strana 2 od 4

IZLOŽBA U HRVATSKOM POMORSKOM MUZEJU U SPLITU

Amfore dalmatinskog akvatorija

Izložbom je prvi put dan zaokružen uvid u povijest na ovim prostorima, od 5. stoljeća prije Krista, pa do 7. stoljeća. Treba napomenuti da je organizirana uz skromna sredstva, pa je za budućnost ostala ideja o širem postavu, amforama hrvatskog Jadrana

SPLIT - U prilog oživljavanju djelatnosti podmorske arheologije Hrvatski pomorski muzej u Splitu u srijedu je priredio izložbu Amfore dalmatinskog akvatorija, predstavivši 46 tipova amfora, čepova i žigova iz muzejskog arhiva, splitskog Konzervatorskog odjela i privatnih zbirki.
- Amfora kao vjerojatno najpopularniji baštinski predmet izvanmuzejskog izlaganja zauzela je posebno mjesto u redu uzornih tvorevina ljudskog obrta. Ovom izložbom prvi put dan je zaokružen uvid u povijest na ovim prostorima, od 5. stoljeća prije Krista, pa do 7. stoljeća. Treba napomenuti da je izložba organizirana uz skromna sredstva, pa je za budućnost ostala ideja o širem postavu, amforama hrvatskog Jadrana - rekao je ravnatelj muzeja Stjepan Lozo.
Za organiziranje ovakvog postava trebalo se doista potruditi. Amfore kojih je prepuno naše podmorje desetljećima su nestajale u privatnim zbirkama, bez traga, prodavane na crnom tržištu, a mnoge su pohranjene u muzejskim depoima, daleko od očiju javnosti. Problem oko njihova izlaganja još uvijek je nerješiv problem muzejske struke. Tako su i amfore na aktualnoj izložbi postavljene tek na stalcima, nezaštićene sa staklenim vitrinama koje nije bilo moguće osigurati zbog visokih troškova. Stoga i ne čudi što je Lozo pozvao tek mali broj posjetitelja na samo otvaranje izložbe.
- Djelatnici muzeja dežuraju na ključnim mjestima u muzeju kako se amfore ne bi oštetile - dodao je ravnatelj.
Postav čine više ili manje restaurirani primjerci amfora koje su obradili Neven Lete i Bojan Pešl. Riječ je o amforama izronjenim iz dubina Visa, Lastova, Kaštelanskog zaljeva, Vinišća, Čiova, kao i one iz Špinuta što ih je sedamdesetih istraživao akademik Nenad Cambi koji je također posjetio izložbu, kao i Luka Gjakun, ronilac koji ih je vadio s Cambijem. Među ulomcima, čepovima i žigovima koji su označavali podrijetlo amfora, zanimljiv je ulomak keramike iz Grapčeve špilje koji datira iz 2700. godine prije Krista. Smatra se da taj komad sadrži najstariji prikaz broda u Europi. Amfore, pak, otkrivaju mnoge zanimljivosti iz povijesti, bilo da je riječ o njihovim zapremninama (maslinovu ulju, eteričnim uljima, vinu, žitaricama, voću, soli, ribi, ali i vapnu, te smoli...) ili pak o drenažnoj funciji. Primjerice, one pronađene u Špinutu u Kaštelima, vjerojatno su korištene za učvršćenje lučkog pristaništa. Među najsjajnijim primjercima izložbe spada veliki keramički dolij pronađen u Kaštelima.
Šire splitsko područje, kao što je poznato, bogato je nalazištima podmorske arheologije, a prva istraživanja provodila su se 1962. godine kraj Stončice na Visu pod vodstvom Mladena Nikolancija iz splitskog Arheološkog muzeja. Danas zaljubljenici u podmorje nailaze na nova nalazišta što ukazuje na potrebu za aktivnijom hidroarheološkom djelatnošću koju koči nedostatak potrebnih sredstava, kao i nerazumijevanje nadležnih struktura koje uostalom "drže kesu". Kako nam je Lozo kazao, iduće godine muzej planira nastavak istraživanja nalazišta amfora u poljudskoj luci, naravno ako bude blagonaklonosti prema ovom "samozatajnom blagu podmorja".
Izložbu je otvorio dogradonačelnik Ljubomir Urlić, pozvavši Splićane u posjet ovom zanimljivom postavu.

SPLITSKA PJESNIKINJA KAJA ŠEGVIĆ-ŠARIĆ U KULTURNOM SREDIŠTU MLADIH

Dođi, neka se raspukne vrijeme

SPLIT - U Kulturnom središtu mladih splitska matematičarka Kaja Šegvić-Šarić, predstavila je zbirku poezije Dođi, neka se raspukne vrijeme. Kao i u svom prvijencu, knjizi "Teorija igre ili Postoji li kraj", koja povezuje Kristove, Mansonove, Dalaj-lamine i Ujevićeve misli s matematikom, kvantnon fizikom i svijetom kompjutorskih igrica, cilj Kajine poezije je protuteža otuđenosti i nedostatku bliskosti u modernom svijetu. O zbirci, koju je likovno opremio Duje Šegvić, govorio je dr. Tonči Šitin, ističući kako je Kajinu poeziju doživio poput intimnog dnevnika u kojem su zabilježeni trenuci ljubavnog zanosa, ali i egzistencijalna pitanja koja se tiču traganja, snova, duboke religioznosti...
— Poput nekih velikih poeta, i Kaja se zna poigrati našim emocijama, podsmijehnuti se našim ljubavnim zanosima, ponekad stati pred crnim silama stvarnosti. Sve je u ovoj zbirci u znaku neke diskretne intimnosti, u titraju srca - kazao je dr. Šitin.
U neobičnom programu, u kojem je mlada autorica poželjela matematički spojiti sve ljudske pokušaje svijeta koji nas okružuju, nastupila je i klapa Puntari, bubnjari "Ritam srca", a istaknuta je i želja za konačnim uređenjem Kulturnog središta mladih.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.