četvrtak, 3.2.2005.


	novosti teme dana ekonomija sport kultura mozaik crna kronika

	dalmacija split županija zadar šibenik dubrovnik bih

	reflektor feljton kolumne osmrtnice zadnje vijesti

	impresum kretanje brodova

	kontakt linkovi arhiv e-mail adresar




	strana 1 od 3

SVJETSKA BANKA O PRVOJ GODINI NOVIH ČLANICA EUROPSKE UNIJE

Ubrzani motori izvoza i stranih ulaganja

Brži rast BDP-a, smanjenje nezaposlenosti i nove strane investicije, pozitivni su efekti priključenja osam tranzicijskih zemalja EU-u, dok negativni trend bilježe deficiti na tekućim računima platne bilance

U novom tromjesečnom izvješću Svjetske banke o političkim i ekonomskim kretanjima u osam novih zemalja članica Europske unije (Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija) predstavljena je svojevrsna snimka stanja u navedenim zemljama tijekom 2004., odnosno godine u kojoj su postale punopravne članice EU-a. S makroekonomskog gledišta prošla je godina donijela ovim zemljama daljnje jačanje gospodarskog rasta, dok se fiskalna pozicija uglavnom popravila zahvaljujući rastućim proračunskim prihodima. Pristupanje Uniji, te rastuće cijene nafte donijele su više cijene, no uz kontrolirani rast plaća nije došlo do sekundarnog efekta povećanja cijena. Međutim, tijekom prošle godine nije bilo značajnijeg napretka u smanjenju visokih manjkova u vanjskotrgovinskim tokovima ovih zemalja - navodi se u tjednoj analizi Privredne banke.
Ovo izvješće Svjetske banke objavljeno na njenim web-stranama, znakovito je i za procjenu onog što Hrvatska može očekivati uključenjem u EU. Prema tom izvješću, gospodarski rast ostvaren je dobrim dijelom zbog gospodarskog oporavka Poljske. Analitičari procjenjuju kako će prosječni gospodarski rast u 2004. u tim zemljama iznositi pet posto i biti za jedan postotni bod veći nego u 2003. Gospodarski oporavak, ističe se u tjednoj analizi PBZ-a, donio je i smanjenje stope nezaposlenosti, te je u trećem lanjskom tromjesečju stopa nezaposlenosti pala na ispod 14 posto. Ubrzanom izvozu tih država pridonijela je veća potražnja na izvoznim tržištima, kao i ulazak stranih investicija. Zbog toga je izvoz u odnosu na 2003. porastao za 21 posto, a uvoz za 18 posto. Rast uvoza, tvrdi se u analizi, posljedica je ponajprije uvozne ovisnosti izvoza, ali i uvoza zbog novih investicija. Posebno snažan rast izvoza, naglašava se, zabilježen je u baltičkim zemljama (praćen realnom deprecijacijom), te u Češkoj gdje odražava nastavak strukturnih reformi u korporativnom sektoru.
Negativan trend, pak, zabilježen je rastom deficita na tekućem računu platne bilance ovih osam zemalja, koji je krajem 2004. iznosio sedam posto BDP-a. Najmanji manjkovi registrirani su u Poljskoj, Slovačkoj i Sloveniji, dok najveći deficit bilježe Mađarska i baltičke zemlje. Međutim, istodobno je došlo do oporavka izravnih stranih investicija, posebno u Slovačkoj i Mađarskoj. Prosječna stopa inflacije u EU-8 iznosila je oko 4,4 posto, a prognozira se da će u 2005. iznositi oko 3,4 posto zbog smanjivanja inflatornih pritisaka nastalih stupanjem u EU. Analitičari Svjetske banke procjenjuju kako će se u ovoj godini gospodarski rast ovih država lagano usporiti, također zbog smanjivanja efekta pristupa EU-u.
Vladajuća i oporbena politička elita, kao i monetarna vlast, trebali bi iz ovih podataka izvući značajne zaključke o načinu prilagodbe hrvatskog gospodarstva i državnih financija ulasku u EU. Na osnovi tih saznanja trebalo bi eventualno korigirati i hrvatsku fiskalnu i monetarnu politiku.

Frenki LAUŠIĆ

HBOR SMANJIO KAMATE ZA KREDITIRANJE MLIJEČNIH FARMI

Uzmeš 2 milijuna,
vratiš 60.000 kuna manje

Za kreditiranje projekata iz Programa razvitka govedarske proizvodnje Uprava Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) donijela je odluku o smanjenju kamatne stope s 5 posto na 4 posto. U Ministarstvu poljoprivrede ističu kako će smanjenje kamatne stope potaknuti veći broj potencijalnih investitora da se uključe u program razvitka stočarstva čiji je cilj povećanje proizvodnje kravljeg mlijeka i goveđeg mesa.
Interes kod investitora bi mogao biti to veći, jer i Ministarstvo poljoprivrede sudjeluje u sufinanciranju ovakvih programa, i to s 25 posto nepovratnih sredstava. Maksimalni iznos koji je moguće ostvariti iznosi nepovratnih 500.000 kuna. U resornom ministarstvu su procijenili da će zbog snižene kamate poljoprivrednik koji od HBOR-a dobije, primjerice 2 milijuna kuna kredita, kada se tome pribroje rečena nepovratna sredstva, banci trebati vratiti samo oko 1.940.000 kuna. Također je moguće i sve troškove koji prethode projektu (razne potvrde i dozvole) prikazati kao dio projekta, odnosno uključiti u iznos kredita. Na taj se način može ostvariti do 10 posto cvjelokupnog iznosa kredita. HBOR kredite za programe razvitka govedarstva daje na dvije godine počeka i s rokom otplate od 10 godina.

Z. ŠIPIĆ