BANKE I DALJE FAVORIZIRAJU GRAĐANE
Stambeni krediti porasli
na 19,2 milijarde kuna
U osam ovogodišnjih mjeseci plasmani stanovništvu porasli su 7,9 posto ili 10,7
posto, isključi li se utjecaj tečaja
Banke i dalje kreditne slavine širokogrudnije odvrću stanovništvu jer donosi veće i
sigurnije zarade pa su im građani početkom rujna dugovali 59,4 milijarde kuna. U osam
ovogodišnjih mjeseci plasmani stanovništvu porasli su 7,9 posto ili 10,7 posto, isključi
li se utjecaj tečaja. Analitičari Hrvatske narodne banke ističu da su stambeni krediti
ostvarili najveći rast u apsolutnom iznosu od 1,8 milijardi kuna te su koncem kolovoza
iznosili 19,2 milijarde kuna.
Kumovala je tomu pojačana konkurencija među bankama te potražnja
na tržištu nekretnina, a porast odobrenih stambenih zajmova odgovara rastu stanogradnje
i broju dovršenih stanova u drugom tromjesečju ove godine. Analitičari središnje banke
navode da u plasmanima građanima prevladavaju ostali krediti, koji čine 47,5 posto
ukupnih zajmova - 24,2 milijarde kuna. Pridodaju li se tome krediti za kupnju automobila
(11,5 posto) te zaduživanje kreditnim karticama (4,4 posto), gotovo dvije trećine
kredita stanovništvu financira osobnu potrošnju, zaključuju u Hrvatskoj narodnoj banci.
Više stope rasta kredita stanovništvu od odobrenih poduzećima i dalje mijenjaju
sektorsku strukturu kredita: udio plasmana građanima je s 44,4 posto s početka prošle
godine porastao na 48,7 posto u kolovozu, dok je udio kredita poduzećima pao s 47,9 posto
na 42 posto.
Krajem kolovoza plasmani banaka nebankarskom sektoru iznosili su 118,9 milijardi kuna,
11,4 posto više nego istog lanjskog mjeseca, a isključi li se tečajni utjecaj, godišnja
stopa rasta bila je 12,7 posto. Analitičari središnje banke naglašavaju da je od početka
godine, s prestankom obveze upisa blagajničkih zapisa, ubrzan rast plasmana poduzećima:
lani su povećani četiri posto, a u prvih osam ovogodišnjih mjeseci - 5,4 posto ili 7,7
posto, isključi li se utjecaj tečaja. Plasmani poduzećima koncem kolovoza iznosili su
51,2 milijarde kuna.
Analitičari HNB-a kažu da se poduzeća, osim kod banaka u zemlji, financiraju i izravno
iz inozemstva te kod društava za leasing. Kako se poduzeća sve više okreću drugim,
alternativnim oblicima financiranja, tako je do kraja srpnja iznos njihova inozemnog duga
povećan za oko pola milijarde dolara dok je lani povećan za gotovo dvije milijarde
dolara.
S. STAPIĆ
|