Mali oglasnik Portal SD Trafika Marketing Otvoreno more Izdanja
[Povratak na naslovnu stranu]
četvrtak, 16.12.2004.
  novosti
teme dana
ekonomija
sport
kultura
mozaik
crna kronika
  dalmacija
split
županija
zadar
šibenik
dubrovnik
bih
  reflektor
feljton
kolumne
osmrtnice
zadnje vijesti
  impresum
kretanje brodova
  kontakt
linkovi
arhiv
e-mail adresar



 
strana 1 od 3

POLEMIKE - Mr. MARKO KOVAČIĆ, PREVODITELJ KNJIGA I FILMOVA,
REVOLTIRAN PRIJEVODOM DA VINCIJEVA KODA

Lista sa stotinu prevoditeljskih grijeha

Niz pogrešaka u prijevodu Suzane Sesvečan odaje prvenstveno žurbu i brzopletost, ali i loše poznavanje materinskog jezika, te nedostatak općih znanja. Među ostalim, ni ne treba biti vjernik da bi se znalo za bezgrešno začeće i istočni grijeh

Knjiga Dana Browna Da Vincijev kod i na domaćem je terenu vrlo brzo nakon objavljivanja potukla sve rekorde u tržišnoj utakmici. Svjetski je bestseler uspješan pohod po domaćim ljestvicama prodaje ubrzo zaokružio nagradom Kiklop, a famu njegove uspješnosti samo su još više poduprle brojne polemike pristigle s vjerskih, no i laičkih adresa.
I onda kada se to najmanje očekivalo, u javnosti je poput bombe odjeknula kritika, čiji je inicijator mr. Marko Kovačić, zagrebački prevoditelj knjiga i filmova. Mr. Marko Kovačić: Problem prevoditelja je veliki i nije vezan samo uz ovu knjigu/Bruno KONJEVIĆIživciran lošim prijevodom Da Vincijeva koda na hrvatski jezik (s francuskog je knjigu prevela Suzana Sesvečan, a izdao je V.B.Z.), zasukao je rukave i na svjetlo dana izvadio više od stotinu različitih pogrešaka. Pogreške je više birao nasumice nego potpunim pregledom, ali ih je na koncu sabrao u niz kategorija. Popisao je tako niz tipfelera, pogrešnih prepisivanja, gramatičkih nesuvislosti, nezgrapnosti koje se tiču duha jezika, neprimjerenih sugestija, odabira vokabulara vezanog uz riječi jugoslavenskog naslijeđa i potpadanje pod utjecaj engleskog, kulturoloških grešaka...
- Niz pogrešaka u prijevodu odaju prvenstveno žurbu i brzopletost, ali i loše poznavanje materinskog jezika, te nedostatak općih znanja. Ne treba biti vjernik da bi se znalo za bezgrešno začeće i istočni grijeh, a ne kako to stoji u prijevodu knjige časna koncepcija i izvorni grijeh. Pogrešno su prepisana imena ljudi, crkava, muzeja, ulica, hebrejska abeceda i većina francuskih rečenica. Pogrešno su prevedene engleske riječi, ali i korištene domaće. Neki su pojmovi ostali neprevedeni, a za neke bi bilo bolje da jesu, primjerice Galija koja je postala Galicija ... - manji je dio Kovačićevih primjedbi. On smatra kako prosječan čitatelj takve pogreške uglavnom ne primjećuje, posebice ako je radnja suviše napeta da bi se itko zadržavao na njima. No time se problem samo povećava, a prevoditeljska struka zbog nekompetentnih prevoditelja potkopava.
- Na primjeru hrvatskog prijevoda Da Vincijeva koda i više je nego očito da tekst nije lektoriran ni redigiran za hrvatski, kao ni za francuski jezik. Nije također konzultiran stručnjak, povjesničar ili možda teolog. Greške su tim dalekosežnije što je ovo djelo dobilo nagradu. Ono nije puko zabavno štivo, već knjiga koja izaziva polemike i ostavlja utjecaj u društvu. Samim tim se nije smjela dogoditi ovakva prevoditeljska katastrofa koja se direktno odrazila na kvalitetu djela - kaže Kovačić, napominjući kako knjigu čini tekst, dakle pisac, a u prijevodu i prevoditelj.
Samim tim, drži Kovačić, knjiga ne smije biti roba čija se kvaliteta mjeri privlačnošću korica i tiska, dok je sadržaj potisnut u drugi plan.
- Problem je velik i nije vezan samo uz ovu knjigu. Na hrvatskom tržištu postoji određeni broj nakladnika kojima je glavni cilj munjevito izbacivanje uspješnog naslova na tržište. Prevoditelj treba biti kulturno i jezično potkovan, prije svega u kulturi i jeziku na koji prevodi, zatim na izvornom jeziku, a i općenito. To ovdje nije slučaj. U svemu tome najveća krivnja ipak ide na račun urednika jer je on taj koji mora ocijeniti je li prevoditelj dorastao tekstu ili mu je potrebno dodijeliti kompetentnog redaktora. Sve je to na ovome uratku izostalo - zaključio je Kovačić.

Tanja ŠIMUNDIĆ-BENDIĆ
   

Brzina nije isprika

Kritike mr. Kovačića podržalo je Društvo hrvatskih književnih prevoditelja, potvrdila nam je Snježana Husić, članica Društva, inače asistentica na Odsjeku za talijanistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Na nekim internetskim forumima, na kojima komuniciraju članovi Društva te zainteresirani, čak je potekao i prijedlog za uvođenjem nagrade za najgori prijevod godine.
Snježana Husić/Bruno KONJEVIĆ- O da, konkurencija za najgori prijevod godine bi bila mnogo žešća od one za najbolji prijevod. Taj je prijedlog tek pokrenut, čak su neki predložili da se nagrada nazove Časna koncepcija, po pojmu iz Da Vincijeva koda, no odluku će donijeti Društvo - kaže Snježana, navodeći kako je veliki broj hrvatskih prijevoda prepun tipfelera, katastrofalnog dizajna naslovnice i lošeg prijeloma.
Ljudi su, veli ona, masovno kupovali Da Vincijev kod i pritom čitali katastrofalan prijevod, koji kao takav izaziva višestruku štetu.
- Brzina prijevoda ne smije biti isprika kada su knjige u pitanju. Knjiga nije pokvarljiv proizvod, mjesec ili dva dužeg rada neće pokvariti njezin sadržaj - kaže Snježana.
Ona također smatra kako prevoditelj ne prenosi samo originalno štivo, već i stilske figure, a lošim prijevodom se takve finese gube, na štetu čitatelja.

 
Još u rubrici:
 


SINJSKA GALERIJA GALIOTOVIĆ OTVARA
MEĐUNARODNI CIKLUS LIKOVNIH IZLOŽBI

Darovi mora


PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA DR. MILJENKA GRGIĆA
GRADSKI ZBOR BRODOSPLIT 1972. - 2002.

Svjedočenje o jednom velikom zboru


 


 

Voditelj Internet odjela: Augustin Gattin
Internet podrška: Sistemi.hr
© Sva prava pridržana: SLOBODNA DALMACIJA, 1999-2007.

 

 
 
print verzijapošalji e-mailomidi na naslovnicuidi na naslovnicu 1/3