POČEO PRVI KONGRES HRVATSKIH ZNANSTVENIKA
IZ ZEMLJE I INOZEMSTVA
Sanader: Radman ima moju punu potporu
ZAGREB - "Akademik Radman ostaje u Hrvatskoj i ima moju punu potporu da u Splitu
zajedno pokrenemo MEDILS. To je humani projekt iza kojega stoji Vlada, resorno
ministarstvo i ja osobno", istaknuo je novinarima premijer Ivo Sanader, komentirajući
'slučaj Radman' i najave o znanstvenikovu navodnom povlačenju iz ovog projekta. Akademik
Radman nije došao na kongres zbog ranije preuzetih obveza, a sudionicima kongresa uputio
je pismo potpore. Premijer Sanader je odbacio, kako je rekao, način na koji se akademika
Radmana pokušalo javno diskreditirati te kazao kako se s njim čuo telefonom. - Akademik Radman častan je čovjek, veliki domoljub
koji je sve svoje veze u inozemstvu stavio u funkciju pomoći Hrvatskoj - istaknuo je
Sanader, jamčeći svojom riječi da "Institut ide dalje".
Prvi kongres hrvatskih znanstvenika iz zemlje i inozemstva pod geslom "Znanjem
izgradimo Hrvatsku", na kojemu se okupilo više stotina znanstvenika iz domovine i
dijaspore, počeo je u utorak. Kongres se održava do 19. studenog u Zagrebu i Vukovaru, a
sudionike, među kojima je oko 150 uglednih hrvatskih znanstvenika iz 17 zemalja, na početku
je pozdravio te i službeno otvorio skup hrvatski premijer dr. Ivo Sanader.
Hrvatskoj znanstvenoj eliti pozdravne su riječi, uz ostale, uputili i hrvatski
predsjednik Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks te ministar
znanosti, obrazovanja i sporta Dragan Primorac. Kako je kazao Primorac, Hrvatska je treća
zemlja na svijetu, nakon Indije i Izraela, koja je sličnim kongresima povezala
znanstvenike u domovini i inozemstvu. Skup hrvatskih znanstvenika, prema njegovim riječima,
ima za cilj povezivanje i stvaranje mreže znanstvenika u Hrvatskoj i izvan nje te snažno
zajedničko lobiranje za Hrvatsku, utvrđivanje smjernica gospodarskog i općeg razvoja
zemlje, ali i stvaranje preduvjeta za edukaciju naših mladih na prestižnim svjetskim
sveučilištima. Skup završava potpisivanjem deklaracije u Vukovaru.
- Europska unija, najnapredniji dio Europe kojemu težimo, svojom je filozofijom u idućem
razdoblju odredila sintagmu "Znanje kao temelj ekonomije", odnosno razvoja društva.
To je ono čemu i Hrvatska teži - istaknuo je na otvorenju premijer Sanader. Hrvatska se,
kaže, nalazi pri kraju procesa koji treba biti okrunjen ulaskom u EU, a to znači da
dolazi vrijeme kada političke odluke i napore trebaju zamijeniti napori znanstvenika.
Hrvatska želi ući u EU kao zemlja znanja, te stoga Vlada, unatoč restrikcijama proračuna,
ulaže sve kako bi se povećala ulaganja u obrazovanje i znanost više nego za ostala
područja.
- Proračun za obrazovanje i znanost u idućoj godini iznosi oko 8,7 milijardi kuna, što
je povećanje za 4,3 posto ili 356 milijuna u odnosu na ovu godinu. Naš je cilj da do
2007. godine taj proračun bude veći od deset milijardi kuna - najavio je premijer
Sanader.
Istaknuvši kako je impresioniran fondom znanja okupljenim na kongresu, predsjednik
Stjepan Mesić je naglasio da je znanje danas temelj cjelokupnog društvenog razvitka te
"tko danas zaostane, zaostaje zauvijek".
M. CVRTILA
Sindikat odgodio štrajkove u T-HT-u
ZAGREB - Republički sindikat radnika Hrvatske pošte i telekomunikacija privremeno je
odustao od štrajka upozorenja najavljenog za 22. studenoga kao i generalnoga štrajka uoči
božićnih blagdana. Kako
je u utorak na konferenciji za novinstvo rekao predsjednik Sindikata Jadranko Vehar, štrajkovi
će biti održani kada Uprava Hrvatskog telekoma pokrene klasičan vid proglašenja oko
700 radnika tehnološkim viškom, a to bi se, prema najavama, moglo dogoditi u prvom
kvartalu iduće godine.
Prema planu poslovanja T-HT ove je godine planirao broj zaposlenih smanjiti za 1064
radnika. Od početka godine iz T-HT-a otišlo je tritinjak radnika, a zahvaljujući
pritiscima sindikata proces je zaustavljen. Uprava T-HT-a prošloga je petka radnicima
dostavila svoju jednokratnu ponudu otpremnina. Prema tom modelu radnicima s dvije do pet
godina staža koji bi pristali na sporazumni raskid ugovora o radu nudi se otpremnina u
visini od 11 prosječnih plaća, odnosno od 32 tisuće do 90 tisuća kuna bruto, dok se
radnicima sa pet i više godina radnoga staža nudi otpremnina u visini 270 do 370 tisuća
kuna bruto. Spomenuta ponuda vrijedit će do 24. studenoga.
Iako u Sindikatu smatraju da je to do sada jedna od najboljih ponuda, ipak pozivaju
radnike da ne pristanu na takvu ponudu i traže da se ispuni obećanje resornog ministra
Božidara Kalmete čime bi se radnicima omogućila isplata otpremnina u visini 300 tisuća
kuna neto. Naime, Vehar ističe kako T-HT ima dovoljno sredstava za isplatu otpremnina.
Sindikat je, međutim, razočaran funkcioniranjem Uprave T-HT-a koja, kako tvrdi Vehar,
nema ni viziju razvoja HT-a u budućnosti, kao ni zadržavanja postojećeg broja od oko
7900 radnika. Uoči liberalizacije telekomunikacijskog tržišta, Sindikat zabrinjava i loš
odnos T-HT-a prema korisnicima. Vehar napominje kako u ovome trenutku pet do 10 tisuća
građana čeka na realizaciju fiksnog priključka, a kasni se i s planom priključaka ADSL
mreže.
U sindikatu također smatraju da bi Uprava T-HT-a trebala sklopiti nagodbu s Udrugom potrošača
i riješiti dug prema korisnicima.