četvrtak, 3.2.2005.


	novosti teme dana ekonomija sport kultura mozaik crna kronika

	dalmacija split županija zadar šibenik dubrovnik bih

	reflektor feljton kolumne osmrtnice zadnje vijesti

	impresum kretanje brodova

	kontakt linkovi arhiv e-mail adresar




	strana 1 od 3

PROPUST KOMPANIJE U PREVENTIVNOM TRETMANU PROTIV TROPSKIH
BOLESTI TRAGIČNO ZAVRŠIO ZA ALANA ŽGURA IZ TROGIRA

Hrvatski pomorac u splitskoj
bolnici umro od malarije

SPLIT - Od posljedica malarije, u srijedu je u Kliničkoj bolnici Split preminuo trideset trogodišnji pomorac Alan Žgur, rodom iz Kostrene pokraj Rijeke, nastanjen u Trogiru. Opasnim tropskim oblikom malarije zarazio se u Nigeriji, a bolest je završila smrtnim ishodom jer je nije na vrijeme prepoznao i počeo s liječenjem. Tragična smrt zadesila ga je dok je sa suprugom, zbog koje se i preselio u Trogir, očekivao rođenje djeteta. Supruga, kako doznajemo, još nije rodila, ali je primljena u bolnicu na Ginekološku kliniku radi održavanja trudnoće.
Nesretni Žgur plovio je na relaciji Nigerija—Europa na brodu u vlasništvu strane kompanije, koja je primarni krivac za ovu tragediju. Naime, cjepiva protiv malarije nema, a jedini način sprječavanja zaraze su lijekovi koji bi se obvezno trebali davati pomorcima iz Europe na putu u tropske zemlje. No, preminuli pomorac, kako nam je potvrdio dr. Ivo Milas, dežurni liječnik na Odjelu za zarazne bolesti KB-a Split, tu profilaksu nije primio.
— Bio je nezaštićen, a tropska malarija često zna imati smrtan ishod, pogotovo kod Europljana, koji praktički nemaju nikakav imunitet — objašnjava dr. Milas.
Preminuli Žgur je, dodaje, temperaturu dobio 25. siječnja, dok se njegov brod nalazio u luci Bilbao u Španjolskoj. S broda se iskrcao tri dana poslije i odmah uputio supruzi u Trogir, koja je upravo tih dana trebala roditi. Bolest, kako navodi dr. Milas, nije ozbiljno shvaćao jer je smatrao kako se radi o gripi. No, stanje mu se pogoršalo u ponedjeljak 31. siječnja, kada su ga trogirski liječnici posjetili u kući i zatim ga hitno sanitetskim vozilom prevezli na Zarazni odjel bolnice na Križinama.
— Čim smo ga primili i utvrdili da boluje od malarije, počeli smo mu davati odgovarajuću terapiju. No, stanje je bilo ozbiljno i pacijent je već u noći s ponedjeljka na utorak pao o komu. Prebacili smo ga na Jedinicu intenzivnog liječenja, gdje je priključen na respirator, ali pomoći mu, na žalost, nije bilo — navodi dr. Milas.
A da se liječnicima javio ranije, imao bi dobre šanse da preživi jer, kako napominje dr. Milas, na splitskom Zaraznom odjelu od malarije se godišnje prosječno liječi pet osoba, a postotak ozdravljenja je visok, s malim zdravstvenim posljedicama. Malarija se ne prenosi s čovjeka na čovjeka, nego zarazu isključivo šire ženke komaraca, koji obitavaju u tropima. Dr. Mladen Smoljanović, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, naglašava kako je već kontaktirao sa Zavodom u Rijeci, odakle je umrli rodom, kako bi se provjerilo imaju li nesretnog pomorca u svojoj evidenciji, kao i to ima li još naših pomoraca na brodu kojim je plovio i Žgur.

Divna ZENIĆ, Joško BREŠAN

PETAR ČOBANKOVIĆ I TOMISLAV DRAGIČEVIĆ
RAZGOVARALI O PLAVOM DIZELU

Ina gorivu neće ’fiksirati’ cijenu

ZAGREB - Za javnost zatvoreni sastanak ministra poljoprivrede Petra Čobankovića i predsjednika Inine Uprave Tomislava Dragičevića, održan u sjedištu Ine, a posvećen problemu stabiliziranja cijena i nabave plavog dizela, nije rezultirao pogodnostima kojima se nadao ribarski i ceh poljoprivrednika. Istina, Čobanković i njegovi suradnici tvrde kako "ribari i poljoprivrednici neće ostati bez povlaštene cijene plavog dizela", no država neće s Inom dogovarati ili fiksirati tu cijenu, s obzirom na to da se ta cijena "temelji na cijeni koju na mediteranskom tržištu ima tip goriva gasoil 02".
Dakle, Ina će i dalje suvereno formirati tržišnu cijenu i plavom dizelu, jedino što se, nakon razgovora Čobanković—Dragičević, obvezala, prije no što definira novu cijenu plavog dizela, "prethodno s njome upoznati Ministarstvo poljoprivrede"!?
Dragičević je, naprotiv, komentirajući pritiske oko fiksiranja cijena plavome dizelu, to nazvao "pritiscima dobro organiziranih skupina".
S tom se tezom očito slaže i Čobanković, jer je prisnažio kako su analize pokazale "kako postoji višak od 20 tisuća tona toga goriva, za koje nije poznato gdje je nestao, ali je poznato da je država na gubitku, jer na tu količinu država nije dobila davanja". Čobanković ističe kako se radi o "nestalih" 40 milijuna kuna. Najavio je da će pokrenuti akciju da se ovlaste nadležne službe, primjerice Državni inspektorat, "da se ispitaju te nelogičnosti" u potrošnji plavog dizela.
Zaključeno je da se najkasnije u roku mjesec dana osmisli model efikasnije distribucije i prodaje plavog dizela, a posve se odustalo od modela po kojemu bi poljoprivrednici i ribari prvo kupovali to gorivo po punoj cijeni, a zatim od države čekali povrat PDV-a.

D. IVANKOVIĆ