strana 1 od 3

IZRAĐEN PLAN TOPLIFIKACIJE GRADA
KOJI SE NERACIONALNO KORISTI ENERGIJOM

LIVNO LEŽI NA LIGNITU,
A GRIJE SE NA STRUJU!

Čak se pedeset posto vlasnika stanova u Livnu za zagrijavanje svojih prostorija koristi električnom energijom. S obzirom na činjenicu da ova općina leži na zalihama lignita od nekoliko desetaka milijuna tona, spomenuti izbor energenata djeluje doista čudno

LIVNO - Unatoč visokim cijenama, za zagrijavanje svojih stambenih prostorija i poslovnih prostora mnogi Livnjaci i ove se zime koriste loživim uljem i električnom energijom. Pogotovo je to slučaj s onima koji posjeduju vlastite stanove u gradu.
Jedna anketa od prije dvije godine je pokazala da se čak pedeset posto takvih za zagrijavanje svojih prostorija koriste električnom energijom. S obzirom na činjenicu da ova općina leži na zalihama lignita koje se procjenjuju na nekoliko desetaka milijuna tona, spomenuti izbor energenata djeluje doista čudno.
No, stvar ipak nije tako jednostavna. Naime, sve do početka Domovinskog rata u Livnu je funkcionirala gradska toplana, no, zahvaljujući "pametnjakovićima", i ona se, umjesto ugljenom, koristila mazutom. Sada ili bolje rečeno već više od deset godina, ona kao takva ne koristi se ni jednim ni drugim. Razlog prije svega leži u njenoj dotrajalosti i neracionalnosti.
U takvoj situaciji vlasnici stanova koji su bili priključeni na ovu toplanu su se morali snalaziti. Tako su oni uglavnom dubljeg džepa za zagrijavanje svoji prostorija prešli na korištenje električne energije, dok su se siromašniji okrenuli drvima. U prilog ovom posljednjem govore i ovdašnje zgrade koje bi, "ukrašene" zalihama složenih cjepanica na balkonima i terasama, mogle navesti čovjeka na pomisao da se, na primjer, nalazi u Donjem Vakufu, a ne u jednom Livnu.
Međutim, ne samo ovakva jedna slika Livna nego i ono što je u ovom slučaju mnogo bitnije od toga, uskoro bi se moglo promijeniti samo pod uvjetom da se odgovorni u ovoj općini ne budu ponašali poput njihovih prijeratnih prethodnika koji su ismijavali sve one koji su zagovarali toplifikaciju Livna na bazi ugljena.
Za razliku od tih, aktualnim gradskim ocima se u tom pogledu nudi i nešto posve konkretno. To je Studija izvodljivosti toplifikacije ovoga grada upravo na bazi lignita, studija za čiju izradu se potrudio Rudnik Tušnica, vodeći prije svega računa o svojoj sudbini. Autor studije je CONEL-COMPANY iz Tuzle.
Predstavljajući je nedavno u Livnu, jedan od stručnjaka spomenute tvrtke Joško Jenko je kazao kako toplifikacija Livna iz centralnog toplinskog izvora na bazi ugljena ima potpunu ekonomsku opravdanost. Prednost ovog projekta leži upravo u milijunskim zalihama lignita u Livanjskom polju, a on, osim rješavanja problema zagrijavanja stambenog i poslovnog prostora u gradu, podrazumijeva i siguran posao za 80 rudara.
Naime, predviđena nova gradska toplana od 25 MWt godišnje bi trošila 60 tisuća tona lignita. Prema mišljenju stručnjaka, nju bi najracionalnije bilo podignuti u industrijskom krugu "Livtexa". Iz te toplane bi se zagrijavalo 145 tisuća metara četvornih stambenog i poslovnog prostora. Vrijednost ukupne investicije se procjenjuje na oko 11 milijuna KM.
Jenko je uvjeren kako bi se za realizaciju ovog projekta mogla pronaći ne samo kvalitetna kreditna već i donatorska sredstva. Ovo posljednje on je obrazložio time što u BiH nema kvalitetnih projekata, te da je zapravo to problem što u ovu državu stiže sve manje novčanih donacija.
Jenko je izračunao i da bi realizacijom ovoj projekta Livnjaci za zagrijavanje stambenog prostora u vremenu otplate investicije, a riječ je o jedanaest godina, mjesečno plaćali 1,4 KM po metru četvornom, a poslovnog prostora 2,5 KM po metru četvornom. Nakon otplate te investicije, te cijene bi mogle biti niže, kazano je na skupu.
Sada je samo pitanje koliko će ovaj i ovakav projekt privući pozornost budućih investitora i u kojoj mjeri će ga podržati općinska vlast. Ako je suditi po onima koji su bili nazočni predstavljanju studije, ne bi se moglo zaključiti da je netko u ovoj općini baš previše zagrijan za ovu stvar, za razliku, primjerice, od projekta izgradnje skijališta na Kamešnici.

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.