strana 1 od 3

NA JESEN HRVATSKA PRELAZI NA NOVI SUSTAV STUDIRANJA

DO DIPLOME ZA TRI GODINE

3+2+3 Najvjerojatnije će se primijeniti shema koja predviđa najmanje tri godine dodiplomskog studija, zatim još dvije za stjecanje magisterija, te još tri do doktorata. Nakon prvog ciklusa prvostupnik stječe diplomu koja vrijedi na europskom tržištu rada
BODOVANJE Vrijednost jednog ECTS boda varira od 25 do 30 radnih sati i predstavlja tjedno radno opterećenje studenta. Sveučilišta će odrediti koliko je student dužan prikupiti takvih bodova u jednoj akademskoj godini, a koliko može prenijeti u iduću

piše Marijana CVRTILA

Hrvatska od iduće akademske godine 2005./2006. prelazi na novi sustav studiranja i to najvjerojatnije po shemi 3+2+3, što znači najmanje tri godine dodiplomskog studija, zatim još dvije godine za stjecanje magisterija te još tri godine do doktorata. Tim korakom naša se zemlja, i prije službenog ulaska u Europsku uniju, približava velikoj europskoj obitelji u području visokog obrazovanja, što je kao jednu od potpisnica Bolonjske deklaracije i obvezuje.
Bolonjska deklaracija, a s njom povezan i Bolonjski proces, neslužbeni je, iako široko prihvaćeni, naziv zajedničke deklaracije 29 europskih ministara obrazovanja potpisane 1999. godine u Bologni. Službeni je naziv dokumenta Europski prostor visokog obrazovanja, što implicira cilj toga opsežnog projekta - uspostava jedinstvenoga europskog prostora visokog obrazovanja, što je proces koji treba u cijeloj Europi završiti do 2010. godine. O koliko se važnoj i dosad najvećoj reformi visokog školstva ikad provedenoj radi, svjedoči i podatak da će u proces biti uključeno više od četiri tisuće sveučilišta s 12 milijuna studenata u cijeloj Europi.

Dio studija u inozemstvu

Do danas je Bolonjsku deklaraciju potpisalo 40 europskih zemalja, a Hrvatska se priključila u Pragu 2001. godine. Što sve donosi zajednički sustav visokog obrazovanja koji, uz ostalo, uvodi međusobno priznate diplome na cijelom europskom prostoru te mogućnost prohodnosti kroz domaća i inozemna sveučilišta, pojašnjava državni tajnik za znanost u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. Slobodan Uzelac.
- Jedan od ciljeva Bolonjske deklaracije je prihvaćanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih akademskih i stručnih stupnjeva i uvođenje suplementa (dodatka) diplomi, kako bi se pospješilo zapošljavanje europskih građana i međunarodna konkurentnost europskog sustava visokog obrazovanja - ističe on. To znači da se prihvaća sustav zasnovan na dva, već spomenuta glavna ciklusa - dodiplomski i postdiplomski. Pristup drugom ciklusu zahtjeva uspješno završen prvi ciklus studija, koji mora trajati najmanje tri godine. Stupanj postignut nakon te tri godine smatrat će se potrebnim stupnjem kvalifikacije na europskom tržištu rada, a drugi će ciklus voditi k magisteriju ili doktoratu.
To se pojašnjava i na način da bi prve dvije godine bile zajedničke za oba stupnja i uglavnom teoretske prirode, dok bi se na trećoj godini opredjeljivalo za stručne studije na kojima bi se stjecala potrebna praktična znanja ili, pak, za akademski studij koji vodi k daljnjem teoretskom usavršavanju.
- U hrvatskoj će akademskoj zajednici vjerojatno prevladati shema 3+2+3, no neki će se studijski programi možda izvoditi po integriranoj shemi 5+0 ili 6 (primjerice, medicina) - ističe prof. dr. Uzelac, ponovivši kako je cilj da nakon završetka te tri godine i dobivanja diplome osoba ima pristup tržištu rada.
- Dosad to nije bilo moguće, pa smo imali situaciju da student položi sve ispite s treće godine studija, a ipak se zapošljava sa svjedodžbom srednje škole. Ubuduće će student sam odlučiti hoće li nakon završetka prvog ciklusa ući na tržište rada ili će nastaviti studij - kaže dr. Uzelac.
Nakon prvog ciklusa se, naime, stječe naziv "prvostupnik" ili baccalaureus, a uz diplomu dobiva se i dodatak diplomi, suplement, koji će sadržavati točan opis konkretnih znanja koja je student stekao do diplome.
Osobito zanimljiv bit će sustav bodovanja, ECTS - Europski sustav prijenosa bodova. Naš Zakon o znanosti i visokom obrazovanju propisuje koliko ECTS bodova student mora prikupiti da bi završio određeni studijski program. Dr. Uzelac kaže da jedan ECTS bod predstavlja tjedno radno opterećenje studenta u izravnoj nastavi te vrijeme potrebno za učenje. Prihvaćena vrijednost jednog ECTS boda varira od 25 do 30 radnih sati tjedno. Sveučilišta će u svojim statutima urediti koliko je takvih bodova student dužan prikupiti u jednoj akademskoj godini, a koliko može prenijeti u iduću. Uz bodovanje, i ocjenjivanje te stjecanje bodova bit će u nadležnosti visokih učilišta.
- ECTS bodovni sustav je prikladno sredstvo u poticanju razmjene studenata. Bodovi se mogu postizati i izvan visokoškolskog obrazovanja, uključujući i cjeloživotno učenje, pod uvjetom da ih prizna sveučilište koje prihvaća studenta - ističe prof. dr. Uzelac. Dokumenti spominju kako cjeloživotno obrazovanje podrazumijeva da tijekom života student može nastaviti studij, a da mu se prizna prethodno postignuto obrazovanje.
Također, za buduće je studente važno znati da Bolonjska deklaracija podrazumijeva promicanje mobilnosti i prevladavanje zapreka slobodnom kretanju studenata i nastavnika. To znači da će se studentima omogućiti da dio studija provedu izvan matične zemlje, a za nastavnike, istraživače i administrativno osoblje priznalo bi se i vrednovalo vrijeme provedeno u Europi u istraživanju, predavanju i učenju.
- Iako Ministarstvo i akademska zajednica potiču odlazak naših mladih u inozemstvo na usavršavanje, nedostatak novca je ozbiljna prepreka da u tome učinimo više. Zbog te prepreke nismo u situaciji govoriti o pravu studenta, već samo o mogućnostima ograničenima raspoloživim novcem - ističe dr. Uzelac.
Mnogima su vijesti o prelasku na novi sustav studiranja u Hrvatskoj već od jeseni zazvučale iznenađujuće. No, akademska zajednica u Hrvatskoj još se od usvajanja Bolonjske deklaracije sprema za taj proces, a dr. Uzelac tvrdi da, iako slijedi još puno posla, "ima dovoljno vremena da nova akademska godina započne s novim studijskim programima". Uz dosadašnje pripreme, visoka učilišta tako su dužna do 1. travnja dovršiti cjelovite prijedloge studijskih programa, izmijenjene i prilagođene novom sustavu. Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje će do lipnja završiti postupak evaluacije tih programa te predložiti Ministarstvu izdavanje dopusnica za studije koji će biti pozitivno vrednovani. Dopusnice će Ministarstvo izdati do kraja ove akademske godine.

Bolonjski proces

Smanjenje prvog stupnja za jednu godinu (sa sadašnje četiri, na tri godine) značit će, svakako, i nešto manje gradiva, no i taj će stupanj imati svoju cjelovitost. Vjerojatno će se donekle mijenjati i upisni kriteriji, no ta su pitanja u nadležnosti visokih učilišta i o njima će, poručuju, izvijestiti na vrijeme. Također, dosad autonomni fakulteti stopit će se u integrirano sveučilište, a kako bi se, uz ostalo, omogućila pokretljivost studenata.
- Integrirano sveučilište naš je strateški cilj. U Hrvatskoj su danas integrirana samo ova dva najmlađa, dubrovačko i zadarsko, dok preostala četiri najveća to tek trebaju ostvariti u idućih nekoliko godina, a kako bi lakše ostvarili ciljeve Bolonjskog procesa - ističe dr. Uzelac.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.