U OPATIJI ZAVRŠEN SEMINAR O PROBLEMU BALASTNIH VODA
Pročišćena voda iz tankera
tek nakon 2009. godine
Osnovna je poruka skupa da se tek od 2009. može očekivati bolja tehnologija za pročišćavanje
balastnih voda čija je kontrola danas teško provediva
OPATIJA - Projekcijom kretanja brodova u Jadranu i procjenom rizika od balastnih voda,
što bi trebala poslužiti za izradu pravilnika o upravljanju balastnim vodama, završen
je dvodnevni seminar na kojem su stručnjaci norveškog instituta "Fridtjof
Nansens" iz Osla, sa suradnicima, prikazali rezultate godinu dana dugog istraživanja.
Osnovna je poruka skupa da se tek poslije 2009. godine može očekivati brzi razvoj
tehnologije za pročišćavanje balastnih voda. Za sada je kontrola teško provodiva na učinkovit
način, jer postupak ne smije biti uzrokom predugog zadržavanja brodova u lukama. Naime,
određivanje postojanja nekih mikroorganizama u tankovima s balastnom vodom traje tri
sata, za neke su potrebna 24 sata, a za neke čak tri dana. Sve to znatno povećava i troškove
prijevoza nafte morem tim više što i jednostavno uzimanje uzorka iz tankova nije
mjerodavno već je to potrebno učiniti na ispustu iz broda. Rješenja na čiji će se
razvoj posebno usmjeriti pozornost predviđaju razvoj tehnologije na brodu s tim da mora
biti dovoljno jednostavna da bi je mogli provesti i članovi posade.
Pomoćnik ministra mora Tomislav Miletić iznio je ideju da se brodovi koji
dolaze po naftu u jadranske izvozne luke kontroliraju već na Otrantu, te da se onima čije
se balastne vode procijene opasnim ne dopusti nastavak plovidbe. — Talijani su također
skloni ovom prijedlogu, pa smo već počeli i dogovarati suradnju slijedeći slične
primjere iz svijeta — istaknuo je Miletić. Stručnjaci s norveškog instituta upozorili
su da je upravo regionalna suradnja presudna za očuvanje čistoće Jadrana, ali i
pravilno identificiranje brodova odnosno ruta plovidbe koju su prešli prije dolaska do
Otranta da bi se odredili razmjeri potencijalne opasnosti.
Norveško iskustvo do sada nije naročito dobro jer u njihovu moru ima 45 novih vrsta
mikroorganizama od kojih su neki dopremljeni izravno, a dio ih je stigao iz luka u
Sjevernom moru i to praktično iz cijeloga svijeta. Posljedice su posebno izražene u
uzgoju lososa i ribarstvu što su iznimno važne grane norveškog gospodarstva. Premda će
rezultati studije biti predstavljeni tek u veljači, sudeći prema raspravama na seminaru
za sada će jedino efikasno suprotstavljanje zagađenju Jadrana biti stalna pooštrena
kontrola brodova s balastnim vodama i to u suradnji sa svim zemljama na Jadranu. Smjernice
za uzorkovanje balastnih voda u Hrvatskoj bit će izrađene do srpnja ove godine.
Ivančica CELEVSKA
|