strana 1 od 1

ISTINE I LEGENDE O DALMATINSKIM VINIMA (9)

Grk, vino iz pijeska ’vinorodne zemlje’

Očito je sorta grk u pjeskovitim nasadima Lumbarde našla upravo one prirodne uvjete koji joj odgovaraju. Na drugim područjima grk je gotovo potpuno nestao, a zadržao se jedino još simbolično u Konavlima i na Pelješcu, ali tu se ni približno ne dobiva kvaliteta vina kao u Lumbardi

piše Želimir BAŠIĆ

Na pjeskovitim površinama otoka Korčule, u mjestu Lumbarda svoje je stanište našla sorta grk, osebujna i prepoznatljiva loza hrvatskog juga. Prevreli pijesak u ljetnim zvizdanima idealno pogoduje ovoj lozi jer za njezinu zaštitu se koriste veoma male količine sredstava.
Mnogi smatraju da je loza grka dobila ime po tome što je donesena u davna vremena iz Grčke. Međutim, nije još istraženo ima li danas sličnih sorti u Grčkoj. No, neki stručnjaci smatraju da je ova sorta dobila ime po grku (gorčastom) okusu, kojim se vino odlikuje.

Vinogradi u Lumbardskoj psefizmi

Jesu li sličnu sortu sadili stari Grci teško je utvrditi ali jedno je sigurno - u Lumbardi na Korčuli, gdje se danas nalaze vinogradi ove sorte, bili su vinogradi i u 3. stoljeću prije Krista. Već su stanovnici grada-države Issa s otoka Visa pri utemeljenju nove kolonije Korkyre Melaine na današnjoj Korčuli ocijenili da su te površine najbolje za sadnju vinograda.
O tome svjedoče kameni dijelovi grčkog napisa poznatog kao Lumbardska psefizma. U njoj se utvrđuje odluka o podjeli površina za koju su već oni procijenili da je to vinorodna zemlja. Odluku su smatrali toliko važnom da su napravili ploču poput spomenika koja je vjerojatno bila javno izložena na uzvisini Kolodrt. Na spomeniku se, među ostalim, navodi:
Osnivači naseobine dogovorili a narod (skupština) odlučio, oni koji prvi zauzmu zemlju i obzidaju grad neka prije drugih sebi uzmu u gradskom području svaki po jedan dio za kuću unutar obzidanog grada a od zemlje koja je izvan grada, da isti dobije pravo na prvi ždrijeb vinorodne zemlje...
Na ploči je bio i popis od oko 200 imena doseljenika, a kako je pronađena u fragmentima sačuvano je samo 158 imena osoba kojima je podijeljena okućnica i vinorodna zemlja. Zahvaljujući ovom spomeniku, imamo rijetku mogućnost da znamo tko su bili prvi vinogradari na našim prostorima. Svi navedeni doseljenici su se zakletvom obvezali da neće mijenjati odluku a predviđena je i teška kazna za takav čin: Ako bi se netko od onih koji budu na vlasti počeo protiviti ovome što je zaključeno, ili bi se koji od sugrađana u tome s njim složio neka bude prezren (bez časti)... Nekažnjen neka ostane oni koji ga ubije.
Antička pravokutna parcelizacija vidljiva je danas južno od glavnog polja, a tu su danas nasadi grka.

Grk ima ženski cvijet

Te površine se još i danas ponekad obrađuju ručno, kako se to radilo stotinama godina prije, tako da se slobodno može reći da su u njezin rast utkani znoj i žuljevi težaka, ostvarujući prisan odnos između čovjeka i loze. Nekada se grk (do oko 1925.) sadio u Korčuli kao usputna sorta a na drugim područjima oko Dubrovnika, na Lastovu i po Pelješcu ga je bilo neznatno tek "po koji panj u vrlo rijetkih pojedinaca". To možda zbog toga što je grk rijetka sorta koja ima ženski cvijet pa joj je potreban oprašivač. Kad zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta (kiša i vjetar) ne uspije doći do oplodnje, dolazi do rasta mnogo malih bobica koje nastaju kroz samorodnost. Boja bobice je žuto-zelena do boje slične jantaru s puno tamnih točaka. Grozd je piramidalnog oblika srednje veličine.
Danas u Lumbardi prevladavaju vinogradi grka posebno na područjima prema plažama Bilin žal i Pržina gdje loza i more gotovo doživljavaju bliski susret jer su tu tri strane okružene morem, što ovim vinogradima daje još veću draž.
Na drugim područjima grk je gotovo potpuno nestao, a zadržao se jedino još simbolično u Konavlima i na Pelješcu, ali tu se ni približno ne dobiva kvaliteta vina kao u Lumbardi. Očito je grk u pjeskovitim nasadima Lumbarde našao upravo one prirodne uvjete koji mu odgovaraju.

Nalik na Cherry i Marsalu

Grk s Korčule bio je zapažen na Gospodarsko-šumarskoj jubilarnoj izložbi u Zagrebu 1891. jer je veoma nalik na španjolsko vino Cherry. Na ovoj smotri grk sinova Ivana Kunjašića iz Blata na Korčuli godišta 1866. dobio je počasnu diplomu i veliku kolajnu. Komisija je ocijenila, zbog osobita mirisa, da ovaj grk podsjeća i na glasovito vino Marsala.
No, po mišljenju istaknutog stručnjaka Stanka Ožanića, grk slabo rađa i isplati se saditi samo za desertno vino. Ako se od grka proizvodi prošek bez sumnje spada među najbolja vina na svijetu, ako ne i najbolje.
Izradom elaborata o zaštiti kontroliranog podrijetla, Grk iz Lumbarde uvršten je u vrhunska vina a danas ga puni nekoliko privatnih proizvođača (Branimir Cebalo, Stipe Cebalo i drugi) i strpljivo ga afirmiraju na tržištu.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.