Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
srijeda, 26.1.2005.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  vrt
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 3

KAKO SE I ZIMI OKRUŽITI ZELENILOM

Uživajte u zimskome vrtu

Ostakljeni zimski vrtovi predstavljaju idealno mjesto za uzgoj mnogih egzotičnih vrsta, agruma, ali i za brojne lisnate lončanice koje će u zimskom vrtu uspijevati daleko bolje nego u ostalim dijelovima stana. Ipak, mnogi čine grešku kada verandu ili zimski vrt ispune uobičajenim cvjetnim vrstama. Tipični predstavnici zimskog vrta jesu strelicija, orhideje, abutilon, hibiskus, agapantus, datura

Piše Marin KUKOČ

Banana se jednostavno mora naći u zimskome vrtuZimi na žalost većinu vremena provodimo u zatvorenom, dok boravak u vrtu svodimo na najmanju moguću mjeru. I u ono malo zelenila, koje je i zimi donekle atraktivno, uživamo promatrajući ga kroz prozor. No iako je zima, ne znači da u zelenilu ne možemo uživati u potpunosti. Doduše, ne u onom vanjskom, no imamo li prostora uz kuću sagraditi zimski vrt, trajnom boravku među zelenilom neće biti kraja. Naravno, ovakvu mogućnost imaju oni koji žive u obiteljskoj kući uz koju ima dovoljno prostora za podizanje zimskog vrta.
Mnogo je onih koji mogućnosti za izgradnju zimskog vrta nemaju, ali zato u sklopu svog stana imaju verandu. Razlika zimskog vrta i verande u stvari i nije tako velika. Kod zimskog vrta su sve stranice uključujući i plafon izgrađeni od stakla, dok kod verande staklene stijenke nadsvodi uobičajeni zidani strop. No i ovdje će većina biljaka koje uspijevaju u zimskom vrtu pronaći sasvim dobre uvjete za rast i razvoj. Zimski bi vrtovi uvijek trebali biti orijentirani prema jugu, budući da će na južnoj strani vrt zimi biti obasjan sunčevim zrakama koje će ugodno grijati unutrašnjost vrta, a time i troškove grijanja donekle smanjiti. Osim toga, na južnoj će strani vrt primati najviše svjetla, što će odgovarati većini biljaka koje u zimskom vrtu prezimljuju.

Južna orijentacija

Iako zimski vrtovi drvene konstrukcije djeluju “toplije”, aluminijske konstrukcije kakve danas proizvode brojni proizvođači lakše su za održavanje.
U zimskim je vrtovima preporučljivo ugraditi podno grijanje, no kako su takve investicije uglavnom vrlo skupe, dobro će poslužiti i bilo kakva grijalica koja će temperaturu zraka u zimskom vrtu održavati na 12-15 stupnjeva Celzijevih, a što se smatra idealnom temperaturom za cvatnju i aktivni rast biljaka. Pri samo nekoliko stupnjeva nižoj temperaturi, biljke će i u zimskom vrtu prijeći u fazu mirovanja.
Općenito je pravilo što je osvijetljenost zimskog vrta veća, veća mora biti i temperatura zraka. Ona se noću održava nešto nižom, dok je danju treba povisiti.
Osim sustava grijanja, u zimskom je vrtu nužno osigurati i mogućnost prozračivanja, čime se sprječava pojava štetnika i raznih gljivica, uzročnika mnogih biljnih bolesti. Zato je potrebno, tijekom dana, na nekoliko minuta provjetriti unutrašnjost zimskog vrta. Nemate li ugrađeno podno grijanje, za zimskih bi se dana korijenje biljaka moglo smrznuti, pa je stoga potrebno lonce odići od poda.
Kako i samo ime kaže, u zimskom vrtu bi trebali uživati tijekom zime, dok se čarima vanjskih biljaka prepuštamo ljeti na otvorenim prostorima. Ljeti je biljkama koje se uzgajaju u zimskom vrtu potrebno osigurati zaštitu od sunca i redovito prozračivanje. Neke je vrste moguće tijekom ljeta iznijeti na otvoreno.

   

BILJKE NEIZOSTAVNE ZA ZIMSKE VRTOVE

Egzote, agrumi i lisnate lončanice

Mnogi čine pogrešku kada verandu ili zimski vrt ispune uobičajenim cvjetnim vrstama. Tipični predstavnici zimskog vrta jesu strelicija, orhideje, abutilon, hibiskus, agapantus, datura, kao i bugenvilje, hibiskusi, palme i banane

Ostakljeni zimski vrtovi su idealno mjesto za uzgoj mnogih egzotičnih vrsta, agruma, ali i za brojne lisnate lončanice koje će u zimskom vrtu uspijevati puno bolje nego u ostalim dijelovima stana. Ipak, mnogi čine pogrešku kada verandu ili zimski vrt ispune uobičajenim cvjetnim vrstama. Tipični predstavnici zimskog vrta jesu strelicija, orhideje, abutilon, hibiskus, agapantus, datura.
Navedene biljke samo su neke od često korištenih vrsta u ozelenjivanju zimskih vrtova. O osobnom ukusu onoga tko posjeduje zimski vrt ovisi hoće li njega ispuniti brojnim vrstama i pretvoriti ga u “džunglu” ili će se pak ograničiti samo na nekoliko primjeraka svojih omiljenih biljaka.
U uvjetima kakvi se mogu osigurati u ovim ostakljenim oazama, tijekom cijele zime možemo boraviti okruženi rascvjetalim bugenvilijama, hibiskusima, palmama i drugim vrstama.

BANANA

Banana je vrsta koju baš i ne viđamo prečesto u uzgoju kao ukrasnu biljku, već uglavnom poznamo njezine ukusne plodove. No, mnogima je vjerojatno poznato kako u bližoj okolici Splita, na nekoliko lokacija u privatnim vrtovima postoje zasađene banane, koje svake godine redovito donose plodove.
Ako im uvjeti na otvorenom odgovaraju, kako li im je tek onda u ostakljenim prostorima zimskih vrtova.
Banana je vrsta koja je rasprostranjena u svim tropskim zemljama. Kao ukrasna biljka, najčešće je u uzgoju vrsta (Ensata ventricosum), niskog rasta, preporučljiva za uzgoj kao sobna ili balkonska biljka. Uzgaja se sjetvom iz sjemena u proljeće. Krupne se sjemenke banane siju u lončiće koji se drže na vrlo toplome mjestu. Nakon otprilike 3 tjedna banane će proklijati, nakon čega ih dalje redovito njegujemo. Zimi bananu držimo u zaštićenom prostoru, štiteći je od niskih temperatura. No nije poželjno pružiti joj ni previše topline. Idealna je zimska temperatura između 5 i 10 stupnjeva C. Ljeti bananu iznosimo na otvoreno, gdje će na sunčanom i od vjetra zaštićenome mjestu idealno uspijevati.

ALOKACIJA

Adam ili alokacija kod nas je česta sobna biljka. Podrijetlom je iz tropskih predjela Indije. Brzoga je rasta. Odlikuju ga tamnozeleni listovi velikih dimenzija. Tijekom uzgoja potrebno je osigurati stalnu, dobru opskrbljenost vodom i hranjivima. Idealna zimska temperatura za uzgoj adama je 15 stupnjeva C, a ljeti će na otvorenom uživati u visokim temperaturama. Jedino što neće podnijeti jest izravno sunce, pa ga ljeti treba držati u sjeni. Od brojnih sorti u uzgoju je najčešće A. macrorrhiza, vrsta visine i do 3 metra, pa mu je za uzgoj potrebno osigurati dosta prostora. Adam cvjeta ljeti neuglednim cvjetovima nalik na papučicu. Iz cvijeta se razvija sjemenka kojom se adam uspješno može razmnožiti.

PAPIRUS

Šilj ili papirus je još jedna vrsta koja će vaš zimski vrt učiniti egzotičnim. Papirus se u starom Egiptu koristio za izradu papira. Cijela biljka je vrlo atraktivna. Na vrhovima dugih uspravnih izbojaka razvijaju se listovi, koji nalikuju vlatima trave, na vrh kojih se razvijaju maleni, neugledni cvjetići. Kako je papirus močvarna biljka, ono što kod uzgoja treba osigurati jest stalna vlažnost supstrata. Kako u prirodi raste u močvarnim područjima, potrebno je da supstrat stalno bude mokar, pa je stoga lonac s biljkom najbolje držati na podlošku na kojem će uvijek biti vode. Preporučljivo je i redovito orošavanje listova. I ova vrsta preferira zimsku temperaturu od barem 15 stupnjeva C, dok će izložen duže razdoblje temperaturama nižim od 8 stupnjeva sigurno propasti. Naraste do oko 2,5 metara visine.

GREVILEJA

Sorta G. juniperina vrsta je koju odlikuje brz rast i gusta, zbijena krošnja. Ima zelene, igličaste listiće dužine oko 2 centimetra, a cvjeta crvenim ili žutim cvjetićima ovisno o sorti.
Cvjeta od jeseni pa sve do u proljeće sljedeće godine, tako da će ova vrsta sigurno uljepšavati zimski vrt veći dio godine. Ova će vrsta pri temperaturi od 5 stupnjeva C prijeći u fazu mirovanja, dok će na temperaturi od 12-15 stupnjeva C cvjetati cijelu zimu.

RAJSKA PTICA

Strelicija ili rajska ptica danas je sve više u uzgoju kao lončanica. Vrsta je to neobično lijepih, dugotrajnih cvjetova i dekorativnih listova. Kako naraste između 1-1,5 metara visine, potrebno je osigurati dosta prostora. Jednostavna je za uzgoj. Uspijeva na dobro osvijetljenome mjestu, zaštićenom od direktnih sunčevih zraka. Zalijevamo ju umjereno, tek nakon što se supstrat na površini lagano prosušio, pazeći da suvišna voda ne zaostaje u podlošku. Dobro je povremeno mlakom vodom rositi listove. Držimo ju na umjereno toplome mjestu, zimi najbolje na temperaturama između 13-15 C. Do prve cvatnje obično prođe 5-6 godina.

 
Još u rubrici:
 


SPORA PROVEDBA PROPISA O RASPOLAGANJU DRŽAVNIM
POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM

U Dalmaciji za prodaju,
zakup i koncesiju samo 24.000 ha


JOŠ U PRILOGU VRT

 


Prilozi:
 


Reflektor - četvrtak



Burza - petak



Spektar - subota



Nedjeljna - nedjelja



Pomet - nedjelja

 

 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/3