Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
srijeda, 19.1.2005.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  vrt
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 2 od 3

ZIMSKA ZAŠTITA VOĆNJAKA I VINOGRADA

Crveno ulje smanjuje ljetna prskanja

Prskanje ekološki neškodljivim sredstvom zimi i do 50 posto može smanjiti broj prskanja tijekom vegetacije. Brojne rane na voćki i trsu, kroz koje se u proljeće uvlače štetnici i bolesti treba zatvoriti slojem ulja koje se sastoji od neotrovnog parafinskog ulja i bakarnog oksida

Piše Petar PAVKOVIĆ

Krvava uš 1. i 2. : Bijela jaja štetnika krvave uši na stablu jabukeKrvava uš 1. i 2. : Bijela jaja štetnika krvave uši na stablu jabukeCrveno ulje smanjuje i do 50 posto prskanja u vrijeme vegetacije ako se uporabi zimi i na pravilan način. To je savjet prokušan u praksi, a primjenjuje ga poznati voćar iz Jastrebarskog i stručni suradnik tvornice Herbos iz Siska mr. sc. Boris Puškar. Nije riječ samo o očitoj materijalnoj uštedi već i o izravnoj koristi za vinograd ili voćnjak: bolja je zaštita od štetnika i bolesti, a osjetno se smanjuje uporaba otrovnih tvari u insekticidima jer je crveno ulje ekološko sredstvo. Ono se sastoji od rafiniranog parafinskog mineralnog ulja kome je pridodan bakarni spoj.

GUŠENJE ŠTETNIKA

Želeći zaštititi tlo od otrovnog djelovanja koje posjeduje insekticid, proizvođač se poslužio boljom metodom. Crveno ulje tijekom uporabe zimi jednako je djelotvorno kao i jaki insekticid, ali je ekološki bezopasno. Uljem se prekrije svaki dio stabla voćke ili trsa, treba ih doslovce okupati.
Potrebno je to stoga jer na vinovoj lozi i stablu voćke postoje brojne nezarasle rane nastale djelovanjem vjetra, škara za orezivanje, čak su to i mali otvori koji nastaju otkidanjem ploda ili nakon otpadanja lista. Sve su to mjesta pogodna da se u njih uvuku ličinke štetnika: štitastih uši, jaja od lisnatih uši, crvenog pauka, jabučne krvave uši. ‘Strategija’ zaštite uljem je jednostavna, cijelo deblo i grane, odnosno trs, prekrije se tankim slojem crvenog ulja koje doslovno guši sve štetnike. Sličan je učinak i kod biljnih bolesti. Tanki sloj ulja obavija pupove i ne dopušta miceliju da prodre kroz spore u mladi pup. Prskanje se obavlja na temperaturi najnižoj od pet Celzijevih stupanja, a mr. Puškar preporučuje prvo prskanje zimi, a krajem veljače u Dalmaciji i na kontinentu polovicom ožujka prskanje treba ponoviti. U tom razdoblju štetnici su najosjetljiviji u svom razvitku.

NOVI ŠTETNICI

Zimsko prskanje voćnjaka i vinograda, prema Puškaru, pomalo je nalik na preventivna cijepljenja protiv zaraznih bolesti u ljudi. Manje će se razviti štetnika i biljnih bolesti ako se preventivno zaštiti bilje, uništavajući uzročnike još dok se nisu razvili. U ovoj zaštiti cilja se na preživjele štetnike i uzročnike bolesti Rane: Brojna oštećena mjesta na stablu voćke, pogodna za ulaz štetnika i bolestikoji su preživjeli od protekle godine. To se posebno odnosi na preventivu maslinika koje napada uz ostalo i štitasta uš i gljiva čađavica, a agrume štitasta uš.
Velike teškoće stvarat će ubuduće i pojava globalnog zatopljenja. Prve efekte već su osjetili voćari iz Dalmacije. Pojavljuju se, naime, neki nepoznati štetnici koji dosad nisu bili ni prisutni ili ih je bilo, ali nisu bili opasni na našem klimatskom području. Primjerice, to je mediteranska voćna muha, zbog većih temperatura tijekom godine postala je jako aktivna i opasna za agrume u neretvanskoj dolini, kada je oštetila mnoge nasade agruma tijekom 2003. godine. Zbog višeg prosjeka godišnjih temperatura u naše krajeve dolaze i štetnici, primjerice, čak i iz Maroka i sjevernoafričkih predjela. Zbog toplije klime, procjenjuje Puškar, bit će više i bolesti pepelnice, vjerojatno tri ili čak četiri generacije, umjesto dvije.
Zato Puškar sugerira veću disciplinu kod zaštite voćaka i vinograda. Dosadašnja česta praksa da se smanjuje doza zaštitnog sredstva kod spravljanja mase za prskanje (zbog uštede ili ekologije) ne pokazuje se djelotvornom. Manja doza doista spriječi određen broj štetnika i bolesti, ali oni koji se nisu razvili prezimljuju i pritaje se. Dobar je primjer 2003. godina koja je bila izrazito sušna i bolesti uglavnom nije bilo. Mnogi voćari i vinogradari su se uspavali misleći da su uzročnici uništeni sušom, pa je sljedeće godine u ožujku i travnju došlo do eksplozije bolesti i djelovanja štetnika. Čim su se stvorili povoljni uvjeti za razvoj (viša temperatura i vlaga), nasadi su bili napadnuti i oštećeni bolestima i štetnicima. Ni povećane doze od propisanih ne pružaju jamstvo za bolju zaštitu, naprotiv. Uvijek se dogodi da neki štetnici prežive i te jače doze kod prskanja, a onda oni i njihovo potomstvo postaju otporni na tu vrtu zaštitnog sredstva. Da se njih uništi, treba jači insekticid, ili dupla doza ranijeg. Osnova buduće zaštite višegodišnjih biljaka treba biti u formuli: ni više ni manje, nego točno prema uputi stručnjaka i proizvođača.

 
Još u rubrici:
 


VRT U BORDEAUXU
Za bocu viška plaća se kazna


JOŠ U PRILOGU VRT

 


Prilozi:
 


Reflektor - četvrtak



Burza - petak



Spektar - subota



Nedjeljna - nedjelja



Pomet - nedjelja

 

 
 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 2/3