda budrovka prošla je dug put. Donijeli su je na dalmatinske otoke Francuzi još u vrijeme Napoleona iz pokrajine Provanse. Samo s Hvara i Brača otkupljivalo se i do 60 tona ulja, danas ni dvije tone. Otkupljivač i prerađivač aromatičnih ulja bio je prisiljen okrenuti se bližim izvorima sirovina.
Tome je pomogao jedan slučaj i jedan neuspio pokušaj međunarodne suradnje. Koncem devedesetih godina docentica Žutić bila je na specijalizaciji u Izraelu, a dogovoreno je da izraelski stručnjaci načine detaljnu studiju o revitalizaciji dalmatinskih otoka i u sklopu toga o mogućnostima veće proizvodnje aromatičnih ulja. Kako od toga posla nije bilo ništa, odlučeno je da se s uzgojem aromatičnog ulja pokuša i na kontinentu. Jedna znanstvena tvrdnja, naime, potvrđena još 60-ih godina proteklog stoljeća, govori o tome da lavanda, kadulja i komorač mogu uspješno rasti i do 1200 metara nadmorske visine. Oko te ideje ‘udružili’ su se Agronomski fakultet u Zagrebu, Zagrebačka županija i kao otkupljivač i prerađivač tvrtka “Irex aroma” iz Jaske. Prvi uzgajač biljnih aromata u području Jastrebarskog bio je Stjepan Kozlovac, s tisuću strukova lavande. Prve presadnice hvarske lavande isporučila je jedna splitska tvrtka, a kasnije se njezinim uzgojem počeo baviti jedan poljoprivrednik. Nakon četiri godine pokusa proizvodnja na površinama 30 uzgajivača lavande postaje potvrđeno komercijalna, u četvrtoj godini lavanda će davati još i veći prinos od onih u pokusnoj proizvodnji.

Staračka domaćinstva

Uzgoj lavande i kadulje mnogi stanovnici zapadno od Zagreba zamijenili su radom u ostarjelim i propalim vinogradima. To se pokazalo jedinom šansom za dodatnu zaradu nekim staračkim domaćinstvima. Jaskanski vinogradi s poznatim kontinentalnim sortama hranili su nekad mnoge obitelji, no sada su napušteni i propali, nema dovoljno ljudske radne snage za njihovu obradu. Dodatna je korist i dobivanje odličnog meda (lavanda i kadulja).
I baš ti propali nasadi sada su se pokazali kao idealno mjesto za uzgoj mediteranskih aromatičnih kultura. Suho i propusno tlo, s malo vlage i dovoljno sunca uspješno su ‘ugostili’ prvo lavandu, pa kadulju i na kraju komorač.
Proizvodnja mediteranskih kultura u kontinentalnim uvjetima zapravo je ekološka. Prostori između redova više se ne okapaju već se trava kosi i ostavlja kao malč. Većina je napustila i ovu tehnologiju, a primjenjuje savjete stručnjaka s agronomije. U međuredove glavne kulture sije se bijela djetelina, koja ne dopušta nicanje drugih korova. Druga je korist što djetelina ostavlja za sobom, njezin je korijen bogat dušikom i odlična prehrana za biljke. Početna proizvodnja zahtijeva malo više ljudskog rada, a ni usporedivo toliko koliko je potrebno za neke druge kulture, primjerice za vinograd. Računa se da dvoje ljudi, ne potroši više od dvadesetak dana godišnje u nasadu lavande. Računa se tu i posao branja i slaganja zrelog cvijeta prije predaje na otkupno mjesto.

   

LITRA KADULJINA ULJA 55 EURA

Lavanda je u Jaskanskom kraju već treće godine po hektaru dala oko 130 kilograma ulja, a prava se rentabilnost postiže tek nakon četvrte i pete godine starosti biljke. Jedan nasad lavande može se eksploatirati i do 20 godina.
Kadulja je nešto zahtjevnija za uzgoj, daje i manje ulja, i jedna biljka kraće je u proizvodnji. Na poljima u Jastrebarskom u pokusnim godinama dobiveno je oko 55 litara po hektaru, ali litra kaduljina ulja mnogo je skuplja, do 55 eura.

 
Još u rubrici:
 


UREĐENJE VRTA
Kako podići suhozid i izraditi kamenjaru


JOŠ U PRILOGU VRT

 


Prilozi:
 


Reflektor - četvrtak



Burza - petak



Spektar - subota



Nedjeljna - nedjelja



Pomet - nedjelja

 

 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 2/3